Prikaz knjige Hans Hahn, Otto Neurath, Rudolf Carnap, Znanstveno shvaćanje svijeta – Bečki krug, prevela Nataša Petrović, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Biblioteka Scopus, Zagreb 2005, 114 str

Tihomir Vukelja

Vukelja, Tihomir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prikazi knjiga / Book ReviewsHans Hahn, Otto Neurath, Rudolf Carnap, Znanstveno shvaæanje svi-jeta – Beèki krug, prevela Nataša Petroviæ, Hrvatski studiji Sveuèilištau Zagrebu, Biblioteka Scopus, Zagreb 2005, 114 str.Èitajuæi iznova proglas “Beèkoga kruga” Znanstveno shvaæanje svijeta u iz-vrsnom hrvatskom prijevodu Nataše Petroviæ, ponovno sam ®ivo osjetio za-nos njegovih autora i prisjetio se gotovo jednodušne pozitivne reakcije sva-kog novog naraštaja studenata fizike pri prvom susretu s teorijom znanostiBeèkoga kruga: bilo bi sjajno kad bi se fizika uistinu mogla “rekonstruirati”po smjernicama logièkoga pozitivizma i postiæi obeæanu èistoæu, jasnoæu ipreciznost pojmova i iskaza te pouzdanost tvrdnji! U tom poèetnom odu-ševljenju le®i prvi dio odgovora na pitanje zašto bi svaki filozof i znanstvenik,štoviše, svaki suvremeni èovjek, koji ®ivi u svijetu u tolikoj mjeri oblikovanomznanošæu, trebao proèitati ovaj spis: ne radi se tek o dokumentu jednogprošlog vremena, o autentiènom izrazu naknadno tisuæe puta preprièaneprièe roðene iz onodobne oprjeke krize zapadne civilizacije i blistavih uspje-ha znanosti, poglavito fizike, kao uzora racionalnosti; logièki su pozitivisti utemeljnim postavkama svoje teorije znanosti i u svojoj predod®bi jedinstve-nog znanstvenoga svjetonazora uspjeli zahvatiti i više ili manje precizno izra-ziti elemente onog shvaæanja naravi i društvene uloge znanosti koje danasmirne duše mo®emo proglasiti “popularnim” ili “zdravorazumskim” (obliko-vanju i uèvršæenju kojeg su, doduše, i sami u velikoj mjeri doprinijeli). Stogasu zamisli logièkoga pozitivizma i danas itekako ®ive u društvu, premda višenesvjesno nego svjesno, a osobito u znanstvenoj zajednici, dok se njegov duhi dalje osjeæa u suvremenoj filozofiji. Drugi dio odgovora na gornje pitanjeproizlazi iz sudbine logièkoga pozitivizma: izrazivši precizno popularni stav oznanosti, logièki su ga pozitivisti uèinili pristupaènim za jednako preciznu (iubojitu) kritiku. Razvoj unutar samoga pokreta sredinom prošloga stoljeæa, aosobito napadi izvana (Popper, Quine, Hanson, Toulmin, Kuhn itd.), jasnosu pokazali neodr®ivost gotovo svih njegovih temeljnih tvrdnji, barem u iz-vornom obliku, i rastoèili pozitivistièku predod®bu dehumanizirane i dehis-torizirane znanosti. Uvidjeli smo da je stvarna znanost mnogo slo®enija odjednostavne slike koju su ponudili logièki pozitivisti, no za taj su uvid upravooni u velikoj mjeri zaslu®ni. Stoga bez poznavanja logièkoga pozitivizma nijemoguæe ispravno razumjeti suvremeno stanje ni u filozofiji znanosti ni umnogim drugim podruèjima filozofije, buduæi da su sve aktualne teorijeznanosti, kao i mnoge druge škole suvremene filozofske misli, naposljetkuizrasle ili iz kritike pozitivistièkih stavova ili iz pokušaja njihova djelomiènogrehabilitiranja. Ukratko, Znanstveno shvaæanje svijeta mo®e se s pravom sma-trati ishodištem filozofije znanosti kao filozofske discipline i jednim od fun-damentalnih djela suvremene filozofije uopæe.Što èitatelj mo®e naæi u ovoj knji®ici? Tekst proglasa podijeljen je naèetiri poglavlja dopunjena opse®nom relevantnom bibliografijom (do 1929,èesto s kratkim prikazom sadr®aja) èlanova Kruga, autora bliskih Krugu tenjihovih velikih uzora: Einsteina, Russella i Wittgensteina. U prvom se po-glavlju (“Beèki krug znanstvenog shvaæanja svijeta”) ukratko opisuje razvoj“antimetafizièkog”, odnosno “znanstvenog” shvaæanja svijeta i povijest Beè-koga kruga te proglašava njegovo temeljno usmjerenje – “znanost lišena me-tafizike” – ali se isto tako naglašava da Krug te®i “ispunjenju jednog zahtjevavremena”; drugim rijeèima, teorija znanosti i na temelju nje provedena re-konstrukcija znanja za logièke je pozitiviste tek sredstvo za postizanje višegcilja: “racionalnog preoblikovanja društvenog i gospodarskog poretka” na te-melju znanstvenog shvaæanja svijeta. U drugom, središnjem poglavlju teksta(“Znanstveno shvaæanje svijeta”), ukratko se izla®u temeljne sastavnice lo-gièkoga pozitivizma: odbacivanje metafizike i sintetièke spoznaje a priori uzlogièko razjašnjenje “metafizièkih stranputica”, te shvaæanje filozofije kaorazjašnjavanja iskaza i problema logièkom analizom; kritika tradicionalne lo-gike i upuæivanje na simbolièku logiku (“logistiku”), koja omoguæuje preciz-nost iskaza i definicija pojmova, te “formaliziranje intuitivnog procesa zakl-juèivanja obiènog mišljenja”; odreðenje “znanstvenog shvaæanja svijeta” kaoempiristièkog i pozitivistièkog, te obilje®enog metodom logièke analize (otudnazivi logièki pozitivizam ili logièki empirizam); zamisao jedinstvene, hijerar-hijski ureðene znanosti; naèelo verifikacije i njime uvedena oštra podjela is-kaza na smislene (sintetièke a posteriori, tj. iskustvene, te analitièke) i besmis-lene; logièka analiza znanstvenog jezika (“lingvistièki obrat” u filozofskompromišljanju znanosti) i zamisao formalnog znanstvenog jezika, koji odreðu-je granice znanosti, a u koji su pripušteni iskljuèivo iskazi smisleni premanaèelu verifikacije i koji se dijeli na pojmove i iskaze o “danom” (“jezikopa®anja”), te pojmove i iskaze koji se pomoæu eksplicitnih definicija (“prav-ila korespondencije”) mogu svesti na one o “danom” (“jezik teorije”) i stoganaposljetku iskustveno provjeriti. U treæem su poglavlju (“Problemska pod-ruèja”) prikazana istra®ivanja i stavovi Kruga o temeljima aritmetike, fizike,geometrije, biologije i psihologije, te društvenih znanosti – povijesti i eko-nomije. U èetvrtom poglavlju (“Pogled unatrag i pogled unaprijed”) istièe seda pogled unatrag èini jasnom bit “novog znanstvenog shvaæanja svijeta usuprotnosti prema uobièajenoj filozofiji”: “Ne iznose se svoje ‘filozofske re-èenice’, nego se reèenice samo objašnjavaju – i to reèenice empirijske zna-nosti, […]. Nema nikakve filozofije kao temeljne ili univerzalne znanosti pokraj112 Prolegomena 5 (1/2006)ili onkraj razlièitih podruèja iskustvene znanosti, […].” Pogled unaprijed, pak,otvara se kroz osvjedoèenje da “duh znanstvenog shvaæanja svijeta u sveveæoj mjeri pro®ima razlièite oblike privatnog i javnog ®ivota, nastave, od-goja, arhitekture, te poma®e voditi gospodarski i društveni ®ivot prema racio-nalnim principima. Znanstveno shvaæanje svijeta slu®i ®ivotu i ®ivot ga prih-vaæa.” Naposljetku, knji®icu dovršava izvrsna rasprava Borana Berèiæa, auto-ra naše jedine sustavne studije logièkog empirizma, “Logièki pozitivizam imetafizika – 76 godina kasnije”, dopunjena prikazom dodatne literature.Tihomir VukeljaZavod za povijest, filozofiju i sociologiju znanostiFizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultetBijenièka cesta 32, HR-10000 Zagrebtvukelja@phy.hrDavor Peænjak, Aspekti osobnog identiteta, Hrvatski studiji Sveuèilištau Zagrebu, Biblioteka Scopus, Zagreb 2006, 113 str.Veliki broj rasprava iz filozofije uma bavi se prirodom osobnog identiteta.Stoga je prije svega potrebno odrediti u èemu se sastoji problem osobnogidentiteta. Problem nije lako definirati, no mo®emo reæi da se osobni iden-titet bavi pitanjima o nama samima kao ljudima ili osobama. Ne postoji samojedan problem osobnog identiteta, veæ cijeli niz razlièitih problema, oblikova-nih u pitanja poput: što èini osobu upravo tom osobom, što èini osobu istomosobom kroz vrijeme, te što je osoba? Iako su sva ta pitanja izuzetno zanim-ljiva, ipak u samoj sr®i diskusije o osobnom identitetu obièno le®i pitanje: štome to èini istom osobom kroz vrijeme? Ja pretpostavljam da sam ista osobakao što sam bila juèer, prije mjesec dana ili deset godina. No, uzmem li u ob-zir promjene koje su mi se dogodile tijekom tog vremena, mogu se zapitati:kako je to moguæe? Što je to što nas povezuje s nama samima u prošlosti i štoæe nas povezivati u buduænosti? Što je to potrebno da bi ista osoba postojalakroz razlièita vremena? Odgovor na to i slièna pitanja le®i u uvjetima našepostojanosti ili, toènije, u kriterijima osobnog identiteta kroz vrijeme.Upravo je pitanje identiteta kroz vrijeme središnji problem knjige As-pekti osobnog identiteta Davora Peænjaka. Veæ nas u samom uvodu autor upo-zorava da æe prikazati samo “jednu diskusiju u okviru analitièke filozofije”, tenas usmjerava prema gore navedenoj problematici postojanosti identitetakroz vrijeme, ili preciznije, k pitanju: što je to što neku osobu koja postoji unekom trenutku t1 èini istom osobom u nekom drugom trenutku t2? U tra®e-nju odgovora na to pitanje postoje neki aspekti (odatle i naziv knjige) koji se113Prikazi knjiga / Book Reviews

Hans Hahn, Otto Neurath, Rudolf Carnap, Znanstveno shvaćanje svijeta – Bečki krug

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia