Gordana BARIĆ

Igor ČATIĆ

BARIĆ, Gordana

ČATIĆ, Igor

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

90Poslovanje i marketingPriredili: Gordana BARI] i Igor ^ATI]Udru`enje kemijske industrije HGKprimljeno u CEFICTijekom skupa europske kemijske industrijeu Nici od 29. rujna do 3. listopada odr`anaje godi{nja skup{tina Europskog vije}a ke-mijske industrije (e. European Chemical In-dustry Council, CEFIC), na kojoj je jednogla-sno donesena odluka o primanju Udru`enjakemijske industrije HGK u pridru`eno ~lan-stvo.CEFIC je osnovan 1972. godine i jedna je odnajstarijih i najve}ih europskih industrijskihudruga. U ~lanstvu ima 25 nacionalnih ud-ru`enja kemijske industrije te zastupa inte-rese 29 000 tvrtki s vi{e od 2 milijuna zapo-slenih.U ime Udru`enja kemijske industrije HGK,izaslanicima na skupu na pru`enom povje-renju zahvalio je tajnik Udru`enja mr. sc. Ni-kola ^abrajec, izraziv{i posebno zadovolj-stvo {to se to doga|a neposredno uo~i o~e-kivanog po~etka pregovora o ~lanstvu RH uEuropskoj uniji i {to je upravo Udru`enje ke-mijske industrije prvo industrijsko udru`enjeHGK primljeno u europske strukovne udru-ge. Posebno je nagla{ena va`nost kemijskogsektora u hrvatskome gospodarstvu te iz-ra`ena `elja da se Udru`enje u {to kra}emroku uklju~i u aktivnosti CEFIC-a te i na tajna~in zastupa interese hrvatske kemijske in-dustrije.www.hgk.hrUjedinjenje udru`enjâ za plastiku igumu u ItalijiU izdanju za srpanj i kolovoz 2005., talijan-ski ~asopis Macplast donio je vrlo zanimljivuvijest.Sve dinami~nije i nepovratne promjene uglobaliziranome svijetu nala`u svima trajnopreispitivanje vlastitoga djelovanja i maksi-malno okupljanje raspolo`ivih snaga. To seodnosi i na dva udru`enja u Italiji koja su seodlu~ila spojiti, potaknuta, me|u ostalim,krizom poduzetni{tva i poduze}a u toj zem-lji. Potkraj lipnja 2005. skup{tine udru`enjâkoja okupljaju sve zainteresirane za gumu,Assogomma, i plastiku, Unionplast, odlu~ilesu se ujediniti.Talijanski sustav poslovanja, osobito malih isrednjih poduze}a, izvrsno je funkcioniraoniz godina. Me|utim, sve sna`nija globali-zacija i sve mo}niji proizvo|a~i plasti~nih igumenih dijelova u zemljama u razvoju do-veli su talijanska poduze}a na podru~jimaplastike i gume u krizu iz koje talijanski po-duzetnici izlaz vide, me|u ostalim, i u uje-dinjavanju napora na podru~jima od zajed-ni~kog interesa. A oni su ~esto znatno broj-niji nego {to se ~ini na prvi pogled.Vijest je zanimljiva s motri{ta hrvatskih pre-ra|iva~a kau~uka i plastike. Dru{tvo koje iz-daje ovaj ~asopis, jo{ je 1975. g. donijelopovijesnu odluku da obuhvati podru~je poli-merstva u cjelini, dakle sve zainteresirane zaplastiku i gumu. Godine 1999. u sklopuHrvatske gospodarske komore osnovana jeZajednica za plastiku, gumu i pripadaju}uopremu. Jedinstveno povezivanje svih zain-teresiranih u jedinstven lanac. Vrlo neus-pje{no. Od 2003. postoji Udru`enje za pla-stiku i gumu, koje }e uskoro obuhvatiti i pro-izvo|a~e polimera. Usprkos zauzimanju pro-fesionalaca i zainteresiranih iz industrije iakademske zajednice, do sada postignutirezultati nisu dovoljni za suprotstavljanjeizazovima ni dana{njice, a jo{ manje su-tra{njice. Mnoga poduze}a uop}e ne razu-miju velike potencijale takvih udru`enja,osobito ako su ona povezana i sa strukov-nim udrugama, poput DPG-a.Raduje vijest da su se u Italiji povezali svi za-interesirani za plastiku i gumu, {to pot-vr|uje vizionarstvo o takvom povezivanju naovom prostoru. Me|utim, nije dovoljno bitiispred ako se to ne razvija, i to sve br`imtempom. A to u nas ~esto nije tako, pa senepovratno gubi po~etna prednost.Macplast, 270(2005)30Injekcijsko pre{anje u zemljamaSrednje EuropePodru~je injekcijskoga pre{anja u srednjoeu-ropskim zemljama tijekom posljednjih desetgodina bilo je zahva}eno velikim promjena-ma, uzrokovanima samom dinamikom togapodru~ja preradbe polimera, ali i gospodar-skim rastom te punopravnim ~lanstvom uEuropskoj uniji. U Poljskoj, Ma|arskoj, ^e{kojRepublici te u Slova~koj podru~jem injekcij-skoga pre{anja u 2004. bavilo se vi{e od1 100 tvrtki (slika 4). Ve}ina njih su novoo-snovane tvrtke, dok su postoje}e velike, do-nedavno dr`avne tvrtke privatizirane te suzavr{ile u doma}em, ali i u stranom vla-sni{tvu. Za velike me|unarodne tvrtke zemljeSrednje Europe posebno su zanimljive i zbog{irenje tr`i{ta i zbog ni`ih tro{kova veomakvalitetne radne snage i zemlji{ta, te je u njihseljena proizvodnja iz npr. Velike Britanije,zemalja Beneluksa i skandinavskih zemalja.Ulazak u EU pojednostavnio je osnivanjetvrtki, a polo`aj spomenutih zemalja omo-gu}uje jednostavno opslu`ivanje postoje}ihzapadnoeuropskih tr`i{ta, ali i rastu}ih tr-`i{ta na istoku Europe.Me|u tvrtkama koje dolaze nalazi se Gillette,koji je najavio seljenje proizvodnje britvica izVelike Britanije i Njema~ke u Poljsku. TvrtkaLeifheit, njema~ki proizvo|a~ kupaoni~keopreme i ku}anskih potrep{tina, seli ve}inusvoje proizvodnje iz Nassaua u Njema~koj u^e{ku Republiku. Finska tvrtka Perlos, kojakalupima opskrbljuje proizvo|a~e ra~unalneopreme, elektri~nih i elektroni~kih ure|ajate medicinske opreme, i tvrtka Foxconn,sele, pak, proizvodnju u Ma|arsku.Tr`i{te injekcijski pre{anih proizvoda sred-njoeuropskih zemalja raste zahvaljuju}i viso-kim ulaganjima u proizvodnju ku}anskihpotrep{tina, automobilsku industriju te po-dru~je pakiranja.Najvi{e je prera|iva~a u Poljskoj, vi{e od 600tvrtki koje najve}im dijelom proizvode ku-}anske potrep{tine, autodijelove i amba-la`u. Me|u njima je npr. tvrtka Zelmer, vo-de}i poljski proizvo|a~ usisiva~a za pra{inu,zatim proizvo|a~i bijele tehnike, tvrtke Ami-ca i Whirlpool, koje imaju vlastite pre{aoni-ce. Tu je i Rabbermaid sa svojim ku}anskimpotrep{tinama. Najve}i proizvo|a~i dijelovaza elektro i elektroni~ku industriju jesu tvr-tke Bianor i Fabryka Plasticow, dijelovi fran-cuske kompanije Plastivaloire.U Ma|arskoj u podru~ju injekcijskoga pre-{anja djeluje 195 tvrtki, a pre{aonice sunaj~e{}e dijelovi velikih tvrtki koje djeluju upodru~ju elektroni~ke industrije (Flextronics,Phoenix Mecano Kecskemet, PannonplastMüszaki Müanyagok i Dekorsy) te elektroin-dustrije (Videoton MBKE Elektronica, PVSHungary i Legrand).U ^e{koj se Republici, prema popisu koji jena~inila savjetodavna tvrtka Applied MarketInformation (AMI), nalazi 279 tvrtki s po-dru~ja injekcijskoga pre{anja. Najvi{e je in-vesticija bilo u podru~je izradbe injekcijskipre{anih automobilskih dijelova, a me|u naj-ve}ima su tvrtke Faurecia, Key Plastics, Hella,Mecaplast, Peguform, Valeo i Wexler. Kakoje najve}a ovogodi{nja greenfield investicijau ^e{koj Republici tvornica automobilaToyota-PSA/Peugeot-Citroen, mogu se o~e-kivati i nova ulaganja u proizvodnju autodi-jelova.Proizvodnja autodijelova na prvome je mje-stu i na podru~ju injekcijskoga pre{anja uSlova~koj, gdje tim postupkom plastiku pre-ra|uje 40 tvrtki. Kako je korejska tvrtkaHyundai odlu~ila izgraditi svoj novi pogonza proizvodnju automobila KIA upravo uSlova~koj, to je dovelo do znatnoga pro-{irenja postoje}ih kapaciteta proizvo|a~a au-todijelova tvrtki Visteon, Key Plastics i Faure-26(2005)2 polimeriI Z   S V I J E T A   P L A S T I K E    I   G U M ESLIKA 4. Udio pojedinih zemalja i broj tvrtkiu podru~ju injekcijskoga pre{anja u srednjo-europskim zemljama91cia. Najve}i slova~ki prera|iva~ injekcijskimpre{anjem je tvrtka Punch Products Trnavas.r.o.www.amiplastics.comBudu}nost dodataka polimernimmaterijalimaBez dodataka nema suvremenih polimernihmaterijala. Oni ne samo {to pridonose nji-hovoj boljoj preradljivosti i pobolj{anju svoj-stava ve} pove}avaju i uporabnu vrijednostgotovih proizvoda. Mada dodatci polimeri-ma u masi polimernih materijala sudjeluju s5 – 7 %, a u cijeni s oko 10 %, njihov je do-prinos toliko velik da ih pojedini znanstveni-ci gotovo glorificiraju.Dodatcima se ili ostvaruju nova ili poja~ava-ju postoje}a svojstva polimera, ~ime se ut-je~e na pona{anje materijala pri uporabi go-tovih proizvoda. Npr., plasti~ne cijevi na~in-jene od materijala bez dodataka ne bi mo-gle izdr`ati 50 godina uporabe, prozori ivrata ne bi trajali minimalno 15 godina, pla-stikom prevu~eni kabeli ne bi zadr`ali elek-tri~na svojstva pri visokim temperaturama inaprezanjima, a plasti~ni materijali bezsmanjivala gorivosti ne bi bili otporni na pla-men.Neki se plasti~ni materijali ne prera|uju ba{jednostavno, a njihova se preradljivost po-ve}ava upravo s pomo}u dodataka. Izradbafilmova od linearnoga polietilena niske gu-sto}e, postizanje velike brzine pakiranja pla-sti~nim filmovima na~injenima npr. od bi-orijentiranoga polipropilena, u~inkovita pre-radba drvno-plastomernih kompozita samosu neki od primjera.Svjetska potra`nja za dodatcima polimer-nim materijalima procijenjena je na 9 miliju-na tona, uz godi{nje stope rasta podjednakegodi{njim stopama rasta potra`nje za pla-stikom. Smanjenje uporabe dodataka, uzro-kovano zahtjevima koji se postavljaju zbogzabrinutosti za okoli{, usporilo je rast po-tra`nje te se procjenjuje kako }e ona uidu}ih 5 godina iznositi 3 - 4 % na godinu(uz godi{nju stopu rasta potra`nje za plasti-kom od 5 %).Iako od ukupno potro{enih dodataka naomek{avala otpada oko 60 %, njihov sebudu}i rast procjenjuje na samo 1 %, zbogmnogobrojnih zakonskih ograni~enja kojase po~inju primjenjivati na tu skupinu doda-taka. Kako se {iri uporaba plastike u gra|evi-narstvu te u elektri~nim i elektroni~kim ure-|ajima, postavljaju se i zahtjevi za sve ve}omotpornosti na gorenje, koja se posti`e doda-vanjem smanjivala gorivosti ~iji je udio uukupno potro{enim dodatcima polimernimmaterijalima oko 12 %.Gotovo se 65 % dodataka doda PVC-u (nanjih otpada 40 – 45 % ukupne vrijednostipotro{enih dodataka). Upravo su dodatciomogu}ili {irenje uporabe PVC-a na mnogapodru~ja, npr. gra|evinarstvo i medicinu.Dodatci polimernim materijalima do`ivlja-vaju bitne promjene, prije svega zbog pita-nja koja se odnose na njihov utjecaj na oko-li{. Kako patentna za{tita na neke dodatkeistje~e, me|u proizvo|a~ima dodataka po-javljuju se novi konkurenti. Danas dodatkepolimernim materijalima proizvodi oko 300tvrtki, od kojih su mnoge vrlo male te suzbog toga prilagodljivije. Stoga ne treba biti~udno {to je podru~je razvoja i proizvodnjedodataka veoma dinami~no te da mogupre`ivjeti doista samo najbolji, koji moguproizvesti kvalitetne dodatke po najni`im ci-jenama.www.plastemart.comPo~inju pripreme za K 2007U Düsseldorfu se sastao Organizacijski od-bor najve}e svjetske, plasti~arske i gumarskeizlo`be koja }e se, po 17. put, odr`ati naDüsseldorfskom sajmu od 24. do 31. listo-pada 2007. Bit }e to najve}e dru`enje svihonih koji bilo {to zna~e na podru~ju strojevai ostale opreme za preradbu plastike i gume,polimernih materijala i dodataka, polupro-izvoda, konstrukcijskih proizvoda te ostalihplasti~nih i gumenih proizvoda. Pozivi izla-ga~ima bit }e poslani po~etkom 2006., aprijave se primaju do 31. svibnja 2006. Nekaovo bude i podsjetnik svim hrvatskim tvrtka-ma koje u svojim planovima imaju nastupna K 2007.www.k-online.deJesu li nano~estice ipak opasne?Diljem svijeta raspravlja se o mogu}nostimakoje nanotehnika pru`a ljudskom rodu, alimalo tko postavlja pitanje potencijalnoga ri-zika. Nanoelementi bi trebali prenijeti ljeko-vite tvari izravno u `ive stanice, pobolj{atisvojstva boja, ljepila i prevlaka te dati potpu-no novu dimenziju ra~unalima. Ali imaju lite iste nano~estice i kakav negativan u~in naljude i okoli{?Prema prevladavaju}im stajali{tima u Europ-skoj uniji, nano~estice nisu dovoljno istra-`ene te se na postavljeno pitanje ne mo`edati pouzdan odgovor. Upravo je ustanov-ljavanje rizika sve ra{irenije uporabe nano-~estica osnovni zadatak novoustanovljeno-ga projekta nazvanoga Nanosafe2, koji sa 7milijuna eura sufinancira Europska unija.Preostalih potrebnih 12,4 milijuna eura pri-kupit }e se od tvrtki koje se bave ovim po-dru~jem. U projekt su uklju~ena ukupno 24istra`iva~ka instituta, sveu~ili{ta i tvrtke izsedam europskih zemalja.Ovim se projektom nastoji obuhvatiti cijeli`ivotni ciklus nano~estica, od njihove proiz-vodnje, skladi{tenja, transporta do ugradnjeu gotove proizvode, a cilj mu je otkriti svapotencijalno opasna mjesta pri proizvodnji,rukovanju te uporabi nano~estica. Rezultatidobiveni ovim istra`ivanjem bili bi dostupnijavnosti, a poslu`ili bi kao podloga za do-no{enje zakona kojima bi se uredilo po-dru~je nano~estica.www.k-online.dePotra`nja za plasti~nim cijevimaponovno rastePorast potra`nje za plasti~nim cijevima uEuropi jedan je od sigurnih pokazatelja kakoje kriza u koju je zapalo podru~je gra|evi-narstva prevladana. Vi{e od 550 danas ak-tivnih europskih cjevara po~inje se polakooporavljati. U 2004. su preradili vi{e od 2,8milijuna tona plastomera, {to je porast odoko 2 % u odnosu na 2003., a nastavak togtrenda o~ekuje se i u ovoj godini. Najve}iporast potra`nje za plasti~nim cijevimabilje`i se u novim ~lanicama te u skandinav-skim zemljama, posebice u [vedskoj.U posljednje ~etiri godine broj europskihtvrtki koje proizvode plasti~ne cijevi smanjenje za 10 %. Otprilike tre}ina preostalih u vla-sni{tvu je 50 najve}ih svjetskih cjevara, a oneproizvode oko 80 % cijevi. Koliko je okrup-njivanje u ovome podru~ju preradbe plasti-ke bilo sna`no, govori i podatak da 10 naj-ve}ih tvrtki proizvede vi{e od polovine cijevi.Na prvom je mjestu tvrtka Wavin, koja u cije-vi na godinu preradi blizu 400 000 tona pla-stomera. Slijede Alphacan i Pipelife, kojeprerade po vi{e od 200 000 tona plastome-ra. Upnor je jedna od tvrtki koja se probijana tr`i{tu cijevi uskom specijalizacijom naproizvodnju cijevi za klimatizaciju i grijanje,uz istodobno odustajanje od mnogih dru-gih podru~ja cjevarstva. Trendovi okrupnji-vanja i restrukturiranja ovoga podru~ja jo{nisu rije{ili dva glavna problema: prekapaci-tiranost i nisku profitabilnost.Najve}i broj cjevarskih tvrtki nalazi se u Itali-ji, i u njima se i preradi najvi{e plastomera ucijevi, ali rije~ je o jednostavnijim proizvodi-ma koji izlaze uglavnom iz malih pogona.Na drugom je mjestu Njema~ka. Me|utim,potra`nja za cijevima na njema~kom tr`i{tuu posljednje se 3 – 4 godine znatno smanjilazbog niske stope gospodarskoga rasta te re-cesije u gra|evinarstvu (slika 5).www.amiplastics.comPolimerni materijali i dodatciPriredile: Gordana BARI] iMaja RUJNI]-SOKELEPoliesterska pre|a otporna navatru i bakterijeNova poliesterska vlakna koja su istodobnovatrootporna te imaju antimikrobna svoj-polimeri 26(2005)2I Z   S V I J E T A   P L A S T I K E    I   G U M E

Poslovanje i marketing

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia