Branko Britvec

Britvec, Branko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

AGRONOMSKI GLASNIK 1/2006.. Osvrt ISSN 0002-1954  ESKA NIJE NOVA NI NEPOZNATA BOLEST Branko Britvec   Povodom prošlogodišnjih vijesti o iznenadnoj pojavi Eska bolesti ili kapi odnosno apopleksije vinove loze, želim upozoriti da to nije nova ni nepoznata bolest. Kod nas je prof. dr. Željko Kovačević tu bolest opisao prije 66 godina u svojoj knjizi Bolesti i štetnici na vinovoj lozi 1939. god. i kasnije u knjigama 1946. i 1948. god. Prof. Ž. Kovačević piše da u vinogradima starijim više od 20 godina možemo katkada opaziti da je neki čokot, koji može biti i pun grozdova, sredinom ljeta najedanput povenuo, a lišće mu se za kratko vrijeme posušilo. Takav čokot brzo ugine. Uzročnici te pojave - po njemu - jesu dvije gljivice i to Stereum hirsutum i „vatrena guba” Polyporus igniarius. Prva od njih poznati je neprijatelj raznih vrsta hrastova, a druga je još više raširena te napada razne voćke i šumsko drveće. Te su gljivice štetne tako što svojim tkivom zatvore provodno staničje u drvetu kojim kolaju hranjivi sokovi između korijena i lista i tako nastupa naglo uvenuće. Ta je pojava otkrivena u Francuskoj i nazvana èsca bolest, što vjerojatno dolazi od franc. escalader = popeti se, jer se gljivica širi po čokotu tj. penje se. Gljivica prodire u biljku najčešće kroz rane na korijenu prilikom obrađivanja tla. Uslijed napada Stereum gljivice drvo posmeđi, a kasnije pocrni. Ako se k tome priključi micelij druge gljivice, tada dolazi do bijele truleži i sredina drveta sagnjije. Razorno djelovanje gljivica zbiva se polako te je sama kap posljedica 4-5 godišnjeg uništavanja stanica drveta. Budući da kod toga nema nikakvih vanjskih znakova, ne možemo unaprijed poduzeti mjere suzbijanja. Prof. Kovačević navodi, doduše, da su svojedobno u Francuskoj i Italiji postignuti stanoviti uspjesi u spašavanju tako oboljele loze s arsenom i sodom i ta se zaštita provodila u proljeće nakon rezidbe loze. Budući da kod pojave kapi loze nema izgleda da se oboljela loza oporavi, on piše da takvu lozu treba izvaditi iz tla još istoga ljeta ili najkasnije sljedećeg proljeća i to mjesto u tlu dezinficirati. Prof. Ž. Kovačević naglašava da se vinova loze ne smije saditi na šumskoj krčevini. No, vjerojatno  je da i klimatske prilike i drugi čimbenici utječu na pojavu ove bolesti. Ovim napisom želio sam ukazati da povremene ili rijetke pojave ne treba shvaćati kao „senzacije”. Tek na temelju starijih iskustava novija će istraživanja pružiti i nova saznanja.   

Eska nije nova ni nepoznata bolest

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia