Ante Ivanković

Miljenko Konjačić

Pavo Caput

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

UDK 636.03 Izlaganje sa znanstvenog skupa  Conference paper (433) STOýARSTVO  59:2005 (6) 433-441 GENOTIP KAO OSNOVICA RENTABILNEGOVEDARSKE PROIZVODNJE A. Ivankoviü, P. Caput, M. KonjaþiüUvodGovedarska proizvodnja kompleksna je interakcija životinje, okruženja i þovjeka. Na znatan broj interakcijskih þimbenika þovjek može svjesno djelovati, stvarajuüi pogodno okruženje u kome goveda mogu postiüi optimalne proizvodne uþinke. Gospodarski dohodovni naglasak proizvodnje kravljeg mlijeka i govedine nameüe potrebu veüe specijalizacije, prilagodbe tehnologija ali i genotipa kao proizvodne osnove u zadanom okruženju. Gospodarsko okruženje u kome se odvija govedarska proizvodnja u Hrvatskoj, njenom bližem i daljem okruženju, tijekom dva minula desetljeüaznatno se izmijenilo. Postavljeni su novi stroži standardi pred proizvoÿaþemlijeka i govedine u pogledu kakvoüe, sa direktnim uþinkom na prihod po isporuþenoj jedinici proizvoda. Dinamiþni tržišni odnosi nametnuli su potrebu poveüanja proizvodnih kapaciteta te proizvodnje po proizvodnoj jedinici. U proizvodnji meÿutim treba kontinuirano zadržavati razinu proizvodnje na optimalnoj razini (odnos uloženoga i dobiti), što katkada ne iziskuje razvijanje maksimalnih proizvodnih kapaciteta.    Jedan od naþina ostvarivanja uþinkovitije proizvodnje (uz djelovanje na proizvodno okruženje) je i sustavno ulaganje u genetsku osnovu i njeno osmišljeno korištenje. Temeljna odrednica koja treba biti vodilja u pravilnom odabiru primjerene proizvodne genetske osnove (pasmine) je jasno definiranje proizvodne orijentacije i željenog intenziteta proizvodnje. Proizvodna orijentacija naglasak može staviti iskljuþivo na proizvodnju mlijeka ili govedine, no može uvažavati oba proizvodna cilja uz naglašavanje jednog proizvodnog usmjerenja (govedina ili mlijeko). Intenzitet i planirana Rad je priopüen na "II. savjetovanje uzgajivaþa goveda u Republici Hrvatskoj", Vinkovci 2005.Doc. dr. sc. A. Ivankoviü, prof. dr. sc. P. Caput, M. Konjaþiü, dipl. inž. agr., Zavod za speci-jalno stoþarstvo, Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Svetošimunska c. 25, Zagreb. A. Ivankoviü i sur.: Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje STOýARSTVO  59:2005 (6) 433-441434tehnologija proizvodnje takoÿer znaþajno odreÿuju prikladnost odreÿenihproizvodnih genotipova (pasmina) za planiranu proizvodnju. 1. Genotipovi u proizvodnji kravljeg mlijeka Mlijeþno govedarstvo atraktivan je oblik stoþarske proizvodnje, pogodan radi dohodovnosti i kontinuiranog priliva financijskih sredstava, sukladno koliþini i kvaliteti isporuþenog mlijeka. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u ovom vidu stoþarske proizvodnje imaju dinamiþan obrt kapitala, þime katkada znatno amortiziraju nepovoljne tržišne odnose. Nove integracije u koje Hrvatska kani stupiti donose nove momente u proizvodnu (dohodovnu) logiku, te nameüu pitanje uþinkovitosti našega mlijeþnog govedarstva. Iskustva susjednih novopridruženih EU zemalja ukazuju na izazove i otežavajuüemomente koje donose nov asocijacije. Svjesni smo usitnjenosti naših obiteljskih gospodarstava, relativno zastarjele dominantne tehnologije i niskih prosjeþnih proizvodnih rezultata po proizvodnoj jedinici (što se odražava na rentabilnost proizvodnje). Vrijeme koje predstoji Hrvatskoj prije stupanja u asocijaciju EU treba iskoristiti za jaþanje gospodarstva i proizvodnje, ukljuþujuüi i mlijeþno govedarstvo, te razvijanje zdrave osnove konkurentnosti domaüe proizvodnje. Kada se promišlja o naþinu na koji treba unaprijediti postojeüu mlijeþnuproizvodnju þesto se postavlja pitanje potrebe izmjene pasminske strukture mlijeþnih farmi, kroz što bi se prema nekima mogla znaþajno podiüiuþinkovitost proizvodnje. ýesto se istodobno ne razmatra prilagodba okruženja i tehnologija produktivnijim pasminama, kako bi njihov genetski potencijal došao do izražaja. Stoga je vrijedno analizirati postojeüe stanje te uþinitipotrebne ali pažljive pomake u željenom pravcu. Istodobno treba osluhnuti dogaÿanja u bližem i daljem okruženju kako bi promijene u genetskoj osnovi usmjerili u okviru globalnih kretanja, zadržavajuüi odreÿenu razinu osobitosti podneblja.U mlijeþnom govedarstvu Hrvatske dominiraju simentalac, holstein i smeÿegovedo. Obzirom  na udio u populaciji dominira simetalac (77,3%), zatim holstein (18,1%) i smeÿe govedo (3,5%) (HSC, 2005). Pasminski odnos znaþajno ne odstupa od osobitosti šireg uzgojnog podruþja (Slovenija, Austrija, …) u kojem je simnetalac zadržao dominaciju.  Proizvodni pokazatelji mlijeþnih krava pod kontrolom po pasminama potvrÿuju uþinkovitost holsteina u proizvodnji mlijeka, no i preostale dvije A. Ivankoviü i sur.: Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje STOýARSTVO  59:2005 (6) 433-441 435pasmine ne ostvaruju znatno lošije rezultate (grafikon 1 i 2). Ta þinjenicaukazuje na znaþajnu odgovornost aktualne tehnologije proizvodnje na iskorištenost kapaciteta. Simentalsko govedo dominantno je govedo na podruþju Hrvatske, kao njegovog šireg uzgojnog podruþja. ýesto je bilo izloženo prigovorima o nekonkurentnosti u proizvodnji mlijeka naspram holsteina, þesto ne sagledavši osobitosti i prednosti koje je zadržao naspram mljeþnijih pasmina. Njegov ''plastiþni'' genom osobito je došao do izražaja vremenima izraženih tržišnih oscilacija, kada je svaki prihod malim obiteljskim gospodarstvima imao izuzetno znaþenje za opstanak.4424 63575684 6651180 268227 2774,084,213,994,16148 2191932263,353,443,403,393287,654207,55Mlijeka (kg) m.m.(kg) m.m.(%) m.p.(kg) m.p.(%) m.m.+ m.p.(kg)Simentalac (HR) Simentalac (A) Smeÿe govedo (HR) Smeÿe govedo (A)Grafikon 1. - PROIZVODNJA MLIJEKA SIMENTALCA I SMEĈEG GOVEDA U STANDARDNOJ LAKTACIJI (HRAVTSKA, AUSTRIJA; HSC, ZAR, 2005) Proizvodni pokazatelji simentalca u Hrvatskoj u usporedbi sa populacijom simentalca susjedne Austrije skromniji su za 1993 kg mlijeka, 88 kg mlijeþnemasti i 71 kg mlijeþnih bjelanþevina (standardna laktacija; HSC, ZAR, 2005). Ovaj pokazatelj potvrÿuje sumnju da proizvodna neiskorištenost postojeüeggenetskog potencijala znatna. Procijene ukazuju da bi primjernim managementom proizvodnja mlijeka na postojeüoj genetskoj osnovi simentalca mogla porasti za 25 do 30%.  Noviji trendovi ukazuju na znatne pozitivne pomake u populaciji simentalca u pogledu konformacije i mlijeþnosti. Osobito se pažljivo prate A. Ivankoviü i sur.: Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje STOýARSTVO  59:2005 (6) 433-441436svojstva tovnosti i fitnesa, nastojeüi da poveüanje mlijeþnosti ne ugrozi prednosti koje je simantalac zadržao naspram mlijeþnijih pasmina. Na to ukazuje i podatak o udjelima skupina svojstava u procijeni ekonomskog uþinkasvojstva, što ujedno ulazi u procjenu uzgojne vrijednosti (engl. Total Merit Indeks; TMI). TMI indeks simantalca stavlja znatno veüi naglasak na proizvodnju mesa, ne zanemarujuüu fitnes koji ukljuþuje više bitnih svojstava (dugovjeþnost, perzistencija, plodnost, lakoüa teljenja, uginuüa).Tablica 1.  - PROCJENA EKONOMSKOG UýINKA SVOJSTVA (ENGL. TOTAL MERIT INDEKS)  Mlijeko Meso Fitnes Eksterijer Simentalac 39 17 44 - Smeÿe govedo 48 5 47 - Holstein 50 - 35 15  Smeÿe govedo þini manji dio populacije mlijeþnih goveda u Hrvatskoj, no njegov znaþaj je neupitan. Uzgojno podruþje gorske i priobalne Hrvatske pogodno je za ovu pasminu koja je radi pigmenta u koži i sluznicama otpornija na djelovanje sunþevih zraka. Proizvodni pokazatelji kontrola proizvodnosti u standardnoj laktaciji ukazuju takoÿer da genetski potencijal nije dovoljno iskorišten. Treba znati da je smeÿe govedo razvijeno u pasminu naglašenog mlijeþnog karaktera, te da za prihvat i korištenje ove pasmine trebaju biti osigurani proizvodni preduvjeti na visokoj razini. Ukoliko preduvjeti managementa izostanu, ostvarena proizvodnja manja je od oþekivane(moguüe), proporcionalno razini neostvarivanja proizvodnih preduvjeta.Holstein u mlijeþnom govedarstvu Hrvatske zastupljen s udjelom 18,1% (HSC, 2005). U pogledu mlijeþnosti holstein je oþekivano na þeonom mjestu. Podatci o mlijeþnosti holsteina u svijetu ukazuju da postignuta proizvodnost holsteina u Hrvatskoj ima prostora za daljnje napredovanje (grafikon 2.).Iz prikazanih pokazatelja proizvodnosti proizlazi da postojeüi genetski potencijal mlijeþnih goveda u Hrvatskoj nije u potpunosti iskorišten. No osim što u daljnjem razvoju treba promišljati o poboljšanjima managementa kako bi se iskoristili postojeüi potencijali, nužno je kod osmišljavanja novih proizvodni jedinica odrediti se prema oprimalnoj genetskoj osnovi. Simentalac kao dominantna pasmina ima odreÿene prednosti (prirast, fitnes) koje treba iskoristiti u buduüoj izgradnji osobito manjih i srednje velikih mlijeþnih farmi, posebice onih koje se odrede ka kombiniranoj proizvodnji mlijeka i mesa. Eventualno podizanje mlijeþnosti simentalca introdukcijom gena crvenog holsteina (Red Holstein) treba provoditi oprezno, buduüi da je uoþennegativan odraz na fitnes. Smeÿe govedo kao i holstein imaju naglašen mlijeþnikarakter, te su obzirom na norme managementa i okruženja zahtjevniji. MlijeþneA. Ivankoviü i sur.: Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje STOýARSTVO  59:2005 (6) 433-441 437farme koje se orijentiraju iskljuþivo ka proizvodnji mlijeka u veüini udovoljavaju traženim normama, te kao takve okruženjem i managementom mogu podržavati spomenute pasmine u proizvodnji.  71537300 7808808281458218 8379840385078525 8900 9490 104279942495760394000500060007000800090001000011000FrancuskaLuksemburgŠvicarskaAustrijaBelgijaNjemaþkaItalijaNizozemskaFinskaŠpanjolskaDanskaŠvedskaIzraelUSANoviZelandHrvatskaGrafikon 2. - STANDARDNA LAKTACIJSKA PROIZVODNJA MLIJEKA HOLSTEINA (HSC, ZAR, IDF, 2005) 2. Uþinkovitost genotipova i modela proizvodnje goveÿeg mesa Republika Hrvatska svega oko 77% potreba na goveÿem mesu zadovoljava vlastitom proizvodnjom. Prirodni travnjaci koji þine oko 48% (1.560.000 ha) poljoprivrednog zemljišta RH najveüim su dijelom neiskorišteni, što otvara velike moguünosti poticanja i ostvarivanja samodostatne proizvodnje. Ukoliko do ulaska u Europsku uniju ne realizira proizvodnju do razine samodostatnosti, Hrvatska üe biti primorana dugoroþno uvoziti goveÿe meso (quote).Proizvodnja goveÿeg mesa u EU se postupno stabilizira nakon recesije izazvane pojavama ''kravljeg ludila'' (BSE; 2000) i slinavke i šapa (2001). Temelji se uglavnom na tovu teladi koja potjeþu iz mlijeþnih (muznih) stada i stada sisajuüih krava. Tako je 2003. u 15 ''starih'' þlanica EU bilo 19,3 mil. mlijeþnih i 11,6 mil. mesnih (sisajuüih) krava. Intenziviranjem proizvodnje mlijeka po kravi mijenja se ovaj odnos mesnih pasmina u korist broja krava u sustavu ''krava – tele''.A. Ivankoviü i sur.: Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje STOýARSTVO  59:2005 (6) 433-441438Prema projekcijama ''Programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj'' (MPŠVG, 2004) na kraju slijedeüeg desetogodišnjeg razdoblja potrošnja govedine trebala bi iznositi oko 14 kg po stanovniku. Ovoliku potrošnju trebala bi zadovoljiti godišnja proizvodnja od oko 68.000 tona. Program razvitka planira godišnju proizvodnju teladi za tov 208.000 kom., od þega iz mesnih stada 5% ili oko 9.300 teladi. Glavnina teladi za tov proizvoditi iz muznih stada.  S obzirom na tradiciju i postojeüe stanje oþito je da üe glavnina proizvodnje goveÿeg mesa u ostvarivati se pasminama dvojnih proizvodnih osobina (simentalac). Proizvodnja goveÿeg mesa metodom ''krava – tele'' zasniva se primarno na mesnim pasminama goveda, no moguüe je koristiti i kombinirane pasmine, te provoditi razne metode križanja. Mesne pasmine goveda koje mogu naüi mjesto u našem proizvodnom okruženju su: charolais (šarole), limousin (limuzen), hereford (herford), angus (angus), piemontese (piemonteze) i blonde d' aquitaine (blond akviten). Izbor pasmine zavisi o uvjetima proizvodnje, pri þemu je kvaliteta travnjaka odnosno moguünost proizvodnje voluminozne krme najvažnija. U uvjetima bujnih pašnjaka i obilja krme biramo primjerice šaroleja, a u uvjetima siromašnih pašnjaka i oskudnije krme odluþit üemo se za hereforda ili angusa. Ako nam je jako stalo do mesnatosti trupa izabrat üemo limuzena ili piemonteza.  Pasmine kombiniranih proizvodnih svojstava (simentalac, smeÿe govedo) mogu takoÿer biti dobar izbor za proizvodnju goveÿeg mesa. Mogu biti uporabljene kao ''þiste'' pasmine u sustavu ''krava-tele'' ili u sustavu križanja s mesnim pasminama. U svijetu osobito je u sustavima proizvodnje goveÿegmesa popularan bezrožni simentalac. Bezrožne pasmine goveda su prikladnije za upravljanje životinjama i manjim rizicima od povreda. Postoji moguünostnabave simentalskih bikova bezrožnih linija. Nijedna pasmina nije idealna za osobitosti odreÿenog podneblja u proizvodnji mesa. Stoga se prakticiraju razliþite metode križanja. Najbolji se rezultati postižu planskim križanjem više pasmina (rotacijsko križanje) i uporabnim križanjem dviju pasmina za proizvodnju teladi za tov. Proizvodnja goveÿeg mesa od kombiniranih pasmina goveda U ovom moderniziranom konvencionalnom sustavu govedarske proiz-vodnje niskog do srednjeg inputa ostvaruje se umjerena proizvodnja mlijeka po kravi i proizvodnja kvalitetne teladi za meso. U kombiniranoj proizvodnji goveÿeg mesa sustavom jednom teljene junice može se postiüi veüi prinos teladi do 20%. Model tehnološkog postupka dat je u prikazu 2. A. Ivankoviü i sur.: Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje STOýARSTVO  59:2005 (6) 433-441 439Prikaz 1. - MODERNIZIRANI KONVENCIONALNI SUSTAV PROIZVODNJE GOVEĈEG MESA (ZA 100 KRAVA KOMBINIRANE PASMINE) Prikaz 2. - MODEL PROIZVODNJE GOVEĈEG MESA SUSTAVOM JEDNOM TELJENE JUNICE ZA 100 KRAVA KOMBINIRANE PASMINE A. Ivankoviü i sur.: Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje STOýARSTVO  59:2005 (6) 433-441440Kompleksni model proizvodnje teladi za tov integrira proizvodnju teladi od krava kombiniranih svojstava iz muznih stada i sisajuüih (mesnih) krava. Donosi veüi prinos teladi i pruža moguünost korištenja efekata hibridnog vigora, jer se koriste genetski razliþite pasmine. Ovim modelom može se proizvesti i do 80% više goveÿeg mesa, nego samo stadom kombiniranih proizvodnih svojstava.Prikaz 3. - KOMPLEKSNI MODEL PROIZVODNJE TELADI ZA TOV (100 KRAVA KOMBINIRANE PASMINE)A. Ivankoviü i sur.: Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje STOýARSTVO  59:2005 (6) 433-441 441ZakljuþakUþinkovitost proizvodnje mlijeka i goveÿeg mesa neupitno ovisi o genotipu i njegovoj interakciji s okolišnim þimbenicima i managementom. Pažljiv i primjeren odabir genetske osnove prvi je korak u osmišljavanju proizvodnje, no treba biti usuglašen s proizvodnim usmjerenjem, tehnologijom i moguünostima osiguranja proizvodnih uvjeta. Odabir uþinkovitog genotipa stoga uvijek treba uþiniti u sklopu interakcije s ostalim proizvodnim þimbenicima. Postojeüa genetska osnova podloga je za razvijane još uþinkovitije proizvodnje, no trebamo biti otvoreni za nadogradnju postojeüegenetske osnove i uvoÿenje novih genotipova.Primljeno: 15. 1. 2006. 

Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia