David Hume, Ekonomske rasprave, prijevod i predgovor Zvonimir
Baletiæ, Politička kultura, Zagreb 2004, 152 str

Ervin Plehandžić

David Hume, Ekonomske rasprave, prijevod i predgovor Zvonimir

Baletiæ, Politička kultura, Zagreb 2004, 152 str

Plehandžić, Ervin

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Knjiga Iana Stewarta sadr®i mnoštvo primjera i detalja koji su mo®da su-višni za onoga tko nije upuæen u konkretne znanstvene probleme, ali svakakona pristupaèan i zanimljiv naèin pojašnjava samu bit stvari i pokazuje da kaosnije vezan samo za tzv. slo®ene sustave, kompleksne strukture nego da se ijednostavni sustavi mogu ponašati po zakonima koji djeluju nasumièno. Zatoje knjiga dobrodošla svakome tko se ®eli uputiti u jedno od najzanimljivijihdostignuæa suvremene znanosti, njezinih filozofskih implikacija kao i dodir-nih toèaka izmeðu znanosti i religije.Stipe KutlešaInstitut za filozofijuUlica grada Vukovara 54, HR-10000 Zagrebkutlesas@yahoo.comDavid Hume, Ekonomske rasprave, prijevod i predgovor ZvonimirBaletiæ, Politièka kultura, Zagreb 2004, 152 str.David Hume u svojoj autobiografiji djelo Political Discourses (1752) navodikao jedino svoje djelo koje je odmah pri prvom objavljivanju do®ivjelo uspjeh.Nakon neuspjeha svoga kapitalnog djela A Treatise of Human Nature (1739–40),Hume kroz mnoga svoja djela pokušava osnovne teze svoje filozofije iznijetiu obliku koji bi bio nešto lakše prihvatljiv èitatelju onog vremena. Ekonom-ske rasprave (kako glasi naslov hrvatskog izdanja Humeovih spisa ekonomsketematike), još za njegova ®ivota do®ivjele su nekoliko izdanja. Iako primarnoposveæene ekonomskoj problematici, ipak sadr®e neke od osnovnih smjer-nica Humeove filozofije. No o tome nešto kasnije. Za poèetak nekoliko rijeèio samoj knjizi.Prijevod je raðen prema izdanju Writtings on Economics (London 1955),koje je priredio Eugene Rotwein. Tekst koji je korišten u tom izdanju je tekstizdanja iz 1777. Baletiæ nam uz tekst donosi i bilješke u kojima Rotwein uka-zuje na razlike meðu pojedinim izdanjima Humeovih spisa, te popis izdanjaobuhvaæenih usporedbom. No hrvatsko izdanje do®ivjelo je stanovite promje-ne u odnosu na izdanje iz 1955. Tako je izostavljen ogled “Of the Populous-ness of Ancient Nations” (“O velièini populacija antièkih naroda”), predgo-vor je napisao sam Baletiæ, a u Dodatku je prireðena nekolicina pisama izHumeove bogate korespondencije. Tako mo®emo proèitati relevantne iz-vatke iz pisama koja je Hume uputio Montesquieuu, Oswaldu, Lordu Ka-mesu, Turgotu, Morrelletu, te izvadak iz pisma koje je uputio Adamu Smithuneposredno nakon objavljivanja njegova djela An Inquiry into the Nature andCauses of the Wealth of Nations (1776). Takoðer mo®emo proèitati i pisma132 Prolegomena 5 (1/2006)koja Humeu upuæuju Oswald i Turgot, te pismo koje je Tucker uputio LorduKamesu.U “Predgovoru” Baletiæ donosi kratku Humeovu biografiju, te pregledosnovnih problema i tematike djela. Uz opis povijesnih prilika u vrijeme nje-gova objavljivanja, dotaknuti su i relevantni teorijski okviri i stajališta onogvremena. Posebna pozornost, oèekivano, posveæena je Adamu Smithu. Takosu, nešto opse®nije, komentirani Smithova ekonomska teorija i njen znaèaj,ali i (pretpostavljeni) Humeov utjecaj na njega. Dodatna pa®nja posveæenaje, dakako, i znaèaju Humeove misli, kako za ekonomiju, tako i za ostale dis-cipline kojima se bavio.“O trgovini” je zamišljen kao svojevrstan uvod u ostale oglede. Propiti-vanjem utjecaja i va®nosti trgovine na (vojnu) snagu dr®ave, ali i na sam naèin®ivota i sreæu njenih podanika, Hume najveæu va®nost pridaje upravo opæempoveæanju radinosti (industry) unutar dr®ave. Prava snaga dr®ave stoga je“zaliha rada” odnosno sav rad i umijeæe koje se, ukoliko se uka®e potreba,mogu upotrijebiti za dobrobit dr®ave. Dodatno se razmatraju prednosti kojese mogu ostvariti vanjskom trgovinom.“O poboljšanju umijeæa” propituje utjecaj poboljšanja i usavršavanjaraznih “umijeæa” (arts) na ®ivot ljudi unutar dr®ave, ali i dr®ave same. Humeovdje iznosi jasan prigovor stajalištima koja luksuz promatraju kao štetan, tedokazuje kako napredak i usavršavanje raznih djelatnosti znaèe i napredaksvakog ponaosob, ali i cijelog društva. Stoga Hume nastoji argumentirati, po-kazati, dokazati: “… prvo, da su vremena usavršavanja i najsretnija i najkre-posnija…” (str. 52); te, kao drugu tezu, da luksuz, iako zbog mnogih razlogakoristan za društvo u cjelini, mo®e biti i štetan.“O novcu” donosi Humeovo stajalište da stvarno bogatstvo, snaga i bla-gostanje dr®ave ne dolaze od kolièine novca (zlata i srebra) koje dr®ava ima.Ponovno se ukazuje na va®nost i ulogu radinosti, rada, ali i roba. Novac jeznaèajan kao sredstvo kojim se poma®e i potièe radinost (gdje on postupnoraste i cirkulira kao sredstvo plaæanja kroz cijelu dr®avu). No usporedo s po-rastom novca dolazi porast cijena rada i roba. Takav porast mo®e ote®atipolo®aj dr®ave u trgovini s inozemstvom, èineæi je manje konkurentnom uodnosu na druge dr®ave. Stoga Hume upozorava na moguæu opasnost odprekomjernog tiskanja papirnatog novca (vrijednosnica).“O kamatama” je kritika teze da porast novca (zlata i srebra) uzrokujeniske kamatne stope. Hume, pak, visinu kamatnih stopa povezuje s: (i) po-tra®njom za zajmovima, (ii) kolièinom raspolo®ivog kapitala (novca) za zado-voljenje te potra®nje, te (iii) visinom profita koji se ostvaruju trgovinom. Po-rast novca je, upravo kao i sni®enje kamatne stope, posljedica porasta radi-nosti i trgovine.“O trgovinskoj bilanci” je kritika kako doktrine tako i politike u pogleduogranièenja uvoza. Strah da æe se uvozom “izvuæi” zlato iz dr®ave neoprav-dan je jer, èak i da nastupi znatno smanjenje kolièine zlata, cijene rada i robabi pale, zbog èega bi se, kroz poveæanje izvoza u okolne dr®ave, zlato po-133Prikazi knjiga / Book Reviewsnovno vratilo i ponovno uspostavila ravnote®a (tzv. specie flow mechanism).Hume dodatno iznosi prigovor prekomjernom tiskanju papirnih vrijednosni-ca, te gomilanju i zakljuèavanju novca u dr®avnu riznicu.“O trgovinskoj zavisti” donosi razmatranje gledišta da je za dr®avu (ilibar njezino bogatstvo) bolje ukoliko su susjedne dr®ave manje razvijene i na-predne. Hume dokazuje suprotno. Napredak i razvoj dr®ave ovisan je, uodreðenoj mjeri, o stupnju razvoja susjeda, a znaèaj te ovisnosti posebno seoèituje kroz meðusobnu trgovinu. U tom smislu dr®ave su upuæene jedna nadrugu.U ogledu “O porezima” Hume argumentira da umjereni porezi mogupoticati ljude na radinost, ali kada postanu preteški mogu uzrokovati njezinosmanjenje. Stoga se zala®e za nametanje poreza na potrošnju, posebno po-trošnju luksuzne robe. Smanjenje ili èak odricanje od takve potrošnje mo®ese, na odreðeni naèin, proglasiti “dobrovoljnim”, ili, s druge strane, prisilitipotrošaèa da poveæa svoju radinost. Hume takoðer iznosi svoje protivljenjeporezima koji bi bili nametnuti samo na zemlju.“O dr®avnom dugu” posveæen je pitanju koje je, po svemu sudeæi, uvijekaktualno. Hume propituje moguæe posljedice (pre)zadu®enosti dr®ave. Po-sebno zanimljivo je razlikovanje “prirodne smrti” i “nasilne smrti” dr®avnogduga, ali i konstatacija da se, èak i u sluèaju tako drastiènih posljedica za-du®ivanja, ljudi veæinom ponovno odluèuju na sliène aktivnosti.Iako dobrim dijelom kritika merkantilizma, kako doktrine, tako i poli-tike svoga vremena (što je posebno jasno znamo li da su neke od osnovnihznaèajki merkantilizma: nastojanje da se akumulira što više zlata i srebra;regulacija tr®išta, cijena pa èak i potrošnje od strane dr®ave; ogranièavanjeuvoza i poticanje izvoza i sl.), Humeov doprinos ekonomiji, posebno razvojupolitièke ekonomije, neupitan je. Njegova kvantitativna teorija novca, veæspomenuti specie flow mechanism, zalaganje za slobodno tr®ište, ali i uoèa-vanje uloge tr®išta u formiranju cijena, te moguæih posljedica (prekomjer-nog) tiskanja papirnih vrijednosnica neke su od ideja koje su svakako za-slu®ile zapa®eno mjesto u razvoju ekonomije. Humeove Ekonomske rasprave,stoga, vrijedan su uvid u povijest ekonomije i razvoj njezinih ideja.No, iako tematikom posveæene ekonomskim problemima, one dosljed-no prenose i duh Humeove filozofije. Oèigledan je znaèaj koji Hume pridajeiskustvu. Tako on veæinu svojih postavki potkrepljuje iskustvenim èinjeni-cama, odnosno povijesnim podatcima, te se, pri postavljanju svojih teza,èesto slu®i analizom i usporedbom “statistièkih” podataka (bar onih koji sumu bili dostupni, kako iz povijesnih izvora, tako i iz radova suvremenika).Nadalje, kroz cijelo djelo primjetno je Humeovo naglašavanje va®nosti pove-æanja radinosti, kako za pojedince, tako i za društvo. Tako stanje nekogdruštva i njegov napredak i razvoj umnogome ovise o napretku pojedinaca,usavršavanju njihovih umijeæa, poveæanju njihove radinosti, ali i o promjeninjihovih motiva, koji su, što su veæi napredak i “poboljšanje” (refinement)ljudskih umijeæa, više usklaðeni sa dobrobiti društva. Promatrajuæi ljudsku134 Prolegomena 5 (1/2006)prirodu (human nature) na taj naèin, Hume naglašava va®nost “strasti” (pas-sions) na praktièni izbor ljudi i, samim tim, njihov naèin ®ivota. Tako ka®e:“Sve na svijetu kupuje se radom i naše strasti jedini su uzroci rada” (str. 45).Stoga i politika treba eventualne promjene i napredak društva pokušati ostva-riti vodeæi raèuna o ljudskoj prirodi i motivaciji. “Vladari moraju uzeti ljudetakvim kakvi jesu i ne mogu te®iti da uvedu nasilnu promjenu u naèela inaèine njihova mišljenja” (str. 44). Posebno zanimljivo, u tom smislu, Hume-ovo je promišljanje unutarnje motivacije ljudi i njenog utjecaja na praktièniizbor detaljno izneseno u njegovom djelu An Enquiry concerning the Princi-ples of Morals (1751), a èije su osnovne postavke, po mojemu mišljenju,primijenjene i pri promišljanju ekonomske problematike.Što se samog prijevoda tièe, teško da bi se mogao ocijeniti besprijekor-nim. Uz odreðene terminološke nedosljednosti, nekolicinu tiskarskih po-grešaka, na nekoliko mjesta u tekstu napravljeni su veæi propusti. Primjerice,“Encrease the commodities, they become cheaper; encrease the money, theyrise in their value” prevedeno je kao: “Ako se poveæa kolièina roba, onepoveæavaju svoju vrijednost” (str. 67), “lenders” se prevodi kao “zajmoprim-ci” i sl. Na ®alost, u tekstu se mo®e pronaæi mnoštvo ovakvih propusta. Nonajveæi prigovor tièe se stilskih osobina prijevoda. Nespretna konstrukcijareèenica, uz neobiènu uporabu zareza, èini tekst manje èitkim, ali i nejasnim,tako da je èesto teško dokuèiti izvorni smisao. Sve to, uz prije navedene pro-puste, èini izvorni engleski tekst gotovo prijeko potrebnim svakom zahtjev-nijem èitatelju.Ervin Plehand®iæervinpleh@net.hr135Prikazi knjiga / Book Reviews

David Hume, Ekonomske rasprave

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia