Dževdet Hadžiselimović

Hadžiselimović, Dževdet

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Poteškoæe i dvojbe roditeljstvaPovodom priruènika za uèiteljeAfirmacija uspješnog roditeljstvaKnjigu su zajednièki uredile prof.dr. Josipa Bašiæ i Gordana Vorka-piæ-Jugovac, prof. psihologije, a iz-dali Osnovna škola Poreè i FondZdravi grad Poreè.Klasièni zahtjev, no nikad i nigdje ostva-ren u dovoljnoj mjeri, da bi i odgajatelj tre-bao i morao biti odgojen, mo®da je aktual-niji danas nego ikada. U vremenu stalnih iubrzavajuæih promjena, neizvjesne i mno-goznaène buduænosti, svakojakih poruka iutjecaja nametljivih masmedija – osnovnabi konstanta, sigurnost i oslonac djeci u od-rastanju trebali biti njihovi roditelji. No, ioni su pred brojnim poteškoæama i dvoj-bama, zbunjeni i prilièno nesigurni. Protu-rjeèja i tr®išna zbrka vladaju i u obilju knjigai savjeta koji bi im trebali pomoæi da sebolje snaðu u slo®enoj ulozi roditelja i odga-jatelja. Voðeni svojim interesima savjete imnude i prodaju mnogi: brojni struènjaci raz-nolikih orijentacija, vjerske zajednice i sek-te, astrolozi, sveæenici new agea, razlièiteudruge itd.Poseban su dio prièe stalne tehnološkeinovacije. High tech – high touch (1) slikovitije naslov knjige Johna Naisbitta i suradnikau kojoj se opisuje dramatièan uèinak teh-noloških promjena na ljude i njihove od-nose. Uznemirujuæoj i kompleksnoj slici ni-je teško pridodati i druge uzroke i povode,od kojih navodimo tek neke: iskustvo i sje-æanje na nedavni rat, egzistencijalne, profe-sionalne i obiteljske probleme, spiralu na-silja u kojoj se svijet i dalje vrti, nove bo-jazni i razmišljanja o opstanku i tra®enjuizlaza itd. »Dok ljudska vrsta nastavlja pus-tolovinu pod prijetnjom samorazaranja, ne-odlo®iv je imperativ postao – spasiti èovje-èanstvo, ostvarujuæi ga«, ka®e E. Morin usvojoj knjizi Odgoj za buduænost. Radi se,dakako, o vrlo uglednom autoru i znaèajnojknjizi, koju je izdao UNESCO, a proslovnapisao njegov glavni direktor (2).Slièni uvidi i razlozi, a posebice diso-nanca u razvoju tehnologije i etièki uteme-ljenih ljudskih odnosa, ali i konkretno, ne-ophodnost prevencije riziènih ponašanja ineuspjeha uèenika, suradnje s roditeljima iutemeljenja nove uloge uèitelja u razvijanjusocijalnih odnosa, pokretali su i sudionike uprojektu Afirmacija uspješnog roditeljstva(uèitelje i struène suradnike Osnovne školePoreè, pod supervizijom prof. dr. Josipe Ba-šiæ s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulte-ta). Nastojeæi odgovoriti izazovima i pripre-majuæi se za realizaciju spomenutog projek-ta, uèitelji i struèni suradnici Osnovne školePoreè prethodno su se ukljuèili u projektKorak prema kvalitetnoj školi, potom projektMinistarstva prosvjete i športa Afirmacijompozitivnih vrijednosti protiv nasilja te niz dru-gih tema i oblika struènog usavršavanja kojesu organizirali i ponudili Fond Zdravi grad iPovjerenstvo Zajedno protiv ovisnosti GradaPoreèa.Dosadašnji rad s roditeljima u školi sas-tojao se uglavnom u informiranju roditeljao napredovanju njihove djece, sporadiènimpredavanjima i susretima, ponegdje se po-kušavalo i sa školom za roditelje i sl. Meðu-tim, ono što je bitna kvaliteta projekta Afir-macija uspješnog roditeljstva jest nastojanjeda rad s roditeljima poprimi trajan i susta-van karakter. No, takvo nešto moguæe jesamo ako tu djelatnost u školi preuzmu pre-thodno educirani uèitelji, odnosno ako tajrad postane jedan od njihovih primarnih za-dataka. Stoga je racionalna strategija pro-jekta Afirmacija uspješnog roditeljstva po-stao sljedeæi stav: Ako osposobimo uèiteljeza rad s roditeljima, oni mogu osposobljavatiroditelje za kvalitetno i odgovorno roditelj-stvo. Potrebu takvog sustavnog rada iskazi-vali su i uèitelji (Vremena se mijenjaju. Obli-ci neprilagoðenog ponašanja djece sve višepoprimaju oblike za koje nas nitko nije pri-premao te nemamo dovoljno znanja i vještinada se s njima nosimo.; Tijekom odabira ma-139terijala za roditeljski sastanak obuzeo me osje-æaj nesigurnosti i izgubljenosti u izboru litera-ture.) i roditelji (Kad dolazim na informacijeili roditeljski sastanak, oèekujem da mi uèite-ljica ne govori samo o školskom uspjehu mo-ga djeteta.; Sviða mi se otvoren razgovor, raz-mišljanja i razmjena iskustava s drugim ro-diteljima, osjeæaj da nismo sami.)Polazeæi od uvida u nezadovoljavajuæestanje suradnje i rada s roditeljima projektAfirmacija uspješnog roditeljstva realiziraose tijekom dvije godine u razrednoj nastaviOsnovne škole Poreè, a njegova je dinamikaimala sljedeæih nekoliko koraka:•senzibiliziranje uèitelja za potrebu sustav-nog rada s roditeljima, upoznavanje oèe-kivanja roditelja u odnosu na školu te nji-hovih razmišljanja o roditeljskoj kompe-tenciji,•educiranje uèitelja za voðenje roditeljskihsastanaka u obliku radionica te promišlja-nje o poboljšanju komunikacije uèitelja iroditelja,•ispitivanje potreba i interesa roditelja otemama koje ih posebno zanimaju, ima-juæi pri tome na umu i razvojnu dob nji-hove djece,•provoðenje tematskih roditeljskih sasta-naka putem dobro pripremljenih radio-nica, pripremnih sastanaka u aktivimauèitelja prije roditeljskih planiranih radi-onica te sastanaka za refleksiju i supervi-ziju nakon odr®anih radionica,•evaluacija programa, priprema i tiskanjepriruènika o poticanju uspješnog i odgo-vornog roditeljstva.Sudionici ovog projekta bili su tridese-tak uèitelja Osnovne škole Poreè, a voditeljistruèni suradnici škole i prof. dr. Josipa Ba-šiæ. Financijsku potporu pru®ili su Zdravigrad Poreè, gradsko Povjerenstvo Zajednoprotiv ovisnosti te Istarska ®upanija.U priruèniku je detaljno opisan sadr®aj inaèin edukacije uèitelja za rad s roditeljimatijekom nekoliko dvodnevnih struènih sus-reta, ukljuèujuæi i niz praktiènih vje®bi. Uzmnoge korisne sadr®aje o suradnji, partner-stvu, donošenju odluka, ukljuèivanju rodi-telja itd., uèitelji su posebno vje®bali voðe-nje tematskog roditeljskog sastanka poèevšiod njegove pripreme do evaluacije. No, naj-opse®niji dio sadr®aja knjige zapravo sustrukturirani prikazi radionica, odnosno te-matskih roditeljskih sastanaka provedenihu pojedinim razredima, ukljuèujuæi i neko-liko prigodnih, vezanih za blagdane i nekeposebne probleme. Premda je tematika ra-dionica bila vrlo raznolika (dijete u prvomrazredu, prevencija poteškoæa u èitanju, us-pješno uèenje, pravila ponašanja, samostal-nost djeteta, obitelj itd.), radi se ipak o ma-lom uzorku tema i pojava koje se mogu itrebaju proraðivati u radu s roditeljima. Zasvaki tematski roditeljski sastanak odreðenisu cilj i posebni zadaci, pribor i potrebnimaterijal, trajanje sastanka te njegova struk-tura (priprema, uvodni, glavni i evaluacijskidio). Detaljno je predoèen tijek i sadr®ajpojedinih dijelova sastanka, a prilo®eni sutekstualni i likovni prilozi, a za neke radi-onice prireðene su i pisane brošure (npr.Pomozimo djetetu da u®iva u èitanju i pisa-nju) i podsjetnici koje su roditelji dobili na-kon odr®anog sastanka. Tekstove o pojedi-nim tematskim sastancima napisali su uèi-telji koji su ih izvodili, a buduæi da su u pri-premanju radionica sudjelovali i uèenici(npr. pisanje i oslikavanje pozivnica rodite-ljima), knjiga obiluje i zanimljivim djeèjimuradcima te je doista pravo zajednièko dje-lo. Pristupajuæi ozbiljno strukturiranju radi-onica o aktualnim pitanjima roditeljstva au-tori su uglavnom uspjeli da njihove radio-nice budu u isto vrijeme uèenje, osobni raz-voj, komunikacija, uzajamno obogaæivanje izabava, a ne samo ovo posljednje, što je ne-rijetko sluèaj s mnogim radionicama kaopomodnim oblikom rada. Meðutim, to nijebilo uvijek dovoljno da ishod bude bespri-jekoran ili barem dobar. Primjerice, u radi-onici Sreæa otvoren je zasigurno dvojbenproblem poduèavanja sreæe. Otvaranje ovogpitanja za raspravu ustvari je osnovni dopri-nos i vrijednost ove radionice, no sama je iz-vedba, zbog uzora na koje se naslanjala, is-pala prilièno trivijalnom. Ne namjeravajuæi140Prikaz METODIÈKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 139–142opširnije ovdje raspravljati dvojbenost i etiè-ku utemeljenost poduèavanja sreæe, ovdjesamo ukratko kako je došlo do toga da sesreæa, taj prilièno neuhvatljivi, tanani i izu-zetni osjeæaj, u ovoj radionici »materijalizi-rala« otprilike ovako: Jedan uèenik nosi sre-æe naèinjene od plastelina … ili Sreæa su slat-kiši, odnosno kratko objašnjenje zašto ni-smo za takvu simplifikaciju fenomena ljud-ske sreæe.Kako se takva simplifikacija zapravo do-godila? Vjerojatno tako što je jedno od teo-rijskih utemeljenja projekta Afirmacija usp-ješnog roditeljstva realitetna terapija, a nekise njezini predstavnici, na tipièno amerièkinaèin, bave i poduèavanjem sreæe te svojetehnike i umijeæa eksportiraju u svijet u ob-liku popularnih knjiga, seminara i sl. Ne-volja je pri tome što se do®ivljaj sreæe brka imiješa s nizom drugih stanja, èuvstava ilistavova, kao što su ugoda, zadovoljstvo, u®i-vanje u neèemu, dobro raspolo®enje, vese-lje, smijeh, ®ivotni optimizam i sl. pa sreæatako, kako napominje P. Bruckner, postaje»otrcana rijeè« (3). Veæa je, meðutim, ne-volja što, tako »usreæen«, dobar dio ame-rièkih graðana vodi programirane ®ivote išto im je raznim strategijama pozitivnogmišljenja i uèenja sreæe uspavana kritièkasvijest, pa ako i nas ostale programiraju,»usreæe« i namame na zabavu i zaborav uvelike trgovaèke centre, a to im zasad idedobro, stvarni æe gospodari svijeta još bez-obzirnije èiniti ono što èine i sada: osvajationo što im ne pripada, u ime »viših« ciljevaubijati nevine civile i djecu, donositi »de-mokraciju« i »beskrajnu slobodu«, razarati iuništavati ono malo preostalih izgleda zaopstanak i humaniji svijet. Neophodni sustoga oprez i kritiènost, jer se ozbiljnijomanalizom u dobrom dijelu iz Amerike im-portiranih uèenja, tehnika i umijeæa mogunaæi skriveni odgojni programi, najèešæe oniuèinkovitog i bespogovornog slu®enja nedo-dirljivom korporacijskom kapitalizmu. Najednoj strani imamo, dakle, tehnologiju za-borava i usreæivanja, a na drugoj nam po-znati europski intelektualac E. Morin, kaošto smo ranije naveli, govori o odgoju kojirazvija svijest o imperativu spašavanja svije-ta. Nadalje, P. Bruckner ukazuje na dodat-nu nepovoljnu posljedicu poduèavanja sre-æe i poziva nas da se toga klonimo. Naime,sve se to, tvrdi on, obièno pretvara u dogmui kolektivni katekizam, a onda obièni smrt-nik osjeæa da je krivac i iznimka, buduæi da,eto, samo njemu ne uspijeva na tako jedno-stavan naèin biti sretan i ushiæen (4). »Po-uzdan naèin da me uèinite nesretnim jest dami dr®ite predavanje o tome kako da svoj®ivot uèinim sretnijim«, ka®e DesmondMorris (5).Navedimo na kraju neke vrijednosti, za-kljuèke i ishode rada na projektu Afirmacijauspješnog roditeljstva (koje smo manjim di-jelom preuzeli od prof. dr. Josipe Bašiæ izzavršnog dijela knjige):•Èini nam se da bi prikazani model sustav-nog rada s roditeljima mogao i trebaoza®ivjeti u mnogim školama, ali i u pred-metnoj nastavi Osnovne škole Poreè. Da-paèe, treba proširiti broj tema i problemai u razrednoj nastavi te škole. Pri tomemogu iskrsavati poteškoæe i/ili barijere fi-nancijske, kadrovske ili motivacijske pri-rode, no sudionici u ovom projektu poka-zali su da je sustavan rad s roditeljima mo-guæ te osobno i struèno vrlo poticajan.Struèni su suradnici, uèitelji i roditeljido®ivjeli zadovoljstvo zajednièkog i usp-ješnog poduhvata, struèno su ojaèali zasliène aktivnosti, ponudili su svoje ideje iiskustva na uvid pedagoškoj javnosti, osje-tili vrlo stimulativnu atmosferu i ostvarilidragocjene suradnièke interakcije. »Tkoka®e da nema entuzijasta«, pita se u pred-govoru ravnateljica Osnovne škole Poreè iodgovara da ih u toj školi ima. Razumijese da je entuzijazam u ovom sluèaju biodragocjen, no nije bio samo on dovoljan.Pridru®ili su mu se struènost, inicijativa,promišljenost i graðanska odgovornost.•U pripremanju i promišljanju radionicaaktivi uèitelja razredne nastave pokazalisu se mjestima vrijedne kristalizacije is-kustava, razmjene ideja, zabave i uzajam-ne podrške. Slièno se dogaðalo i tijekomsupervizijskih sastanaka, neovisno o tome141Prikaz METODIÈKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 139–142je li se radilo o vanjskom (dr. J. Bašiæ) iliunutarnjem struènom nadzoru. U takopoticajnoj klimi kreativnost grupe naliko-vala je »rijeci koja teèe«.•Korisni ishodi sudjelovanja u ovom pro-jektu bili su i uviðanje neophodnosti tepromišljanje naèina cjelo®ivotnog uèenja,kako uèitelja tako i roditelja, odnosno dapedagoška znanja, kompetencije i umi-jeæa imaju svoje juèer, danas i sutra te dasu izvedene radionice dotakle tek manjidio tema, izazova i dvojbi odgovornog ro-diteljstva. Spoznalo se da je, kad je u pi-tanju roditeljstvo, situacija veæ u prvomrazredu, a vjerojatno i znatno ranije, vrloslo®ena te da su pomoæ i potpora roditelji-ma u njihovoj sve slo®enijoj situaciji do-ista potrebni.•Roditelji su glavni posrednici u interiori-zaciji ®ivotnih stavova, vrijednosnih ori-jentacija i moralnih normi svoje djece, alinerijetko i zastarjelih odgojnih matrica(sjetimo se samo transgeneracijskog pri-jenosa nasilja). Suvremeni rad s roditelji-ma zapravo je promišljena i diskretna po-moæ u njihovom osobnom razvoju, a kadje to potrebno i razgradnja ili zamjenazastarjelih odgojnih postupaka uspješni-jim i odgovornijim. Meðutim, znaèajna jepoteškoæa, koju nije uspio riješiti ni ovajprojekt, danas mo®da i veæa nego ranije:kako motivirati na suradnju, ukljuèiti i za-dr®ati u radu onaj dio roditelja s najprob-lematiènijim postupanjem? Suvremeni,dobro pripremljeni i zanimljivi oblici radasamo su dio odgovora na postavljeno pi-tanje.•Bez obzira na ovdje iskazane kritièke pri-mjedbe – zamisao, priprema i provedbaprojekta Afirmacija uspješnog roditeljstvadragocjen je doprinos u našoj pedagoškojpraksi, utoliko znaèajniji jer je ostvaren uokviru jedne osnovne škole. Svima koji sudali svoj doprinos (urednicima, izdavaèi-ma, autorima, supervizoru i sudionicima)zaista dugujemo zahvalnost. Trag zajed-nièkog napora nije samo knjiga o kojojovdje pišemo. Vjerojatno su najvrednijitragovi na do®ivljajnoj razini ostali u sudi-onicima: uèiteljima, struènim suradnici-ma, roditeljima pa i u djeci. Ovdje navo-dimo odlomke iz dvaju slikovitih iskaza otim do®ivljajima. Prvi, dijelom ranije na-veden, pripada jednom ocu, a drugi jednojuèiteljici: Sviðami se otvoren razgovor, raz-mišljanja i razmjena iskustava s drugim ro-diteljima, osjeæaj da nismo sami. Mislim dabismo trebali naæi vremena i podsjetiti se dasu naša djeca va®na i da nas trebaju.;Ostavši sama u uèionici ispunjenoj nekomposebnom energijom, iako umorna, bilasam sretna i zadovoljna jer sam potaknulapetnaestak roditelja da razmišljaju o svojojdjeci i da dio ove atmosfere odnesu svojimkuæama.Literatura:1. Naisbitt, J. i dr.(1999), High tech – hightouch. New York; Broadway books.2. Morin, E. (2002), Odgoj za buduænost.Zagreb; Educa, str. 127.3. Bruckner, P. (2001), Neprestana ushi-æenost. Zagreb; Društvo hrvatskih knji-®evnika.4. Bruckner, P. (2001), Neprestana ushi-æenost. Zagreb; Društvo hrvatskih knji-®evnika.5. Morris, D. (2005), Što je sreæa. Zagreb;Algoritam, str. 7.D®evdet Had®iselimoviæ142Prikaz METODIÈKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 139–142

POTEŠKOĆE I DVOJBE RODITELJSTVA Povodom priručnika za učitelje Afirmacija uspješnog roditeljstva

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia