Značenje tumačenja graničnih vrijednosti kakvoće zraka i emisija u zrak za prihvaćanje gradnje termoelektrana u javnosti

Abstract

For the time being only 30–40% of the electric energy supply in Croatia comes from burning fossil fuel. New capacities of 800–1400 MW for the next decade will have to rely on the exclusive use of fossil fuels in thermal power plants (TPP). Public opinion will probably have a decisive influence on the issuing of construction permissions. The potential adverse effects on air seem to be the main argument against construction of TPPs. The priority is therefore to unambiguously state what air quality is warranted in the influenced area for the whole operation period of a TPP. It is important that the public should understand the real meaning of current air quality standards and emission limits. The only known way to do it today is through comparison with the corresponding standards and limits accepted worldwide. This paper discusses some important aspects of such comparison.Zasad se u Hrvatskoj samo 30–40% proizvodnje električne energije osigurava s pomoću izgaranja fosilnih goriva. Ipak, u nastupajućem desetljeću moraju se izgraditi novi proizvodni kapaciteti koji će se temeljiti na fosilnim gorivima, ukupne snage 800–1400 MW. Međutim, otpor javnosti tijekom postupka odobravanja izgradnje bilo kakve nove termoelektrane može bitno utjecati na konačnu odluku o njezinoj izgradnji. Pretpostavljeni nepovoljan utjecaj termoelektrana na kakvoću zraka je, čini se, prostor glavnih napada i protivljenja namjeravanim gradnjama termoelektrana. Zbog toga, vrlo veliku važnost imaju iskazi o kakvoći zraka koja se jamči za cjelokupno radno razdoblje termoelektrane, u svim područjima u kojima se, zbiljski, može očekivati njezin utjecaj na kakvoću zraka. Takvi iskazi mogu se postaviti na temelju razumljivog objašnjenja stvarnog značenja postojećih graničnih vrijednosti kakvoće zraka i emisijskih graničnih vrijednosti u zrak koje se zakonski moraju zadovoljiti. Na temelju današnjih aktualnih znanja, jedini način za takva tumačenja značenja graničnih vrijednosti jest njihova usporedba s odgovarajućim graničnim vrijednostima koje se u svijetu uzimaju kao uzor u području zaštite kakvoće zraka. Predložak koji se temelji na pretpostavci o logaritamskoj normalnoj raspodjeli koncentracija onečišćujućih tvari omogućava uspostavu poretka među graničnim vrijednostima kakvoće zraka i procjenu poretka među graničnim vrijednostima emisije. S pomoću takvog predloška izvršena je usporedba hrvatskih i uglednih svjetskih normi kakvoće zraka i emisijskih graničnih vrijednosti. Na temelju usporedbe slijedi da će kakvoća zraka kojoj će udovoljiti nove termoelektrane u Hrvatskoj biti na razini najzahtjevnijih svjetskih mjerila