Institute for Medical Research and Occupational Health
Abstract
The first part of the review describes events and newly acquired knowledge that anticipated the making of the HEAL project and its preparatory phase. The pilot study relied on the belief that the total exposure assessment should take into account different pollutants and their relative contribution in the human intake from different environmental media such as air, drinking water, food chain, and soil. The pilot study included exposure assessment to lead and cadmium, nitrogen dioxide, hexachlorobenzene, and DDT-complex. Concurrently, another study on indoor air quality in Kenya and Gambia took place.
In its second phase, the project evaluated the actual trends and outlined potential future directions. It was decided that the project should focus on the promotion of exposure studies, particularly in developing countries, and that it should establish a closer relation with health risk assessment and environmental epidemiology.
The last part of the review describes the participation of the Institute for Medical Research and Occupational Health in the project and in related research activities performed after the pilot phase.Pregled je podijeljen u nekoliko dijelova. Prvo se govori o zbivanjima i saznanjima koja su dala podlogu za osmišljavanje programa te o pripremnim radovima koji su obavljeni da bi se projekt počeo ostvarivati. Polazna pretpostavka za pokretanje projekta bila je ova: U ocjeni izloženosti različitim onečišćenjima treba uzeti u obzir sve medije okoliša u kojem ljudi borave i djeluju (zrak, voda za piće, hrana, tlo). Unos onečišćenja u čovjeka mora se mjeriti što je moguće direktnije, kako bi se dobila realna slika o unosu i opterećenju organizma određenim onečišćenjem. Pri tome je važan uvid u relativnu participaciju pojedinih medija u okolišu u ukupnom unosu. Realna ocjena izloženosti bitna je karika u procjeni rizika te u usmjeravanju mjera zaštite i upravljanju okolišem. Za ostvarenje zacrtanih ciljeva i unapređenje i racionalizaciju pristupa u realnoj ocjeni izloženosti nužna je usklađena međunarodna suradnja. Projekt je i zamišljen kao međunarodni s time da se započne u nekoliko zemalja te da se u kasnijem tijeku proširi.
U drugom dijelu pregleda prikazano je početno, usmjeravajuće razdoblje projekta (pilot phase). Taj je dio uključio ocjenu izloženosti teškim metalima (olovo, kadmij), dušikovu dioksidu (NO2) te organoklornim pesticidima (heksaklorobenzen – HCB, DDT kompleks). Sudjelovale su ove zemlje: SAD, Švedska, Hrvatska (u sastavu tadašnje Jugoslavije), Brazil, Japan i Kina. Započelo je s kontrolom kvalitete laboratorijskih postupaka (analiza) da bi se nakon toga – slijedeći precizno dogovoreni program – pristupilo ocjeni izloženosti onečišćenjima zraka u zatvorenim prostorima (indoor air) povezano s uporabom otvorenih ognjišta u Keniji i Zambiji.
Sljedeći dio pregleda odnosi se na prikaz zbivanja do kojih je došlo nakon provedene prve, »pilot« faze projekta. Razmatrale su se mogućnosti proširenja programa uključenjem drugih aktualnih onečišćenja. Posebno je razmatran problem organizacije učinkovite kontrole kvalitete laboratorijskih nalaza. Iskrsle su, naime, realne teškoće organizacijske i financijske prirode.
U nastavku se govori o evaluaciji postojećeg stanja projekta i njegovu daljem usmjerenju, odnosno određenoj preorijentaciji i odlukama koje su s tim u vezi donesene. Projekt je utro putove suvremenim shvaćanjima o postupcima koje treba poduzimati da bi se dobila realna ocjena izloženosti, što treba povezivati s ocjenom rizika i epidemiološkim ispitivanjima. U vezi s tim utvrđeni su i praktični zadaci, nabrojeni u pregledu, na kojima bi u okviru međunarodne suradnje trebalo raditi u predstojećem razdoblju.
Završni dio pregleda prikazuje sudjelovanje Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u projektu. Uz opis sudjelovanja Instituta u »pilot« fazi, o čemu je prethodno bilo govora, izložena su ukratko i druga ispitivanja koja su u odnosu na ocjenu izloženosti u međuvremenu provedena. To se tiče dodatnih istraživanja o ocjeni izloženosti metalima, posebno olovu, zatim perzistentnim organoklornim spojevima, razvoja pasivnih skupljača uzoraka zraka za ocjenu osobne izloženosti dušikovu dioksidu, ocjene izloženosti trikloretilenu i tetrakloretilenu te amonijaku u skupinama stanovništva u Zagrebu, pa formaldehidu u dječjim vrtićima i osnovnim školama također u Zagrebu. Istraživana je i izloženost radionuklidima 137Cs i 90Sr u prehrambenom lancu stanovnikâ Hrvatske. Radilo se i na ocjeni rizika u odnosu na pojavu raka dišnih i probavnih organa u vezi s izloženošću azbestu. Na kraju pregleda navodi se publikacija, koja je nedavno (1996.) objavljena u izdanju HAZU, u kojoj su sabrani rezultati provedenih ispitivanja u okolišu u Hrvatskoj (razdoblje 1980.–1995.) te o mogućim učincima tih onečišćenja na zdravlje ljudi
