Maja RUJNIĆ-SOKELE

RUJNIĆ-SOKELE, Maja

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

183polimeri 26(2005)4A K T U A L N OPET ili staklo - pitanje je sad!Priredila: Maja RUJNI]-SOKELE, Fakultet strojarstva i brodogradnje, ZagrebS po~etkom provo|enja Pravilnika o postu-panju s ambala`nim otpadom u medijima suse proteklih mjeseci mogli ~uti i pro~itatirazni neto~ni navodi vezani uz PET amba-la`u. Primjerice, u Vjesniku od 16. sije~nja2006. predsjednica Zelene akcije JagodaMuni} tvrdi da proizvodnja PET boce odpola litre stvara 100 puta vi{e toksi~nih emi-sija koje odlaze u zrak i vodu nego proizvod-nja staklene boce iste veli~ine, a za proiz-vodnju jednog kilograma PET-a potro{i segotovo devet puta vi{e energije nego {to jepotrebno za proizvodnju kilograma stakla.Jedan od argumenata protiv PET-a jest i taj{to se staklo poslije mo`e iskoristiti za izrad-bu novih boca, a PET boce se vi{e ne moguupotrijebiti za ~uvanje napitaka, nego, naprimjer, u vlaknima za sagove, u odje}i,gra|evinarstvu i drugim proizvodima koji sevi{e ne mogu reciklirati.1Jesu li tvrdnje Zelene akcije o ekolo{koj ne-prihvatljivosti PET boca utemeljene, poku{at}e se odgovoriti u sljede}em tekstu.Staklena ambala`a vi{e je od 1 000 godinabila odli~no rje{enje za ~uvanje kapljevina.Me|utim, dana{nje moderno doba zahtije-va jeftiniju ambala`u, koja se lako transpor-tira, a ve}ega je korisnog volumena, {to jedovelo do razvoja plasti~nih, posebno PETboca. Staklo je jo{ konkurentno pri izradbispecijalnih boca manjeg volumena, no zapakiranje gaziranih napitaka u koli~inamave}ima od 1 L, PET ambala`a bolji je izbor.PET boca je prilago|ena dana{njem na~inu`ivota, a svoju popularnost temelji na iz-vrsnoj prozirnosti, sposobnosti odr`avanjasvje`ine (posebno gaziranih napitaka), od-li~noj `ilavosti pri maloj masi boce te nelom-ljivosti. U slu~aju izbora PET ambala`e, om-jer mase ambala`e prema masi napitka vrloje povoljan, ~ime se bitno smanjuju tro{kovitransporta. Primjerice, uobi~ajeno transpor-tno vozilo prevozi 93 % pi}a i samo 7 % PETambala`e u usporedbi s 57 % pi}a zapakira-nog u ~ak 43 % (ne`eljenog) stakla.2 Omjerje posebno povoljan za PET boce kada semjeri potro{nja goriva prema jednoj litri do-stavljenog napitka.PET boce prave se postupkom injekcijskogarazvla~nog puhanja. Pripremak se praviinjekcijskim pre{anjem, razvrstava se i po-stavlja u pe} da bi se toplinski kondicioniraoi puhao. Toplinski kondicionirani pripremakumetne se u kalup za puhanje, a zatim na-glo rastegne. Za aksijalno razvla~enje naj-~e{}e se primjenjuje {ipka za razvla~enje ukombinaciji s visokim tlakom zraka koji raz-vla~i pripremak radijalno. Dvoosnim razvla-~enjem pobolj{avaju se svojstva proizvoda:~vrsto}a, prozirnost, `ilavost, nepropusnostna plinove i pare. Parametri koji utje~u napostupak razvla~enja jesu temperatura, stu-panj i brzina razvla~enja te brzina hla|enja.Puhalice za izradbu dvoosno orijentiranihPET boca razlikuju se u veli~ini ovisno o zah-tjevima linije za punjenje, budu}i da se bocenaj~e{}e prave u punionici napitaka. Uo-bi~ajene puhalice imaju u~in od 200 do 850kg PET-a na sat, a u jednom se ciklusu mo`eizraditi i 96 boca.Jedna od osnovnih prednosti PET-a kao am-bala`nog materijala jest mogu}nost opora-be (recikliranja). Od otpadnih PET boca pra-ve se poliesterska vlakna za proizvodnju ci-pela, prsluka i majica (za izradbu jedne flismajice potrebno je samo 35 PET boca), amogu se uporabiti i u proizvodima kao {tosu sagovi ili automobilski dijelovi. No sve sevi{e reciklirani PET rabi za proizvodnju novihboca (postupak recikliranja boca u bocu),budu}i da posjeduje jedinstvenu karakteri-stiku da tijekom procesa recikliranja po-bolj{ava svoja svojstva pa se unato~ razli~itojkvaliteti ulaza mo`e posti}i konstantna kva-liteta proizvoda.Naposljetku, treba napomenuti da je otpad-ni PET i vrijedno gorivo, s visokim sadr`ajemenergije (23 MJ/kg), {to je ekvivalentnoenergijskom sadr`aju drvenog ugljena. Iz-garanje PET ambala`e s oporabom energije,bilo samostalno ili s ostalim ~vrstim ku}nimotpadom, prema tome je energijski oprav-dano. Izgaranjem PET-a ne stvaraju se diok-sini, tvari koje su {tetne za ozonski sloj, akoli~ina stakleni~kih plinova koja se stvarane razlikuje se od one koli~ine koja se stvaraizgaranjem bilo kojega fosilnoga goriva. Odpreostalih tvari koje se mogu na}i u plinovi-ma izgaranja, niti jedna nije klasificirana kaootrovna.Za proizvodnju jednog kilograma stakla zaboce potrebno je utro{iti bruto energiju od12,7 MJ, dok je za proizvodnju iste koli~inePET-a potrebno utro{iti gotovo 6,5 puta vi{e- 83,8 MJ (slika 1).3 Prema europskomudru`enju plasti~arskih proizvo|a~a PlasticsEurope, za proizvodnju 1 kg PET boca po-trebno je utro{iti 104 MJ energije (tablica 1).4SLIKA 1. Bruto energija potrebna za izradbu 1 kg materijala3TABLICA 1. Bruto energija potrebna za proizvodnju 1 kg PET boca4Vrsta gorivaEnergija zaproizvodnjui dostavugoriva, MJSadr`ajenergijegoriva, MJPotro{njaenergije utransportu,MJEnergijasirovine, MJUkupnaenergija, MJElektri~naenergija 27,07 11,8 0,54 - 39,4Nafta 0,49 9,64 0,08 22,5 32,7Ostalagoriva 0,64 13,9 0,03 17,3 31,9184 26(2005)4 polimeriA K T U A L N OMe|utim, jednostavna usporedba energijepotrebne za proizvodnju staklene i PET bocevodi na krive zaklju~ke. Obje boce slu`e zadostavu napitaka do potro{a~a, no kada seusporede sredstva (sirovine, energija itd.)iskori{tena za dostavu jedne litre napitka, si-tuacija je posve druk~ija. Uobi~ajena bocavolumena 1,5 L za pakiranje mineralne vodeima masu od 28 g, dok staklena boca volu-mena 1 L ima masu od 450 do 500 g. Odjednog kilograma stakla mogu se izraditisamo dvije boce, odnosno mogu se zapaki-rati 2 L napitka, dok se od 1 kg PET-a mo`eizraditi 35 boca, odnosno zapakirati vi{e od50 L napitka. Jednostavan izra~un potro{njeenergije po jednoj litri napitka tada ide u ko-rist PET-a, budu}i da se u slu~aju pakiranja ustaklenu bocu potro{i 6,5 MJ/L, a u slu~ajupakiranja u PET 2 MJ/L.Svaki proizvod, bio on na~injen od drva,stakla, plastike, gume, papira ili metala, ut-je~e na okoli{. Taj utjecaj ovisi o razli~itim~imbenicima tijekom proizvodnje sirovina,proizvodnje tvorevina, uporabe proizvoda,pa sve do njegova kona~nog zbrinjavanja.Analiza `ivotnog ciklusa jedna je od metodakojom se definira, kvantificira i vrednuje ut-jecaj proizvoda na okoli{ od po~etka proiz-vodnje do njegova uni{tenja, od kolijevkedo groba. Okoli{ pritom djeluje kao izvorsvih ulaza, ali i kao kona~nica svih izlaza izsustava. Popis utjecajnih ~imbenika prakti~kije neograni~en: utro{ak materijala i energi-je, optere}enje vode, zraka i tla, buka, utje-caj na klimu i o{te}ivanje ozonskog omo-ta~a, mogu}nosti i tro{kovi oporabe i uni-{tenja proizvoda itd.U Belgiji je 1994. godine na~injena analiza`ivotnog ciklusa PVC, PET i staklene boce, arezultati su prikazani u tablici 2.5 Analiza setemeljila na pakiranju 1000 L mineralne vo-de, pri ~emu je pretpostavljen broj povratastaklene boce od 30 puta, a udaljenost odpunionice do distribucijskog centra 200 km.Iz tablice 2 vidljivo je da, ako se usporede ut-jecaji na okoli{ nepovratne (jednokratne)plasti~ne i povratne staklene ambala`e natemelju 1 000 L zapakirane mineralne vode,staklena boca ne pokazuje ve}u prihvatlji-vost u mnogim parametrima (posebno jepove}ana potro{nja vode i njezino one-~i{}enje), pa nema osnove za ekolo{ko da-vanje prednosti staklenoj ambala`i.Vrlo je zanimljiv njema~ki primjer postupan-ja s ambala`nim otpadom. Njema~ka recikli-ra najvi{e ku}nog otpada po stanovniku urazvijenom svijetu. Ku}anstva su od 1991.godine obvezna odvajati ambala`ni otpad(staklo, plastiku, aluminij i ostale materijale)u posebne spremnike DSD (Duales SystemDeutschland GmbH) sustava, slu`bene or-ganizacije za sakupljanje i recikliranje amba-la`nog otpada. Proizvo|a~i pi}a obvezni supakirati osvje`avaju}a pi}a, pivo i vino u am-bala`u prihvatljivu za okoli{, a visoke kvoteza recikliranje ambala`e za osvje`avaju}api}a (staklo - 90 %, aluminij - 90 % i plastika- 80 %) dovele su do rasta udjela povratneambala`e.Obvezni depozit na jednokratnu ambala`uza mineralnu vodu, osvje`avaju}a pi}a i pivouveden je 1. sije~nja 2003., a obvezivao jekupce da plate depozit od minimalno0,25 eura za jednokratnu ambala`u za gazi-rana pi}a (0,50 eura za ambala`u volumena1,5 L i ve}u). Povrat depozita mogao setra`iti isklju~ivo u trgovinama gdje je pi}ekupljeno uz predo~enje ra~una, a cilj uvo-|enja depozita bio je stabiliziranje udjelanepovratne ambala`e na tr`i{tu (kao eko-lo{ki prihvatljivije) i promjena mentalitetakupi i baci. Od svibnja 2005. depozit na jed-nokratnu ambala`u ujedna~en je na0,25 eura za bilo koji volumen ambala`e.Od svibnja 2006. depozit }e postati obve-zan za svu jednokratnu ambala`u volumenaod 0,1 do 3 L, {to uklju~uje ambala`u zapivo, mineralnu vodu i gazirana bezalkohol-na pi}a, ali i negazirana bezalkoholna pi}a(npr. ledene ~ajeve) te osvje`avaju}a pi}a smalim postotkom alkohola. Izuzeta od de-pozita ostaje ambala`a za vo}ne sokove,mlijeko i vino te slo`enci, kompoziti.Institut za istra`ivanje energije i okoli{a(IFEU) za njema~ko je Ministarstvo okoli{a(UBA) proveo dvije analize `ivotnog ciklusaambala`e za pi}a. Prvo istra`ivanje, UBA I6,provedeno 1995., usporedilo je ambala`uza svje`e mlijeko (povratna staklena boca,PE vre}ica i slo`enac) i pivo (povratna i nepo-vratna staklena boca, aluminijska i ~eli~na li-menka).TABLICA 2. Utjecaji na okoli{ staklene, PVC i PET boce (na temelju 1000 L mineralne vode)5Pakiranje 1 000 L mineralne vode Staklena boca,povratna, 1 LPET boca,nepovratna,1,5 LPVC boca,nepovratna,1,5 LPotro{nja fosilnih gorivaPotro{nja fosilnih goriva -ukupno, MJ 1 780 2 610 1 970Potro{nja fosilnih goriva -energija, MJ 1 780 1 880 1 240Potro{nja fosilnih goriva -materijal, MJ 0 736 724Potro{nja anorganskih sirovina, kg 26,7 0,18 11,6Potro{nja procesne vode, kg 2 110 402 521One~i{}enjeEfekt globalnog zagrijavanja, kgCO2-ekv.168 191 116Fotokemijski oksidanti, g C2H4-ekv. 260 333 206Acidifikacija (zakiseljavanje tla), gSO2-ekv.995 761 1060Eutrofikacija*, g PO4-ekv. 126 93,7 83,1Kemijska potro{nja kisika (COD), g 245 65,3 46,0Neradioaktivni otpad, kg 18,18 14,45 14,3Radioaktivni otpad, g 3,72 3,54 3,22Toksi~nostOne~i{}enje zraka, m3 jedinicaone~i{}enog zraka 306 000 216 000 232 000One~i{}enje vode, m3 jedinicaone~i{}ene vode 246 27,3 60,0Dioksini, ng TEQ (ekvivalenttoksi~nosti dioksina) - proizvodnja 137 - 1,07Dioksini, ng TEQ - energija 9,62 8,03 3,12*postupno oboga}ivanje ekosustava elementima kao {to su du{ik i fosfor185polimeri 26(2005)4A K T U A L N OSLIKA 2. Analiza `ivotnog ciklusa ambala`e za pi}a - ukupna potro{nja energije na 1 000 Lzapakiranog pi}a, BGP - bezalkoholno gazirano pi}e8SLIKA 3. Pojednostavnjeni model pro{irenih granica jednokratne PET ambala`e10Zaklju~ak je prve studije da jednokratna po-lietilenska vre}ica za mlijeko ima najmanjiutjecaj na okoli{ za ve}inu parametara, a izanje slijedi povratna staklena boca. Rezultatstudije pokazao je da uobi~ajeno davanjeprednosti povratnoj ambala`i nije uvijekopravdano s motri{ta utjecaja na okoli{.Drugo istra`ivanje, UBA II7 iz 2000., uspore-dilo je ambala`u za mineralnu vodu, vino,sokove i bezalkoholna gazirana pi}a. Studijaje pokazala da su ekolo{ki profili povratne inepovratne ambala`e bitno razli~iti (slika2).8 U slu~aju povratne ambala`e, distribuci-ja i pranje boca najvi{e utje~u na okoli{, doku slu~aju jednokratne ambala`e proizvodnjaambala`e i ambala`nog materijala ima naj-ve}i utjecaj. Za sve sustave ambala`e, rezul-tati dobro koreliraju s ukupnom potro{njomenergije. Drugim rije~ima, potro{nja energi-je ambala`nog sustava gotovo odre|ujenjegov utjecaj na okoli{.Zaklju~ci studije UBA II, koje je iznijelo Mini-starstvo okoli{a, bili su sljede}i:– za mineralnu vodu i gazirana bezalkohol-na pi}a - postoje}a povratna PET bocaekolo{ki je prihvatljivija od postoje}e po-vratne staklene boce– za gazirana osvje`avaju}a pi}a - nepo-vratne staklene boce te aluminijske i ~e-li~ne limenke ekolo{ki znatno nepovoljni-je utje~u na okoli{ u usporedbi s usporedi-vim povratnim sustavima.No sa zaklju~cima studije nisu se svi slagali.Tvrtka Prognos AG, koja je sudjelovala u iz-radbi studije UBA II, objavila je svoje zak-lju~ke:9– sustav povratne ambala`e nije sam posebi ekolo{ki povoljniji od sustava nepo-vratne ambala`e– razlike u utjecaju na okoli{ razli~itih am-bala`nih sustava za pi}a u velikoj mjeriovise o volumenu ambala`e i o transpor-tnim udaljenostima u distribuciji.Potvrda, odnosno dokaz ekolo{ke prednostiili nedostatka jednokratne prema povratnojambala`i prema tome nisu mogu}i jer semo`e zaklju~iti sljede}e:– {to je volumen ambala`e ve}i, manji suspecifi~ni utjecaji na okoli{ (na 1 000 L)(Povratna i jednokratna ambala`a ve}egvolumena imat }e manji utjecaj na okoli{od malih spremnika napravljenih od isto-ga ambala`nog materijala.)– pri malim transportnim udaljenostimapovratna staklena ambala`a ekolo{ki jeprihvatljivija od jednokratne ambala`e,no s pove}anjem udaljenosti lagana jed-nokratna ambala`a (svi ambala`ni mate-rijali osim stakla) manje utje~e na okoli{od povratne staklene ambala`e.Povratne staklene boce relativno su te{ke inespretne, pa zahtijevaju gotovo dva putavi{e kamiona na cesti za distribuciju ekviva-lentne koli~ine napitaka u PET bocama, sto-ga nakon odre|ene transportne udaljenostijednokratne PET boce imaju manji negati-van utjecaj na okoli{. Studija je procijenilada to~ka kada povratni sustavi prestaju bitiprihvatljiviji za okoli{ le`i u rasponu od 100do 1 000 km, {to zna~i da su lokalni proiz-vodni sustavi mogu}i kandidati za povratnesustave ambala`e koji su ekolo{ki prihvatlji-vi, nacionalni sustavi su grani~ni (zavisi odslu~aja do slu~aja), a internacionalni sustavikoji bi radili s povratom ambala`e uop}enisu ekolo{ki prihvatljivi.Me|utim, studija je nai{la i na prigovorestru~njaka koji su smatrali da je PET u njojprikazan nefer budu}i da je samo 50 % eko-lo{kih povlastica pripisano PET boci, a osta-lih 50 % daljnjoj (krajnjoj) upotrebi. Staklose reciklira u staklo, metal u metal, karton ukarton, no situacija s PET-om je druk~ija.Ve}ina PET boca reciklira se u ne-PET-neprimjene kao {to su poliesterska vlakna, tra-ke i plo~e. Samo se relativno malen postotakreciklira u PET boce. U takvim slu~ajevima,LCA znanstvenici primijenili su salamonskorje{enje i PET bocama dodijelili 50 % koristi,a reciklatima (npr. poliesterskim vlaknima) pre-ostalih 50 %. Me|utim, u normi ISO 14 040stoji da se u takvim slu~ajevima mogu primi-jeniti pro{irene granice sustava (slika 3)10, au slu~aju PET boca analiza bi trebala obu-hvatiti sve glavne sustave recikliranja PETboca.PETCORE, neprofitno europsko udru`enjekoje promi~e razvoj i primjenu PET spremni-ka, 2004. godine naru~ilo je studiju koju jeproveo Institut za istra`ivanje energije i oko-li{a (IFEU GmbH) iz Heidelberga. Studija je,uzimaju}i u obzir pro{irene granice sustava,usporedila nepovratnu PET bocu za mineral-nu vodu, gazirana i negazirana pi}a i po-vratnu staklenu bocu za iste napitke s obzi-rom na dva na~ina oporabe - preko odvoje-nog sakupljanja (DSD sustav) i preko sustavadepozita.186 26(2005)4 polimeriA K T U A L N OSLIKA 4. Normalizirani relativni rezultati utjecaja na okoli{ jednokratne PET boce volumena1,5 L (predo~eno u jedinici ekvivalent osoba) u usporedbi s povratnom staklenom bocomvolumena 0,7 L (referentna os, vrijednosti utjecaja stakla na okoli{ = 0)10KALENDAR STRU^NIH SKUPOVAPriredila: Gordana BARI]2006. godina8. – 9. 5. PETnology Forum Europe 2006, München, Njema~kaObavijesti: Barbara Appel, Conference Organization, PETnology Forum Europe 2006,Tel.: +49 941 87 02 374, Faks: +49 941 87 02 373, E-mail: bappelºpetnology.com, www.petnology.com11. – 15. 9. TMT 2006 - 10th International Research/Expert Conference Trends in the Development ofMachinery and Associated Technology , Lloret de Mar, [panjolskaObavijesti: Dr. sc. Sabahudin Ekinovi}, University of Zenica, Faculty of Mechanical Engineering, Fakultetska 1BIH-72000 Zenica, Tel.: +387 32 444 430, Faks: +387 32 444 431,E-mail: sekinovicºmf.unze.ba, www.mf.unze.ba25. - 27. 10. ENERGIJA I OKOLI[ 2006, Opatija, HrvatskaObavijesti: Prof. dr. sc. Bernard Frankovi}, Hrvatski savez za sun~evu energiju,Vukovarska 58, HR-51000 Rijeka,Tel./Faks: +385 51 675 801, E-mail: hsseºriteh.hr, www.riteh.hr/ee2006Rezultati su svedeni na jedinicu od 1 000 L,a najva`niji zaklju~ci studije pokazali su slje-de}e:10– uz uvjete odvojenoga sakupljanja PET bo-ca, staklena i plasti~na boca imaju isti ut-jecaj na okoli{, odnosno nema jasne pred-nosti za okoli{ primijeni li se staklena ilipak plasti~na ambala`a (slika 4)– uz uvjete depozita, utjecaj jednokratnePET boce na okoli{ se smanjuje, {to uglav-nom duguje ~injenici da se ve}ina PET de-pozitnih boca {alje na recikliranje na Dale-ki istok. Razlika u utjecaju na okoli{ nesta-la bi ako bi se boce reciklirale u Europi,kao {to je slu~aj s DSD bocama.Studija je pokazala da su jednokratne PETboce podjednako ekolo{ki prihvatljive kao ipovratne staklene boce pod uvjetom odvo-jenog sakupljanja (unutar DSD sustava), {tobi zna~ilo da bi se PET boce trebale izdvojitiiz sustava depozita i vratiti u DSD sustav.Studija je tako|er pokazala da nema razlikereciklira li se PET u vlakna ili vrpce za paki-ranje ili se vra}a u boce postupkom boca ubocu, odnosno da svaki postupak recikliran-ja ima pozitivan utjecaj na okoli{ni profil PETboca.Iz svega bi se moglo zaklju~iti da niti jednastudija ne daje rezultate koji bi bili prihvatlji-vi svima, budu}i da se ~ak i suradnici naistim projektima razilaze u interpretaciji re-zultata, najvjerojatnije zbog razila`enja upoliti~koj ideologiji. No niti jedna studija nijedokazala ekolo{ku neprihvatljivost PET am-bala`e u korist staklene ambala`e, pa su ne-argumentirane tvrdnje o ekolo{koj predno-sti staklene ambala`e potpuno neprihvatlji-ve. Posebno treba napomenuti da su svestudije osnovnom ekolo{kom prednosti sta-klene ambala`e smatrale sposobnost njezi-ne ponovne uporabe, odnosno mogu}nostpovrata, no svjedoci smo sve ve}e koli~inenepovratne staklene ambala`e, koja poka-zuje iznimno lo{ utjecaj na okoli{, posebnou usporedbi s jednokratnom PET amba-la`om.Stoga se i na stranici DSD sustava na pitanje:[to je prihvatljivije za okoli{: staklena ili pla-sti~na ambala`a?, mo`e na}i sljede}i odgo-vor: Predrasuda o povoljnijem utjecaju stak-lene ambala`e na okoli{ danas vi{e univer-zalno ne vrijedi. Na temelju analize `ivotno-ga ciklusa, jednokratna PET ambala`a za mi-neralnu vodu, gazirana bezalkoholna pi}a ipivo bolji je izbor sa stanovi{ta utjecaja naokoli{ u usporedbi s povratnom staklenomambala`om.11LITERATURA:1. Petrov~i}, G.: Stimulirati kori{tenje stakleneambala`e, Teme dana, www.vjesnik.hr/html/2006/01/16/2. N. N.: DiscoverPlastics > Plastics Families > PET,www.plasticseurope.org, 16. 1. 2006.3. Hekkert, M. P., Joosten, A. J., Worell, E., Turken-berg, W. C.: Reduction of CO2 emissions by im-proved management of material and productuse: the case of primary packaging, Resources,Conservation and Recycling 29(2000) 33–64.4. Boustead, I.: Eco-profiles of the EuropeanPlastics Industry: PET bottles, PlasticsEurope,o`ujak 2005.5. Borgo, E. et al.: Retour of wegwerp?, BondBeter Leefmilieu Vlaanderen, www.bblv.be/dl.php/9/1/.pdf, 20. 3. 2006.6. Schmitz, S. et al.: Life cycle assessment fordrinks packaging systems, Umweltbundesamt,Berlin, o`ujak 1996.7. N. N.: Life Cycle Assessment (LCA) for DrinksPackaging Systems II - Summary, www.euro-pen.be/ issues/lca/LCA_workshop/ Presenta-tions/UBA%20II%20Summary.doc8. N. N.: ECOLAS - PIRA Annexes 03/07884 -Implementation of Packaging Directive, Pre-vention and Reuse - draft (23. 4. 2004.), euro-pa.eu.int/comm/environment/waste/pdf_comments/040702interim_report.pdf, 20. 3. 2006.9. N. N.: Conclusions published by Prognos AG inOctober 2002 following the last results of phaseII of the UBA II project LCA for drinks packaging,www.apeal.org/Contents/Enviro-ment/PROGNOS.pdf10. N. N.: LCA Summary: One-way PET levels withrefillable glass, IFEU, PETCORE, rujan 2004.11. N. N.: Verpackungen Grüner Punkt, www.grue-ner-punkt.de, 20. 3. 2006.

PET ili staklo - pitanje je sad!

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia