Ana ŠVOB

ŠVOB, Ana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

197Priredila: Ana [VOBPlasti~na ambala`as druk~ijega motri{taUvodNovi Pravilnik o ambala`nome otpadu kojise u Hrvatskoj primjenjuje od po~etka 2006.pobudio je opet pitanja o plasti~noj amba-la`i i njezinoj ekologi~nosti. Plastika, premaanketi ameri~kih novinara jedan od 50 naj-va`nijih proizvoda 20. stolje}a, na{la je pri-mjenu u svim podru~jima `ivota dana{njega~ovjeka, pa i u proizvodnji ambala`e, zakoju se rabi oko 40 % plastike. Po masenomudjelu u ambala`nome materijalu, ona sa17 % zauzima tre}e mjesto (iza papira i kar-tona s 40 % i stakla s 24 %), a u nju se pakiraoko 50 % proizvoda. No koji je od tih amba-la`nih materijala zeleniji, pitaju (se) katkadzabrinuti potro{a~i. Na to }e se poku{ati od-govoriti s jednoga druk~ijeg motri{ta.[to ~ovjeka ~ini ~ovjekom? Izlo`ba KuKuMa(nj. Kunst, Kult & Magie, tj. Umjetnost, kult,magija) ili Putovanje u prapovijest, odr`ana2001. u austrijskom dvorcu Halbturn u Gra-di{}u, ponudila je ne samo odgovor(e) na topitanje nego i udjele pojedinih ~imbenikaidentiteta ~ovjeka. To su: duhovnost - 20 %,emocije i ljubav - 18 %, komunikacija i govor- 18 %, kreativnost - 16 %, umjetnost i di-zajn - 14 % te izrada oru|a - 14 %.Danas se sve ~e{}e govori da uzroci mnogo-brojnih ekolo{kih problema nisu samo ra-stu}i broj ljudi te rastu}a proizvodnja i po-tro{nja nego i sve manja duhovna poveza-nost ~ovjeka s prirodom. Tako je W. Ruckels-haus, biv{i du`nosnik ameri~ke Agencije zaza{titu okoli{a, napisao 1989.: Ekolo{ka krizapoziva na bitnu preorijentaciju ljudskih vri-jednosti. Za razliku od predindustrijskogadru{tva, ekonomija kojega je bila temeljenana na~elima odr`ivosti upravljane ljudskompovezano{}u s prirodom, moderna industrij-ska dru{tva temelje se na svijesti neodr`ivosti,poja~anoj mitom u kojemu ~ovjek sebe vidiizvan prirode, koja je pasivno igrali{te kojimon dominira, manipulira i koje kontrolira.Vrhunska tehnika poti~e pretpostavku danema granica ljudskoj mo}i nad prirodom.1Kad se govori o duhovnoj povezanosti ~ov-jeka s prirodom, ~esto se spominje (posebi-ce za Dan za{tite okoli{a, 5. lipnja) pismopoglavice plemena Duwamish, Sealtha2(umro je 1866. u rezervatu na PugetSoundu) te Pjesma brata Sunca ili Pohvalestvorenja sv. Franje Asi{koga, za{titnika pri-jatelja ekologije. Prije deset godina, napo~etku ure|ivanja ove rubrike, citirana jepjesma - molitva Sveta imena indijanskogaplemena Sioux.3 Za nepoznate su autore taimena sunce, voda, {ume i zemlja, koja se,ako sunce pove`emo s vatrom, a {ume sazrakom (a one znatno utje~u na zrak i kli-mu), podudaraju s ~etiri Aristotelova po~elakoja su predstavljala sliku svijeta jo{ i u 16.stolje}u.* U svjetlu tih ~etiriju imena proma-tra se i uspore|uje plasti~na i klasi~na amba-la`a, i to ona obi~na, koja se rabi u svakod-nevnom `ivotu, kao {to su boce, vre}ice,~a{e i sl. Svi podatci potje~u iz ekobilanca ilianaliza `ivotnoga vijeka (e. Life Cycle Anal-ysis, LCA) tih materijala.Prvo ime je ime sunca –ono nam daje toplinu i svjetlosti daje da dozrijevaju biljke.Sunce je ~ovjeka oduvijek zaokupljalo i bilopredmetom njegova obo`avanja. Na izlo`biKuKuMa, spomenutoj u uvodu, bila je prika-zana i slika bo`ice sunca (slika 1). Uklesanaje kamenim oru|em u stijeni u brdima Ka-zahstana nakon zadnjega ledenog doba.Sunce je ve} bilo tema ove rubrike4, stoga sene}e govoriti o solarnoj energiji i njezinojprimjeni, nego samo o sun~anoj energiji,odnosno fotosintezi kao izvoru dana{njihfosilnih goriva, pa tako i nafte.5Sunce, odnosno nafta, za plasti~nu je am-bala`u i sirovina i energija, a za staklenusamo energija. No usporedba 1 000 bocaod 1 litre pokazuje sljede}e: za 1 000 pla-stenki treba 100 kg nafte, a za 1 000 stak-lenki treba 230 kg nafte. (Recikliranjem se takoli~ina smanjuje, ali to vrijedi i za plasti~neboce.) Sljede}i primjer: za 1 000 plasti~nihvre}ica treba 32 kg nafte (sirovina i energi-ja), a za isti broj papirnatih treba 47 kg nafte(samo energija). Oporabom papira, kao istakla i plastike, bitno se smanjuje potro{njaenergije. Usporedba energija za proizvod-nju nekih vrsta ambala`e od razli~itih mate-rijala dana je na slici 2 i tablici 1.polimeri 26(2005)4Z A [ T I T A O K O L I [ A*Me|u glagolja{kim napjevima iz Vrbnika na otoku Krku jest i pjesma Sveop}a molitva iz 18. stolje}a, u kojoj se nalaze i ovi stihovi: Blagoslovi, Bo`e sveti,sve ~etiri elementi: zrak i oganj, zemlju, vode puku tvome da ne {kode. Danas je pjesma i na repertoaru zbora Ba{}ina Dru{tva prijatelja glagoljice u Zagre-bu.SLIKA 1. Bo`ica suncaSLIKA 2. Energija za proizvodnju ambala`e za 1 000 L napitka6198TABLICA 1. Energija za izradu ~a{e za toplenapitke7Materijal Energija, kJ/~a{aKeramika 14 088Vi{ekratni PS 6 300Vatrostalno staklo 5 501M. B. Hocking s kanadskoga Sveu~ili{ta Vic-toria po~etkom 90-ih godina pro{loga sto-lje}a bavio se usporedbama plasti~ne i kla-si~ne ambala`e, posebice ~a{a. Ispitivao je iopravdanost uporabe povratnih, trajnih ~a-{a, za izradu kojih se tro{i mnogo energije,na uli~nim sve~anostima, karnevalima i saj-movima. Ustanovio je da je to opravdanosamo ako se mo`e osigurati vi{ekratni po-vrat (tisu}u i vi{e puta) tih ~a{a, jer je tektada opravdan velik utro{ak energije za nji-hovu proizvodnju, pa i pranje. Naime, ener-gija za pranje ~a{e u perilici ve}a je od ener-gije za proizvodnju ~a{e od PS-E-a.7,8Ekobilance posuda od plasti~nih materijala(PP, PS, PVC) i klasi~nih (papira i stakla), prika-zane na slici 3, pokazuju izrazito veliku po-tro{nju energije za izradu staklene ambala`e.9Drugo ime je ime bujica, rijeka ipotoka - mi pijemo njihovu ~istuvodu.Unato~ imenu, 71 % Zemljine povr{ine po-kriveno je vodom, to~nije oceanima i mori-ma, koji ~ine 97,8 % od 1,33 milijarde km3vode na Zemlji, a ostatak su kopnene vode.Od sve te vode samo 1 % je pitka voda, padanas 20 % svjetske populacije nema pri-stup sigurnoj pitkoj vodi.10Kad se govori o vodi i ambala`i, treba raz-motriti potro{nju vode za izradu ambala`e(sirovina, rashladna voda i para) te one-~i{}enje voda koje nastaje kod izrade amba-la`e.Za proizvodnju papira voda je sirovina i za1 kg papirne pulpe treba 300 litara vode. (Iovdje valja naglasiti da se oporabom papirasmanjuje potro{nja vode, i to za gotovo60 %.)Za proizvodnju papirnate ~a{e, u usporedbis ~a{om od PS-E-a, tro{i se 2 puta vi{e ra-shladne vode i 6,5 puta vi{e pare.11Koli~ina otpadnih voda za proizvodnju pa-pirnate ~a{e gotovo je 200 puta ve}a negoza PS-E ~a{u. Koli~ina suspendiranih ~esticapri proizvodnji papirnate ~a{e ve}a je oko80 puta nego kod PS-E ~a{e. I drugi pokaza-telji one~i{}enja voda (BOD - biolo{ka po-tro{nja kisika, organospojevi, metalne soli)manji su ili ih nema kod proizvodnje PS-E-a,za razliku od proizvodnje papira.11 I na slici4 uo~ljivo je vi{estruko ve}e one~i{}enje vo-da kod papirnate ambala`e nego kod pla-sti~ne.Plasti~na vre}ica tijekom cijeloga `ivotnogciklusa daje 94 % manje teku}ega otpadaod papirnate vre}ice.Tre}e ime je ime {uma – {ume sustarije od ljudi i bit }e, kad nas ve}dugo ne bude.O {umama i prirodnom polimeru - drvu ba{ inije bilo govora u ovoj rubrici, osim ne{tomalo prije gotovo pet godina kada je bilorije~i o pelenama.12 Koliko su {ume bitne zaklimu i zrak pokazuju sljede}i podatci: jedanhektar {ume ispari na dan 47 m3 vode iutje~e na klimu u promjeru od 60 km. Nagodinu pohrani i filtrira 2 000 m3 vode, pro-izvede 21 t kisika i filtrira 68 t pra{ine.Mnogi danas dvoje ho}e li {uma biti i kadnas ve} dugo ne bude, a u prilog toj bojazninavode da je prije 10 000 godina 80 - 90 %Europe bilo pokriveno {umama, danassamo 33 %, kao i da 60 000 {umskih po`arana godinu u Europi uni{ti 700 000 hektara{uma. (Nijemci ve} imaju uzre~icu: Baldohne Wald! - Uskoro bez {uma.) Sljede}i za-brinjavaju}i podatak jest da na godinu pro-padne 15 - 20 milijuna hektara tropskih{uma, a upravo su one bitne za klimu, ali i zao~uvanje bioraznolikosti. No skepti~ni envi-ronmentalist B. Lomborg nije tako zabrinut,pa u svojoj knjizi istoga naslova navodi po-datak da je 1961. pod {umama bilo32,66%, a 1994. 32,22% zemljinogakopna, {to i nije ba{ veliko smanjenje.13Ho}e li ~ovje~anstvo jednoga dana ipakostati bez ovakvih slika {uma na svom pla-netu (slika 4)?Za papirnatu ambala`u drvo je i sirovina ienergija, a {ume kao va`an ~imbenik za zrakpromatramo i kao recipijent atmosferskihemisija koje nastaju pri svakoj proizvodnji,pa i proizvodnji ambala`e.Do 1800. godine za 1 kg stakla u Europitro{ilo se 2 000 kg drva (!), no jo{ je i danasdrvo izvor energije, posebice u Africi i dru-gim nerazvijenim zemljama, tako da se55 % drva tro{i za dobivanje energije. Oko16 % drva rabi se za proizvodnju papira (nagodinu se proizvede vi{e od 163 milijunatona nove celulozne pulpe, od ~ega vi{e od95 % od drva i tomu se dodaje vi{e od95 milijuna tona recikliranoga materijala14,a za ozlogla{ene jednokratne pelene rabi sesamo 0,1 % drva.I pelene se ubrajaju u neku vrstu ambala`e,koju rabimo od kolijevke do groba, to~nije urazdoblju `ivota bli`e kolijevci i grobu. Ne-davno je u na{em tisku objavljen podatak dadijete potro{i pet stabala za jednokratne pe-lene, no jednostavna ra~unica to opovrga-va. Dana{nje jednokratne pelene imaju pro-sje~nu te`inu 44,6 g, udio celulozne pulpeje 42,8 %. Za 6 200 pelena tijekom dvije ipol godine djetetove potrebe za tom amba-la`om, to iznosi 118 kg drva, {to nikako nijepet stabala. (Udio plastike u tim pelenamaje 15,3 % PP-a, 7,7 % PE-LD-a i 27,6 % poli-mera koji upija vodu.15)26(2005)4 polimeriZ A [ T I T A O K O L I [ ASLIKA 3. Usporedba ekobilanca posuda od razli~itih materijalaSLIKA 4. Srce u Vohu, Nova Kaledonija199To~no je, me|utim, da se za tonu papira (ato je 7 000 primjeraka novina) posije~e10 - 17 stabala. Naravno da se recikliranjempapira taj broj smanjuje, kao {to se smanjujei potro{nja energije (40 %) te one~i{}enjavode (35 %) i zraka (74 %). Europska papir-na industrija obvezala se da }e reciklirati56 % papira i kartona, a do sada je posti-gnuto 49 %.14 (U Hrvatskoj se prikupi i recik-lira 110 000 tona papira, a kako je potrebno320 000 tona, stari se papir uvozi.)Pou~an je primjer smanjenja koli~ine amba-la`e zamjena metalnih tuba za paste zazube (i kozmetiku) plasti~nim tubama. Po-sljednje imaju {irok poklopac koji omo-gu}uje uspravno dr`anje, nema o{trih rubo-va pa ne treba dodatna kartonska kutija.Te`ina plasti~ne tube je 12,7 g, a metalnetube bila je 9,3 g i kartonske kutije 16,2 g.Sli~no vrijedi za palete koje su danas bazalogistike trgovine. Drvene palete te{ke su25 - 35 kg, a plasti~ne od recikliranoga poli-propilena i PET-a 10 - 14 kg, dakle - u{tedamaterijala, ali i energije za prijevoz, a tozna~i i manje one~i{}enje zraka.Atmosferske emisije kod izrade papirnatevre}ice manje su 63 – 72 % nego kod pla-sti~ne vre}ice, kao i atmosferske emisije kodizrade PS-E ~a{e koje su bitno manje od emi-sija kod izrade papirnate ~a{e. Na slici 4 vidise da je one~i{}enje zraka tri puta ve}e kodstaklene ambala`e, a dva puta kod papirna-te nego kod plasti~ne.Prijevoz robe u nekoj ambala`i znatnoutje~e na udio atmosferskih emisija tijekom`ivotnoga ciklusa te ambala`e, ali ne samoto. Jedan kamion mo`e prevesti 80 % vi{eproizvoda koriste}i 80 % manje ambala`e iu{tedjeti 40 % goriva ako je ambala`ana~injena od PET-a umjesto od stakla.^etvrto ime je ime zemlje i praha –njemu se moramo vratiti.Kod ovoga ~etvrtog imena u vezi s amba-la`om razmatramo uglavnom nastajanje~vrstoga otpada na kraju `ivotnoga ciklusaambala`e. I opet je plasti~na ambala`a uprednosti pred tzv. klasi~nom, pa je tako vo-lumen otpadne plasti~ne vre}ice 70 - 80 %manji od otpadne papirnate vre}ice, a PS-E~a{e 2,5 puta manji od papirnate ~a{e. Stak-lena je ambala`a u jo{ nepovoljnijempolo`aju u odnosu na plasti~nu, ali valja na-glasiti da nijedna ambala`a ne bi trebala (pani smjela!) zavr{iti u otpadu.I za na{ povratak prahu treba nam amba-la`a. (To je posljednja ambala`a koju rabi-mo, kako je glasio i naziv izlo`be - Die letzteVerpackung - u gradi}u Traismauer u DonjojAustriji pro{le godine. Najstariji primjercitakve ambala`e prikazane na izlo`bi potje-cali su jo{ iz predilirskog i rimskog doba.) A ita ambala`a mo`e biti manje ili vi{e zelena.Plastika nije uobi~ajena, osim u slu~ajevimavelikih havarija i ratova, kada treba zbrinutive}i broj ljudi. No i za klasi~ne ljesove ve} serabe ekolo{ki materijali, posebice za kremi-ranje, pa se oni izra|uju od 85 % reciklira-noga papira, te{ki su samo 12 kg, cijena imje upola ni`a od klasi~nih drvenih, a smanje-ne su i atmosferske emisije prilikom kremi-ranja. Ali i taj negorivi ostatak – pepeo, tre-ba ambala`u, tj. urne (`are) - danas od me-tala, a tijekom povijesti su bile od razli~itihambala`nih materijala koji su se tada rabili,kao kamena, gline, stakla... Me|utim, niti tospaljivanje, ba{ kao ni ve}ina spaljivanja, neprolazi bez razvijanja dioksina.Kad se govori o ~vrstom otpadu, valja ista-knuti da je udio plasti~noga otpada u njemumanji od 0,7 %. Primjerice, u Zapadnoj Eu-ropi ukupni ~vrsti otpad 2002. iznosio je2,722 milijarda tona, od ~ega je plasti~nibio 20 607 000 tona, a od toga se oporabilooko 38 %.16 Godine 1999. u Zapadnoj seEuropi od ukupno oporabljivoga plasti~nogotpada iz ku}nog otpada ~ak 65 % deponi-ralo. Da se sve oporabilo, bio bi to ekvivalentod 17 milijuna tona/g. ugljena, ili 15 %ukupnoga uvoza ugljena EU. Projekt zamje-ne ugljena plasti~nom i papirnatom frakci-jom iz ku}nog otpada, provo|en u termoe-lektrani u Wijsteru u Nizozemskoj, pokazaoje, osim {tednje fosilnih goriva, i neke eko-lo{ke prednosti toga goriva, kao manje emi-sije stakleni~kih plinova po jedinici proizve-dene energije. Plasti~ni i papirnati otpadmo`e se rabiti u istim postrojenjima u koji-ma se koristi ugljen, bez ikakve nove infra-strukture.17Nekoliko rije~i prije krajaZnamo da za svu robu, pa i ambala`u, trebanovac, jer je davno pro{lo vrijeme kad sepla}alo solju, krznom (kune, primjerice) i~ime sve ne. Sredstvo pla}anja danas mo`ebiti papir, ali i plastika. Trgovci su skloniji so-larnom pla}anju (novac na sunce!), a kupci– karticama. (Nedavno je Vjesnik objavio daHrvati posjeduju sedam milijuna debitnih ikreditnih kartica.) Njima, makar bili i zeleni,plasti~ne, pa ni PVC kartice, ne smetaju.Dodu{e, i kartice se sve vi{e izra|uju od bio-razgradljivoga materijala, primjerice kopoli-mera poli(hidroksi-butirata/valerata), trgo-va~kog imena Biopol.Na kraju, koja je ambala`a zelenija? Kolikoje ona uop}e bitna u rje{avanju ekolo{kihproblema dana{njice? Gotovo da je to dvoj-beno, kako pokazuje primjer prikazan uTehni~kome muzeju u Münchenu. Rije~ je ojogurtu od jagoda u staklenoj ambala`i,na~injenom u Stuttgartu. Prije negoli sena{ao u prodavaonici, pre{ao je duga~akput: mlijeko je pre{lo 36 km, jagode su stigleiz Poljske i pre{le 1 246 km, {e}er je pre{ao107 km, aluminij za poklopac 864 km, bak-terije 917 km, staklo 806 km, naljepnica1 587, a ambala`a ~ak 2 884 km. Sve u sve-mu, vi{e od 8 000 km! No to je globalizacija.Neposredno nakon zavr{etka teksta u knjizi134 male pri~e o hrani Veljka Barbierija pro-na|en je primjer globalizacije stare 2 000godina.18 Zaslu`uje citiranje u ovom tekstu.Dva mala banketaOvo je blagovao Marko Varon na jednom odbanketa s po~etka I. stolje}a pr. Krista: pau-na sa Somosa, {ljuku iz Frigije, `drala iz Me-dije, jar~i}a iz Ambracije, kamenice iz Taren-ta, brbavice sa Sicilije, sabljarku s Rodosa,{tuku iz Kilikije, orahe s Tasosa, datulje izEgipta i slatki `ir iz Hispanije. Samo nekolikogodina kasnije, Licinije Lukul, koji }e u povi-jesti ostati poznat po svom gurmanluku i ra-sko{nim gozbama, ponudio je svojim uzva-nicima morske je`eve s Mizenskog rta, pu-`eve iz Taranta, kalcedonskog tunja, kame-nice iz Lokrina, pr{ut iz Galije, jesetru s Ro-dosa, morske kozice s Formije, lje{njake izNole, bajame iz Agrigenta, sicilsko gro`|e iegipatske datule! A obojica su bili umni iuzorni gra|ani tog posljednjeg stolje}a Rim-ske Republike.LITERATURA1. Nichols, A. B.: In Search of an Earth Ethic, WaterEnvironment & Technology, (1990)3, 36-41.2. [vob, A.: Svjetski dan za{tite okoli{a, Polimeri,19(1998)5, 127-128.3. [vob, A.: Umjesto uvoda, Polimeri, 17(1996),1,35.4. [vob, A.: Sun~eva energija - mnogo je ima, maloje koristimo, Polimeri, 19(1998)4, 101-103.5. [vob, A.: Stvari nisu uvijek onakve kakve nam se~ine, Polimeri, 25(2004)3, 84-86.6. N. N.: Energy Implication of RecyclingPackaging Materials, Plastics Engineering,Aug.1998, 12.7. Hocking, M. B.: Reusable and Disposable Cups:An Energy-Based Evaluation, EnvironmentalManagement, 18 (1994)6, 889-899.8. [vob, A.: Plasti~na pakovanja - da ili ne?, Poli-meri, 19(1998)2, 43-46.9. N. N.: PVC and the Environment, Norsk Hydro a.s. Petrochemicals Division, Oslo, 1992.10. [vob, A.: Spasimo na{a mora! Save Our Seas!SOS!, Polimeri, 19(1998)8-12, 225-228.11. Hocking, M. B.: Relative Merits of PolystyreneFoam and Paper in Hot Drink Cups: Implicationsfor Packaging, Environmental Management,15(1991)6, 731-747.12. [vob, A.: Pelene - jednokratne ili trajne?, Poli-meri, 22(2001)2, 67-69.13. Lomborg, B.: The Sceptical Environmentalist,University Press, Cambridge, 2001.14. Warmer Bull. Information Sheet – Paper,(2002)87.15. N. N.: Nappies: making the right choice, Warm-er Bull. (2005)100, 32-35.16. N. N.: An Analysis of Plastics Consumption andRecovery in Europe, Plastics Europe, Associationof Plastics Manufacturers, Summer 2004.17. N. N.: Using Waste Plastics as a Substitute forCoal, Warmer Bull. (2002)83, 20-21.18. Barbieri, V.: 134 male pri~e o hrani, Profil Inter-national, Zagreb, 2003.polimeri 26(2005)4Z A [ T I T A O K O L I [ A

Plastična ambalaža s drukčijega motrišta

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia