Goran Perčulija

Josip Leto

Krešimir Bošnjak

Marina Vranić

Mladen Knežević

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

UDK 636.03 Izlaganje sa znanstvenog skupa  Conference paper (443) STOýARSTVO  59:2005 (6) 443-450 TEHNOLOŠKO-TEHNIýKE OSNOVE SUSTAVA KRAVA TELE M. Kneževiü, G. Perþulija, K. Bošnjak, J. Leto, Marina VraniüUvodOsnovicu proizvodnje goveÿeg mesa u Republici Hrvatskoj þini telad porijeklom od krava koje služe prvenstveno za proizvodnju mlijeka (dominantno krave Simentalske pasmine i Holstein pasmine) i telad iz uvoza. Smanjenjem broja krava kao posljedice rata i negativnih trendova u govedarstvu Hrvatske doveden je u pitanje dostatan broj teladi za proizvodnju potrebnih koliþinagoveÿeg mesa, a s druge strane sve naglašenija specijalizacija u proizvodnji kravljega mlijeka, dovodi u pitanje i tovne karakteristike i kvalitetu teladi za tov. Za oþekivati je da üe se poveüanjem proizvodnje mlijeka po kravi broj krava (a time i broj teladi) i dalje smanjivati. Deficit u broju teladi za tov u ovom se trenutku, rješava uvozom teladi upitne kakvoüe. Godišnje se u Republiku Hrvatsku uvozi od 100.000 – 120.000 teladi za tov. Sadašnja proizvodnja goveÿeg mesa je na razini 75% dostatnosti i ukoliko Republika Hrvatska do ulaska u Europsku uniju ne podigne vlastitu proizvodnju goveÿeg mesa najmanje do razine samodostatnosti, biti üeprisiljena na uvoz goveÿeg mesa unatoþ izuzetno povoljnim agroekološkim uvjetima i raspoloživim sirovinskim resursima. Zbog dominantne orijentacije u prošlosti na vrlo izbirljivo talijansko tržište, proizvodnja goveÿeg mesa bila je obilježena «baby beef» tehnologijom. To je danas vrlo skupa tehnologija koja se zasniva na intenzivnoj hranidbi teladi od roÿenja, koristeüi u hranidbi maksimalne koliþine koncentrata i minimalne koliþine voluminozne krme (tzv. PIZ-tehnologija). Zahvaljujuüi ovakvoj tehnologiji u praksi je proizvodnja goveÿeg mesa poistovjeüena s tovom. Opüe poznati i usvojeni princip proizvodnje goveÿeg mesa sadržan je u tri sukcesivne faze: (i) faze proizvodnje teladi za tov; (ii) faze uzgoja i (iii) faze tova, kao završne faze ove proizvodnje. U Europskoj uniji telad za proizvodnju goveÿeg mesa potjeþe iz mlijeþnihRad je priopüen na "II. savjetovanje uzgajivaþa goveda u Republici Hrvatskoj", Vinkovci 2005.M. Kneževiü, G. Perþulija, K. Bošnjak, J. Leto, Marina Vraniü, Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Centar za travnjaštvo, Svetošimunska c. 25, Zagreb. M. Kneževiü i sur.: Tehnološko-tehniþke osnove sustava krava tele STOýARSTVO  59:2005 (6) 443-450444stada i tzv. sisajuüih stada (suckler herds), tako da od ukupno 30,000.000 krava (EU15) 36% krava (11,000.000) svrstano je u kategoriju sisajuüih stada. U struþnoj terminologiji pojam sisajuüih krava (suckler cows) odnosi se na krave koje se ne nalazi u sustavu proizvodnje mlijeka, nego služe za proizvodnju i othranu teladi za tov. Telad namijenjena za tov porijeklom iz sisajuüih stada proizvode se u dva tehnološka sustava: u sustavu «krava-tele» (cow-calf system) i u sustavu «krava dojilja» (nursing cows system). U tehnološkom smislu postoje bitne razlike izmeÿu ova dva sustava. U sustavu «krava-tele» krave tijekom laktacije othranjuju u pravilu vlastito tele, dok u sustavu «krava dojilja» tijekom laktacije krave othranjuju jedno ili više usvojene ili adoptirane teladi.Sažetak tehnološkog procesa sustava «krava-tele» Sustav «krava-tele» zasniva se na kravama mesnih pasmina ili križancima mesnih pasmina s pasminama kombiniranih svojstava, a sirovinsku osnovicu ovog sustava þine travnjaþki resursi (prirodni i zasijani), uz odgovarajuüeuþešüe namjenski proizvedene krme na oraniþnim površinama. Krave služe za proizvodnju teladi za tov. Sve mlijeko koje krava proizvede namijenjeno je za prehranu vlastitog teleta. Tele je uz kravu do starosti 6 – 7 mjeseci, kada se odbija i usmjerava u razliþite tehnološke sustave tova, u cilju proizvodnje mlade junetine («baby beef» tehnologija - 12 do 18 mjeseci starosti) ili starijih kategorija goveÿeg mesa (24 mjeseca starosti ĺ 30-mjeseci starosti ĺ 36 mjeseci starosti, te razne njihove izvedenice ovisno o uvjetima tržišta i zahtjevima potrošaþa).Veliþina stada i veliþina farme. Prosjeþna veliþina stada u Europskoj uniji, na specijaliziranim farmama na kojima je sustav «krava-tele» dominantna ili jedina proizvodnja, je 80 – 120 proizvodnih krava s pripadajuüom teladi, podmlatkom za remont ili obnovu proizvodnog stada i odgovarajuüim brojem bikova za prirodni pripust. Veliþinatakvih farmi se kreüe od 100 – 160 hektara zemljišta, od þega su 80% prirodni ili zasijani travnjaci a 20% su ratarske površine za proizvodnju koncentrirane krme, silaže i slame. Kao primjer navodi se kapacitet farme od 100 krava. Struktura takve farme prikazana je na tablici 1. Tablica 1. - STRUKTURA FARME KAPACITETA 100 PROIZVODNIH KRAVA (Kneževiü, 2002) M. Kneževiü i sur.: Tehnološko-tehniþke osnove sustava krava tele STOýARSTVO  59:2005 (6) 443-450 445Kategorija Broj grla Proizvodne krave 100 Rasplodni bikovi za pripust 2 Za potrebe remonta (15%)Krave prvotelke 15 Breÿe junice 15 Junice 15 Sveukupno 147 Za farmu kapaciteta 100 proizvodnih krava s pripadajuüim brojem bikova i podmlatkom za obnovu osnovnog stada, potrebno je osigurati 145 ha sa slijedeüom strukturom poljoprivrednog zemljišta: - prirodni i zasijani travnjaci: 105 ha (80 ha pašnjaka i 25 ha travnjaþkihpovršina za proizvodnju sijena i travne silaže) - oraniþne površine: 40 ha (20 ha za proizvodnju koncentrirane krme i 20 ha za proizvodnju kukuruzne silaže) Tehniþki zahvati u sustavu «krava-tele» Proces proizvodnje teladi u sustavu “krava-tele” sadržan je u nekoliko faza: - telenje - laktacija - suhostaj - pripust – osjemenjivanje Telenje – Krave se, u pravilu, trebaju teliti same ili uz minimalnu asistenciju þovjeka. Da bi se to postiglo, proizvodno stado treba formirati od krava provjerenih na lagano telenje. Krave koje se teško tele uputno je izluþitiiz proizvodnje, osim u specifiþnim sluþajevima. Uz to je potrebno posebnu pažnju posvetiti izboru bikova za prirodni pripust koji pouzdano daju manju i lakšu telad, ali koja üe brzo napredovati nakon telenja postižuüi dnevne priraste do odbiüa ne manje od 800 g. U sustavu «krava-tele» u pravilu se prakticiraju dva termina telenja: jesensko/zimski termin telenja (studeni/prosinac) i proljetni termin telenja (ožujak).M. Kneževiü i sur.: Tehnološko-tehniþke osnove sustava krava tele STOýARSTVO  59:2005 (6) 443-450446Laktacija – Zapoþinje telenjem i završava odbiüem teleta u starosti 6 do 8 mjeseci. Tijekom laktacije krava proizvede od 1500 – 1800 l, i sve proizvedeno mlijeko namijenjeno je za othranu teleta.  Suhostaj – Zapoþinje odbiüem teleta i traje do narednog telenja. Ovisno o aktivnosti mlijeþne žlijezde uvoÿenje u suhostaj može se provoditi postupno, kroz nekoliko dana poštujuüi razraÿenu proceduru, ili odjednom. Tijekom zasušenja uputno je krave staviti na oskudniji obrok sastavljen od slame ili ograniþenih koliþina sijena ili travne silaže. Nakon provedenog zasušenja krave, uputno je sise tretirati anti mastitisnim preparatima. Pripust-osjemenjivanje – Ovisno o tome da li se radi o komercijalnoj proizvodnji teladi za tov ili proizvodnji visoko kvalitetnih rasplodnih životinja, u sustavu «krava-tele» u pravilu se prakticira prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje. Za prirodni pripust koriste se licencirani bikovi mesnih pasmina, poznatog porijekla. Hranidba kravaZa razliku od proizvodnje mlijeka, u kojoj su tržni proizvodi mlijeko i tele, u sustavu «krava-tele» tržni proizvod je samo tele za tov. Zbog toga se sustav «krava-tele» zasniva na jeftinijoj hranidbi, nižim ulaganjima u stajske objekte i infrastrukturu farme, što manjem uþešüu ljudskog rada i visokoj plodnosti  (85–95 %). Na ekonomiþnost sustava «krava-tele» u najveüoj mjeri utjeþe hranidba. Osnovni princip hranidbe zasniva se na korištenju pašnjaka tijekom pašnog razdoblja i zimske hranidbe na što jeftinijoj voluminoznoj krmi (travna silaža, sijeno osrednje kvalitete, razliþite vrste slama, nusproizvodi iz prehrambene industrije, ….). Potrebno je napomenuti da su ukupni troškovi hranidbe krava to jeftiniji što je duže pašno razdoblje. Zato sirovinsku osnovicu proizvodnje teladi u sustavu «krava-tele» þine travnjaþke površine (prirodne i zasijane) uz dodatne ratarske površine potrebne za proizvodnju silaže i koncentrirane krme. Osim korištenja jeftinije krme, troškovi hranidbe dodatno se mogu smanjiti restriktivnom hranidbom tijekom zimskog razdoblja, raþunajuüi na trošenje tjelesnih rezervi koje je krava nakupila tijekom pašnog razdoblja. Cjelokupni proizvodni ciklus sustava «krava-tele» najbolje oslikava teoretska krivulja kretanja tjelesne mase krave i ritam trošenja tjelesnih rezervi tijekom 365 dana, kao što je prikazano na grafikonu 1. M. Kneževiü i sur.: Tehnološko-tehniþke osnove sustava krava tele STOýARSTVO  59:2005 (6) 443-450 447Grafikon 1. - TEORETSKA KRIVULJA KRETANJA TJELESNE MASE I RITAM TROŠENJA TJELESNIH REZERVI KRAVE U SUSTAVU “KRAVA-TELE” TIJEKOM 365 DANA (ISKAZANO U %) (Kneževiü i sur, 2004) 90951001051101151201,2 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 1.7. 1.8. 1.9. 1.10. 1.11. 1.12. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5.REZERVATJELESNA  MASA  KRAVE + SADRŽAJ PROBAVNOG TRAKTATELENJE(115)PERIOD OTHRANE TELETAODBIûE(115)PAŠNI PERIOD ZIMSKI PERIODTELENJE(115)OPLODNJAPLOD+REPR.ORGANI104100104100MJESECIINDEX TJELESNE MASE KRAVEOvisno o kondiciji krave na poþetku zimskog razdoblja moguüe je tijekom zime, bez opasnosti za zdravlje i reproduktivnu sposobnost krave, smanjiti njezinu tjelesnu masu i do 15% vodeüi raþuna o mineralno vitaminskim potrebama životinje, što su u svojim istraživanjima potvrdili i Kneževiü i Stipiü(1996.)Grafikon 2. - UTJECAJ RESTRIKTIVNE ISHRANE TIJEKOM ZIME NA KRETANJE TJELESNE MASE KRAVA TIJEKOM 365 DANA U SUSTAVU "KRAVA-TELE" (Kneževiü i Stipiü 1996.) 30033036039042045048051054015.10.12.11.10.12.7.1.4.2.4.3.1.4.29.4.27.5.24.6.22.7.19.8.16.9.14.10.Datumi vaganjaTjelesna masa (kg)G110G90Telenje Izlazak na pašuZasušenjeM. Kneževiü i sur.: Tehnološko-tehniþke osnove sustava krava tele STOýARSTVO  59:2005 (6) 443-450448Iz grafikona 2 je razvidno da restriktivna hranidba 10 % ispod uzdržnih potreba (G90) tijekom zime nije utjecala na tjelesnu masu krava na kraju naredne pašne sezone. Restriktivna hranidba takoÿer nije imala negativnog utjecaja na porodnu masu teladi, niti na dnevne priraste do odbiüa- Zimsko razdoblje hranidbe U agroekološkim uvjetima Hrvatske, zimsko razdoblje hranidbe traje u prosjeku od sredine listopada do druge dekade travnja, hranidba je ad libitum a obrok je sastavljen je od pretežno voluminozne krme (travna silaža, kukuruzna silaža, sijeno, slama, nus proizvodi prehrambene industrije) i ograniþenihkoliþina koncentrata uz dodatak VAM- a. Dnevne potrebe krava mogu se zadovoljiti s 25 – 30 kg travne silaže uz minimalnu prihranu koncentratom nakon telenja. Naþin hranidbe je grupni, a hranjenje je podno ili iz valova. - Ljetno razdoblje hranidbe Dnevni obrok u ljetnom periodu sastavljen je od dobre paše. Smještaj U zimskom razdoblju životinje se drže slobodno u poluzatvorenim/polu-otvorenim nastambama s ispustima ili bez ispusta. Stajski objekt je obiþnokapaciteta 80 – 10 proizvodnih krava, a sadržajno se sastoji od prostora za krave, prostora za telad, prostora za telenje i prostora za bikove. Dodatni sadržaji su zasebni prostor za koncentrat, prostorija za radnika, gnojište i sabirna nepropusna jama za sakupljanje gnojnice. Postoje dva sistema zimskog držanja životinja: - na dubokoj stelji - ili ležištima Sistem držanja na dubokoj stelji može biti riješen na dva naþina:- 100% duboka stelja ili - kombinacija duboka stelja : prostor s betoniranim podom Ovisno o kojem se sistemu radi, normativi su slijedeüi:- Sistem duboka stelja 100% - Boks za krave sastoji se samo od steljenog dijela. Za tandem krava + tele potrebno je 10 – 12 m2. U ovakvom sistemu držanja dnevna potrošnja slame za steljenje po jednoj kravi kreüe se od 7 – 8 kg M. Kneževiü i sur.: Tehnološko-tehniþke osnove sustava krava tele STOýARSTVO  59:2005 (6) 443-450 449- Kombinacija duboka stelja : prostor s betoniranim podom – Boks za krave sastoji se od steljenog dijela i dijela koji se ne stelji. Za tandem krava + tele potrebno je 7 – 8 m2 pod dubokom steljom i 4 – 5 m2 betoniranog poda. U ovakvom sistemu dnevna potrošnja slame za steljenje po jednoj kravi kreüe se od 4 – 5 kg. Sistem «ležišta» - sastoji se od ležišta za krave, prostora za telad, prostora za telenje i prostora za bikove. Dimenzije jednog ležišta su 1,20/1,25 m (š) x 2,20 m (d). Prosjeþna dnevna potrošnja slame po jednoj kravi je do 0,5 kg. Prosjeþna cijena izgradnje jednog stajališta (10 – 12 m2/krava) u Francuskoj, ovisno o tehniþko-tehnološkom rješenju, je 2.675€ (2.370€ – 2.845€) ako se unajmi graÿevinska tvrtka (sistem «kljuþ u ruke») ili 2018€ (1857€ - 2.168€) ako je izgradnja djelomiþno ili u cijelosti u vlastitoj režiji (Chambres d'Agriculture - CAIAC Bourgogne; Groupement Lait Viande de Bourgogne; Institut de l'Élevage, 2003). Vrlo sliþne cijene su i u ostalim zemljama-þlanicama EU. Bilanca potreba na hrani Potrebe na stoþnoj hrani za farmu kapaciteta 100 proizvodnih krava (plus remont, telad i bikovi za pripust) iskazane su u kilogramima suhe tvari (kg s.t.) s naznakom izvora (paša, sijeno, travna/kukuruzna silaža, koncentrirana krma). (Kneževiü , 2003) Proraþun ukupnih potreba krme za farmu za 365 dana su sljedeüe:- za zimsko razdoblje (180 dana): 351.000 kg s.t.  32 % s.t. iz sijena  51 % s.t. iz travne/kukuruzne silaže  17 % s.t. iz koncentrata - za ljetno (pašno) razdoblje (185 dana ): 360.750 kg s.t.  100 % iz paše Radna snaga Predviÿaju se 2 stalno zaposlena radnika i jedan povremeni radnik s ukupnim fondom od 5005 radnih sati u godini dana.   Rekapitulacija utroška radnog vremena za kapacitet 100 proizvodnih krava prikazana je na tablici 2. M. Kneževiü i sur.: Tehnološko-tehniþke osnove sustava krava tele STOýARSTVO  59:2005 (6) 443-450450Tablica 2. - REKAPITULACIJA UTROŠKA RADNOG VREMENA ZA KAPACITET FARME 100 PROIZVODNIH KRAVA (Kneževiü, 2003) Radna operacija Ukupno sati Proizvodnja sijena 225 Proizvodnja silaže (travne/kukuruzne) 1.000 Proizvodnja koncentrata 800 Baliranje i skladištenje slame 50 Rad u staji u zimskom razdoblju 1.440 Rad na pašnjaku u ljetnom razdoblju 800 Sveukupno 4.315 Buduüi da je iskorištenje radnog vremena nepotpuno, jer ostaje slobodno 690 sati rada, a stajski objekt je prazan tijekom pašne sezone (185 dana), na farmi je moguüe organizirati i druge proizvodnje (tov junadi, tov peradi, tov svinja i sl.). LITERATURA 1. Chambres d'Agriculture - CAIAC Bourgogne; Groupement Lait Viande de Bourgogne; Institut de l'Élevage. Conception d'un projet de bâtiment pour vaches allaitantes, 2003. 2. Kneževiü, M. N. Stipiü (1996): Effects of restrictive winter feeding on body-weight of cows in grazing period in "cow-calf" system. Conference Title: Animal Production, Healthy Nutrition, Environment. 4th International Symposium "Animal Science Days", Kaposvar, Hungary, September 8-10. 3. Kneževiü, M. (2003): Razvitak tehnologije proizvodnje teladi za tov u sustavu krava-tele” – Studija izvodljivosti, Tehnologijski istraživaþko-razvojni projekt u okviru programa TEST. 4. Kneževiü, M., G. Perþulija, K. Bošnjak, Marina Vraniü, J. Leto (2004): Prilagodba proizvodnje goveÿeg mesa uvjetima EU. I savjetovanje uzgajivaþa goveda u Republici Hrvatskoj, Bizovac 25. i 26. studeni 2004, Zbornik radova HSC, 66 – 75. Primljeno: 15. 1. 2006. 

Tehnološko-tehničke osnove sustava krava tele

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia