Perzeptiv-motorische Eigenschaften und deren Zusammenhang mit Leistung in der Schulle bei Schülerinnen der fünften Klasseim vergleich mit Oseretsky Skala

Abstract

The main objective of this paper was to study the perceptual-motor abilities of fifth grade elementary school female pupils from four educational districts in Ahwaz, Iran, during the academic period of 2001/02. It was also intended to compare the pupils’ perceptual-motor abilities with the Oseretsky scale. A total of 400 pupils, aged 10-11 years, 100 from each of four districts, were the subjects of this study. The Oseretsky scale and grade-point average of the final examination were used to measure the pupils’ perceptual-motor abilities and their academic performance. The Oseretsky scale has 36 items that measure six sub-scales. The reliability and validity of this scale have been reported to be satisfactory in many previous studies. The findings of this study indicated that there were significant differences between the pupils’ perceptual-motor abilities of the four educational districts. The results of the data analysis revealed that the pupils in district two showed a higher degree of perceptual-motor abilities as measured by the Oseretsky scale. A positive re-lationship between the pupils’ perceptual-motor abilities and their academic performance was reported to be significant at p<0.05. Finally, when the perceptual-motor abilities of fifth grade school-girls were compared using the Oseretsky scale, only 54 percent of them were ranked above the 50th % of the Oseretsky scale.Uvod Dijete je složeno biće i njegov je identitet više no jednostavna suma različitih dijelova. Drugim riječima, opći trend razvoja uključuje sve aspekte dječjeg bivanja i djelovanja: perceptivno/motoričke sposobnosti, afektivni i kognitivni razvoj evoluiraju zajedno. Stoga, pri dizajniranju i planiranju programa učenja, osnovno je poznavati razvojne osobitosti djeteta, osobito dinamiku razvoja perceptivno-motoričkih sposobnosti u djetinjstvu. Oseretsky, navodi različite faktore perceptivno-motoričkog razvoja kod djece u dobi od 6 do 14 godina. Pokazao je da razvoj tih faktora utječe na razvoj motoričkih vještina u djece. Također je osmislio i validirao test koji se široko koristio kao standard mjerenja dječjeg perceptivno-motoričkog razvoja (Sloan, 1955; Bailer, 1973). Uzevši u obzir činjenicu da je razvoj u djetinjstvu primarno senzorno-motorički, programi nastave tjelesnog odgoja u školama mogli bi imati ključnu ulogu u razvoju tih sposobnosti. Kako bi se stvorili odgovarajući preduvjeti potrebni za razvoj motoričkih sposobnosti, programi u okviru kojih bi naglasak bio postavljen na razvoj perceptivno-motoričkih sposobnosti mogli bi biti od pomoći i za razvoj drugih kapaciteta, npr. kognitivnih i afektivnih. Sukladno tome, činilo se potrebnim proučiti različite aspekte perceptivno-motoričkih sposobnosti djevojčica petog razreda osnovne škole. Točnije, svrha ovog rada bila je ispitati perceptivno-motoričke sposobnosti učenica petog razreda četiriju edukacijskih regija u Ahwazu (Iran). Drugi je cilj istraživanja bio proučiti povezanost perceptivno-motoričkih sposobnosti učenica s njihovim akademskim uspjehom. Oseretskyjeva skala profila razvojnih normi također je korištena kao kriterij s kojim su se uspoređivale vrijednosti dobivenih perceptivno-motoričkih sposobnosti učenica. Metode rada Ispitanici. Od ciljane populacije odabrano je prvo 400 učenica petog razreda iz četiriju edukacijskih regija u Ahwazu, Iran. Potom je odabrano po 100 učenica raspoređenih po slučaju činilo subuzorak za svaku regiju. Instrumenti i varijable. Kako bi se izmjerio stupanj perceptivno-motoričkog razvoja djevojčica primijenjena je Oseretskyjeva skala (PMA) koju čini šest subskala: statička i dinamička koordinacije, dinamička manualna koordinacija, brzina pokreta te sinkroni i asinkroni voljni pokreti. Pouzdanost i valjanost ove skale pokazale su se dobrima; dobivene su vrijednosti korelacija r=0.99 i r=0.88 (Sloan, 1955; Bailer, 1973), a oba su koeficijenta značajna uz p<0.05. Slične su vrijednosti i ranije dobivene na uzorcima iranskih ispitanika (Jafari, 1997; Vali, 2000). Ukupna prosječna ocjena (GPA) završnih ispita korištena je kao mjera akademskog uspjeha. Rezultati Rezultati analize kovarijance pokazuju statistički značajnu razliku rezultata na PMA skali kod djevojčica iz različitih edukacijskih regija. Tukeyjevim post-hoc testom utvrđeno je da se perceptivno-motoričke sposobnosti učenica u regiji 2 statistički značajno razlikuju od djevojčica u regiji 1, 3 i 4, i to na razini opće statičke i dinamičke koordinacije, dinamičke manualne koordinacije, brzine pokreta, sinkronih i asinkronih voljnih pokreta te s obzirom na ukupni PMA rezultat. Rezultati pokazuju da perceptivno-motoričke sposobnosti statistički značajno pozitivno koreliraju s akademskim uspjehom djevojčica petih razreda u svim regijama. Nije dobivena statistički značajna razlika u akademskom uspjehu djevojčica petih razreda iz različitih regija (F=0.52, P=0.67). Osim toga, postotni rangovi ispitanica uspoređeni su s normama prema Oseretskyjevoj skali motori-čkog razvoja. Rezultati usporedbe pokazali su da je samo 54 % ispitanica bilo rangirano iznad vrijed-nosti od 50 %. Rasprava Na temelju rezultata ovog istraživanja čini se da programi tjelesnog odgoja u drugoj edukacijskoj regiji pružaju više mogućnosti učenicama za razvoj perceptivno-motoričkih sposobnosti. Prema tim rezultatima moguće je naglasiti činjenicu da, ukoliko i ostale regije razviju i izmijene vlastite programe tjelesnog odgoja, učenici mogu dobiti šansu za povećanje svojih perceptivno-motoričkih sposobnosti kroz djelovanje u okviru sporta i tjelesnog vježbanja. Rezultati ovog istraživanja također pokazuju značajnu i pozitivnu korelaciju perceptivno-motoričkih sposobnosti i akademskog uspjeha na razini cijelog uzorka. Drugim riječima, poduzimajući neke korake za poboljšanje i obogaćivanje edukacijskih programa vježbanja u školama, moguće je stvoriti odgovarajuće uvjete i za kognitivni razvoj učenika. Usporedba rangova perceptivno-motoričkih sposobnosti učenica sa profilima normi prema Oseretskyjevoj skali pokazalo se da je samo 50 posto učenica iznad medijana (rang 50). Dobiveni rezultati i nalazi ostalih istraživanja indiciraju pozitivnu povezanost motoričke aktivnosti i razvoja kognitivnih sposobnosti. Stoga bi bilo nužno da škole ulažu veći napor kako bi obogatile i poboljšale svoje programe tjelesnog odgoja te da više pažnje posvete razvoju perceptivo-motoričkih sposobnosti učenika. Dobiveni rezultati potvrđuju nalaze Bratta (1982), Fallaha (1991), Greena (1990) i Gonzalesa (2003). Svi ti nalazi zajedno ukazuju na potrebu za nastavkom rada na razvoju perceptivno-motoričkih sposobnosti u školskoj dobi. Pripremajući odgovarajuće uvjete za razvoj i nadogradnju perceptivno-motoričkih sposobnosti učenika, moguće je posredno djelovati i na poboljšanje njihovih akademskih postignuća.Das Ziel dieser Studie war, die perzeptiv-motorischen Fähigkeiten von Schülerinnen der fünften Klasse der Grundschule aus vier Bildungsbezirken im iranischen Ahwaz während des Schuljahrs 2001-2002 zu untersuchen. Die Intention war es auch, die perzeptiv-motorischen Fähigkeiten mit der Oseretsky-Skala zu vergleichen. Von den insgesamt 400 Schülerinnen im Alter zwischen 10-11 Jahren aus vier Bildungsbezirken wurden 100 für die Untersuchung ausgewählt. Die Oseretsky-Skala und die mittlere Note an der ab-schließenden Beurteilung wurden analysiert, um die perzeptiv-motorischen Fähigkeiten und die Schülerleis-tungen zu messen. Die Oseretsky-Skala hat 36 Punkte, die sechs Unterskalen messen. Die Verlässligkeit und die Gültigkeit dieser Skala wurden in zahlreichen anderen Studien bewiesen. Die Ergebnisse dieser Studie lassen auf signifikante Unterschiede in den perzeptiv-motorischen Fähigkeiten unter den Schülerinnen aus vier Bildungsbezirken schließen. Eine Datenanalyse zeigte, dass die Schülerinnen aus dem Bildungsbezirk zwei einen höheren Grad an perzeptiv-motorischen Fähigkeiten an der Oseretsky-Skala zeigten. Ein positives Verhältnis zwischen den perzeptiv-motorischen Fähigkeiten der Schülerinnen und deren Leistung soll signifikant gewesen sein, und zwar p<0,05. Abschließend wurden die perzeptiv-motorischen Fähigkeiten von Schülerinnen der fünften Klasse mit der Oseretsky-Skala verglichen, wobei nur 54 Prozent von ihnen oberhalb der 50sten Perzentille der Oseretsky-Skala rangierten