'Institut Za Migracije I Narodnosti (Institute for Migration and Ethnic Studies)'
Abstract
The subject of human mobility – with reference to the migratory component – has taken on specific significance during the last decade, particularly with regard to the concept of place. This paper considers the subject in relation to residential and economic deconcentration. The specific point of reference is the metropolitan area of Chieti-Pescara, in the central part of Italy’s Adriatic coast. The research was carried out through quantitative analysis of official data from population censuses and register offices. The results highlight the links between movements of residents and those of firms, in which foreign residents show distinctive behaviour. The residential choices made by foreigners in the area are based on economic reasons and are primarily linked to housing and transport costs. Their communities tend to be concentrated in specific zones of the metropolitan area and in specific districts of the cities, as a consequence of a feeling of belonging and solidarity. Although there are no clear signs of segregation phenomena, the native population tends to avoid mingling with foreigners from marginal countries.Tema ljudske pokretljivosti – s obzirom na migracijsku komponentu – dobila je specifično značenje tijekom zadnjeg desetljeća, posebice u vezi koncepta mjesta. U članku se tema razmatra u odnosu na stambenu i ekonomsku dekoncentraciju. Specifična referentna točka je metropolitansko područje Chieti-Pescara u središnjem dijelu talijanske jadranske obale. Istraživanje je provedeno putem kvantitativne analize službenih podataka popisa stanovništva i prijavnih ureda. Rezultati naglašavaju veze između kretanja stanovnika i tvrtki, pri čemu se očituje distinktivno ponašanje stranaca. Stranci koji žive na tom području mjesto stanovanja biraju na temelju ekonomskih razloga, prvenstveno vezanih uz troškove stanovanja i prijevoza. Njihove zajednice pokazuju sklonost prema koncentraciji u specifičnim zonama tog područja i specifičnim predjelima gradova kao rezultat osjećaja pripadnosti i solidarnosti. Premda nema očitih znakova segregacije, domaće stanovništvo nastoji izbjegavati druženje sa strancima iz marginalnih zemalja
