Marko Čepon

Čepon, Marko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

UDK 636.27 Izlaganje sa znanstvenog skupa  Conference paper (417) STOýARSTVO  59:2005 (6) 417-424 PRIMJENA ZAKONODAVSTVA EUROPSKE UNIJE U GOVEDARSTVU SLOVENIJE M. ýeponUvodPribližavanjem Slovenije Europskoj uniji (EU), za podruþje stoþarstva,najprije je trebalo promijeniti Zakon o stoþarstvu, a nakon toga izraditi i sve pravilnike koji su bili posljedica Zakona i razliþitih direktiva, regulativa i odluka EU. Pravno ureÿenje na podruþju govedarstva kao i kod svih ostalih vrsta domaüih životinja temelji na osnovnim principima EU meÿu kojima je najvažniji princip nediskriminacije koji vrijedi i za uzgajivaþe i za domaüeživotinje. Svaki uzgajivaþ koji ispunjava sve propisane uvjete ima pravo postati punopravnim þlanom organizacije uzgajivaþa, a svaka životinja koja ispunjava uvjete ima pravo na upis u matiþnu knjigu (herd book). Ove þinjenice traže više odluþnosti i odgovornosti uzgajivaþa kod uzgojnog rada u govedarstvu. Sve to propisuje zakonodavstvo EU a od uzgajivaþa oþekuje da zapoþne sa njegovim provoÿenjem. Zakonodavstvo EU postavlja na podruþju govedarstva veliki broj zahtjeva. Moramo biti svejsni þinjenice da svaki zahtjev ima svoj uzrok i posljedicu. Znaþajno je da rezultati svakog testa, podrijetla životinja, uzgojne vrijednosti, itd. moraju imati isto znaþenje u cijeloj EU bez obzira na to u kojoj je državi neki rezultat dobiven. To ima najveüe znaþenje za uzgajivaþe. U konaþnici ovo omoguüava konkurentnu prodaju i izvoz uzgojnog materijala goveda (životinje, sjeme, jajne stanice, embriji). U suprotnom se, sva suradnja sa državama EU pa i ostalim državama može ograniþiti samo na kupovanje, što može imati jako neugodne strateške posljedice na razvoj nacionalnog govedarstva u buduünosti.Osnovni ciljevi zakonodavstva EU u govedarstvu Zakonodavstva EU u govedarstvu odreÿuju njegove ciljeve, uvjete i naþinedržanja te hranidbenu bazu, uzgojne programe, oþuvanje ili promjenu svojstva Rad je priopüen na "II. savjetovanje uzgajivaþa goveda u Republici Hrvatskoj", Vinkovci 2005.M. Sc. Marko ýepon, Biotehniška fakulteta, Groblje 3, Domžale, Slovenija. M. ýepon: Primjena zakonodavstva Europske unije u govedarstvu Slovenije STOýARSTVO  59:2005 (6) 417-424418goveda, primjenu selekcijskih dostignuüa u praksi, oþuvanje genetskog variabiliteta i genetskih rezervi, strukovne službe i organizacije u govedarstvu, izobrazbu i istraživaþki rad na podruþju govedarstva i trgovinu uzgojnim materijalom. Za lakše razumijevanje cjelokupnog zakonodavstva potrebno je imati u vidu i kakvoüu proizvoda životinjskog podrijetla, oþuvanje poljoprivrednih zemljišta u njihovoj funkciji, oþuvanje kulturnog krajobraza i naseljenosti. Ovo je od velike važnosti za govedarstvo  jer preživaþi uspješno obavljaju navedene funkcije. I zbog ovih makroekonomskih funkcija agrarna politika EU novþanim poticajima podupire odreÿene naþine uzgoja goveda. U širem smislu rijeþi, osnovna namjera zakonodavstva EU je da na isti naþin uredii kompleksno podruþje govedarstva unutar EU. Države koje nisu þlanice EU i žele prodavati uzgojni materijal u EU na brojnim segmentima moraju ispunjavati iste odredbe koje vrijede za EU. U nastavku želio bih navesti one pojedinaþnosti koje su kod prilagoÿavanjazakonodavstvu EU predstavljale najveüe poteškoüe u slovenskom govedarstvu. Želim upozoriti da pravni akti sami ne rješevaju probleme. To pogotovo vrijedi za primjere kada uzgajivaþi preko svojih predstavnika ne sudjeluju u pripremi pravnih dokumenata. Zakonodavstvo EU propisuje minimalne uvjete koje pojedina država mora prihvatiti. Na nacionalnom nivou moguüe je dodati pojedine uvjete sa jasno definiranim ciljem, ali je kod toga potrebno biti jako pažljiv da ne bi došlo do suprotnosti sa principom nediskriminacije. Navedeni dodatni uvjeti koje prihvaüaju odgovorne organizacije uzgajivaþa, najþešüe su vezani za zdravstveni “nadstandard“ populacije i uvjete za upis životinja u pojedine razdjeljke glavnog dijela matiþne knjige za goveda. Organizacije u govedarstvu Na osnovi zakonodavstva EU i stanja u pojedinim zemljama EU þinjenicaje da uzgojne programe provode ili u nekim primjerima koordiniraju njihovu izvedbu priznate organizacije uzgajivaþa. Zakonodavstvo EU u govedarstvu obuhvaüa pored priznatih organizacija uzgajivaþa još druge priznate organizacije (kontrola mlijeþnosti, genski testovi, procjena uzgojnih vrijednosti, genetski trendovi, razvoj metoda,…) i odobrene organizacije u govedarstvu (centri za U.O., organizacije za ET, pripustne stanice, testne stanice). U sluþaju da priznata organizacija uzgajivaþa nije u stanju izvoditi sve M. ýepon: Primjena zakonodavstva Europske unije u govedarstvu Slovenije STOýARSTVO  59:2005 (6) 417-424 419zadatke iz uzgojnog programa (nema priznanja odnosno odobrenja za provoÿenje svih zadataka) mora imati za njegovu izvedbu potpuno pravomoüneugovore sa drugim priznatim i odobrenim organizacijama u govedarstvu. Za sve tri vrste organizacija u govedarstvu vrijedi da za dobivanje priznanja ili odobrenja moraju ispunjavati sve propisane uvjete. Organizacije u govedarstvu priznaje i odobrava ministar, a nakon toga se one upisuju u registar organizacija EU. Svako priznanje i odobrenje važi za cijelo podruþje EU. Najznaþajnija iskustva na podruþju organizacija u govedarstvu u Sloveniji su sljedeüa: Organizacije uzgajivaþa u govedarstvu u smislu zakonodavstva EU nemaju tradicije. Uzgajivaþi iznose svoje želje, prijedloge i ciljeve, ali nisu naviknuti preuzimati sve veüi dio odgovornosti za provedbu uzgojnog programa.  Problematika financiranja priznatih organizacija uzgajivaþa (jako malo vlastitih financijskih sredstava).  Problematika nedostatka primjerne naobrazbe kadrova u organizaciji (þesto kao posljedica nedostatka vlastitih financijski sredstava).  Problematika odluþivanja o priznavanju organizacije uzgajivaþa u sluþajevima kada želi priznavanje više od jedne organizacije za istu pasminu goveda u zemlji.  (Ne)razumijevanje zahtjeva da sve organizacije u govedarstvu za svoj rad pored“veterinarske dozvole“ moraju imati i zootehniþko odobrenje (osjemenjivanje, ET, itd.). ýinjenica je da priznanje i odobrenje svake organizacije na nacionalnom nivou istovremeno znaþi priznanje i odobrenje na cijelom teritoriju EU. Trenutaþno je u EU aktualna rasprava o tome da bi npr. za pasminu goveda u nekoj zemlji, koja nije pod korektnom zootehniþkim servisom, njegovu ulogu preuzima priznata organizacija iz druge zemlje. U takvim “ekstremnim“ sluþajevima treba biti svjestan þinjenice da to istovremeno znaþi kraj nacionalne selekcije i pitanje opstanka struþnih službi. Ispitivanje proizvodnosti i procjena uzgojnih vrijednosti Na tom podruþju zakonodavstvo EU u govedarstvu propisuje upotrebu pravila ICAR-a, kojega je EU priznala kao referentno tijelo za metodiku ispitivanja proizvodnosti i procjena uzgojnih vrijednosti goveda. Ovo podruþjeukljuþuje ispitivanje svih proizvodnih i drugih gospodarski znaþajnih osobina, M. ýepon: Primjena zakonodavstva Europske unije u govedarstvu Slovenije STOýARSTVO  59:2005 (6) 417-424420sva testiranja (testne stanice, field test), laboratorijska ispitivanja (sastav i kvaliteta mlijeka, genski testovi), metode procjene uzgojnih vrijednosti za uzgojno valjane životinje te posebno za bikove koji se upotrebljavaju za osjemenjivanje. Najveüa promjena poslije prihvaüanja EU zakonodavstva je, da selekcijska služba koja je do sada obavljala ove zadatke, treba steüi odgovarajuüa priznanja odnosno odobrenje. Gdje se mogu pojaviti poteškoüe? Npr. ako sadašnja selekcijska služba nije formirana kao organizacija nego kao tim struþnjaka iz razliþitih sredina, tada svaka organizacija iz kojih dolaze struþnjaci mora pridobiti odgovarajuüa priznanja odnosno odobrenja. Za pojedine službe odnosno organizacije to znaþi jednostavan i formalni postupak, dok druge mogu imati ozbiljne poteškoüe kod ispunjavanja svih uvjeta. Uzgojni program Jedan od uvjeta za priznanje organizacije uzgajivaþa je potvrÿen uzgojni program. U trenutku kada ministar potvrdi uzgojni program on postaje službeni dokument i kao takav je obvezan za sve koji provode zadatke navedene u uzgojnom programu (za priznate i odobrene organizacije te uzgajivaþe þlanoveorganizacije koja je pripremila uzgojni program). U primjeru da ni jedna organizacija ne predloži uzgojni program, ministarstvo može zatražiti izradu uzgojnog programa od priznate organizacije za koju procjeni da üe to najbolje napraviti. U takvom sluþaju ministarstvo za odreÿeno vrijeme preuzima ulogu priznate organizacije uzgajivaþa goveda. Pitanje s kojim se susreüemo je: uzgojni ili selekcijski program? Ako želimo u program ukljuþiti i kvalitetu životinjskih proizvoda, uvjete za uþinkovit i gospodarski uspješan uzgoj, dozvoljene tehnologije, oþuvanje poljoprivrednih zemljišta i okoliša i dr. tada je odgovor uzgojni program. Ako smo svjesni da su navedene þinjenice ovisne od uzgajivaþa i da od njih ovisi i uspješan marketing uzgojnih životinja i životinjskih proizvoda onda üe biti odluka lakša. Svaki uzgojni ili selekcijski program mora biti usklaÿen sa zakonodavstvom EU i svim nacionalnim pravnim dokumentima, koji su prethodno prihvaüeni u Brusselu kao primjerni. Slijedeüe je pitanje dali je dovoljan jedan uzgojni program ili su potrebni programi za svaku pasminu goveda. Postoje argumenti za jedno i drugo rješenje. Jedan uzgojni program ne dolazi u obzir kod pasmina koje imaju razliþite proizvodne osobine te razliþite uzgojne ciljeve i sa kojima želimo M. ýepon: Primjena zakonodavstva Europske unije u govedarstvu Slovenije STOýARSTVO  59:2005 (6) 417-424 421primarno proizvoditi razliþite životinjske proizvode. U jedan program racionalno je spojiti malobrojne pasmine sliþnih proizvodnih osobina koje se upotrebljavaju za iste proizvodne ciljeve i uzgajaju se u sliþnim uvjetima okoliša.Matiþna knjiga U govedarstvu je formiranje matiþne knjige jedna od bitnih promjena u prihvaüanju zakonodavstva EU. Matiþna je knjiga podijeljena na glavni i dodatni dio. Glavni je dio namijenjen upisu uzgojno valjanih životinja koje ispunjavaju propisane uvjete. U dodatni dio matiþne knjige mogu se upisati i ženske životinje koje ispunjavaju osnovne uvjete za izniman upis (npr. minimalna proizvodnja mlijeka, fenotipske karakteristike) i križane životinje dobivene planskim križanjem. Odluku donose priznate organizacije uzgajivaþašto mora biti jasno definirano u uzgojnom programu. Svaki od navedenih dijelova matiþne knjige može biti podijeljen na veüi broj manjih dijelova (odjeljaka) u koje su životinje svrstane na osnovi kvalitete. Kriteriji za pojedine odjeljke moraju biti definirani u uzgojnom programu. Prednost ovakve podjele matiþne knjige je u tome da potencijalni kupac uzgojne životinje na jednostavan naþin zna kakva je kvaliteta životinje, a prodavaþ može postiüi bolju prodajnu cijenu. Znaþi, kupnjom životinje iz odreÿenog odjeljka matiþne knjige ujedno znamo i njezinu kvalitetu i u sluþajuda ne znamo tumaþiti uzgojne vrijednosti. Kod pasmina u þijem uzgojnom radu se koriste i druge pasmine (npr. simentalska pasmina i crveni holstein), trebalo bi u matiþnoj knjizi jasno definirati i dozvoljeni udio druge pasmine za svaki odjeljak dodatnog dijela matiþne knjige. Tako u primjeru simentalskog goveda klaoniþke osobine životinja i postignuta cijena u velikoj mjeri ovise i od postotka mlijeþneholstein pasmine. Kod formiranja matiþne knjige kao dijela uzgojnog programa potrebne su dobro promišljene odluke. Ponovo se sjetimo principa nediskriminacije. Bilo koja životinja nabavljena u EU koja ispunjava osnovne uvjete za upis u glavni ili dodatni dio matiþne knjige željeli ili ne, mora biti upisana u matiþnu knjigu. Priznatoj organizaciji uzgajivaþa ostaje jedino moguünost formiranja odjeljaka unutar glavnog odnosno dodatnog dijela matiþne knjige i na taj naþinrazvrstavanje životinja obzirom na kvalitetu. M. ýepon: Primjena zakonodavstva Europske unije u govedarstvu Slovenije STOýARSTVO  59:2005 (6) 417-424422Zootehniþka dokumentacija Svima je poznato znaþenje zootehniþkih dokumenata. Zakonodavstvo EU jasno definira sadržaj i oblik svakog od dokumenata. Propisani oblik dokumenata u cijeloj EU olakšava pregled sadržaja dokumenata bez obzira na barijere koje mogu predstavljati strani jezici. Ovisno od organiziranosti uzgojnog rada, u pojedinim zemljama može doüido jako neugodnog pitanja: tko potpisuje zootehniþke dokumente? Kod rješavanja tog problema treba biti svjestan da potpis na svakom dokumentu znaþii odgovornost da su svi podaci na dokumentu toþni i istiniti (npr. ne smije se zatajiti prisutnost neke negativne osobine ako je ona prisutna i poznata). Kod dokumentacije može doüi do toga da se isti podaci upisuju u zootehniþki i veterinarski dokument. U takvim sluþajevima se radi o lošoj koordinaciji rada izmeÿu službi. Za uzgajivaþe i državu to znaþi poveüanjetroškova i smanjivanje prihoda, a za selekcijski rad manju toþnost procjene uzgojnih vrijednosti zbog veüe moguünosti grešaka pri unosu podataka u baze (upis istog podatka dva puta na razliþita mjesta). Druge posljedice zakonodavstva EU Zakonodavstvo EU nije samo zootehniþke prirode nego se odnosi i na šire okvire proizvodnje i razvoja govedarstva kao npr. ureÿenje tržišta. U pregovorima sa EU govedarstvu je u odnosu na ostale grane stoþarstva bila dana najveüa pozornost. To je sasvim razumljivo obzirom da je govedarstvo u Sloveniji najznaþajnija poljoprivredna djelatnost (prihod od mlijeka i goveÿegmesa iznosi oko 40 % od ukupne poljoprivrede). Znaþenje govedarstva ne smijemo procjenjivati samo kroz prihode poljoprivrednika. Govedarstvo ima važnu ulogu kod održavanja i spreþavanja zarastanja poljoprivrednog zemljišta, kod održavanja naseljenosti brdovitih podruþja i kod oþuvanja kulturnog krajobraza. Zbog ovih razloga predpristupni pregovori su bili dugotrajni i od velikog znaþenja. Pregovori su rezultirali kvotama i referentnim koliþinama koje su bitne za razvoj i stanje govedarstva u buduünosti. Najznaþajnije je prepoznati þinjenicu da kvote i referentne koliþine mogu postati dodatna zapreka buduüem razvoju govedarstva. Usmjerenje je EU da üe u buduünostiiüi iskljuþivo na subvencioniranje po poljoprivrednoj površini, potrebno je imati dobre i na svim nivoima usklaÿene podatke o poljoprivrednoj površini (oranice i vrtovi, trajni nasadi, livade i pašnjaci), o poljoprivrednoj površini u M. ýepon: Primjena zakonodavstva Europske unije u govedarstvu Slovenije STOýARSTVO  59:2005 (6) 417-424 423upotrebi, o nacionalnom katastru zemljišta itd. Na osnovu iskustva znaþajnu i þesto presudnu ulogu imaju podaci državnog statistiþkog zavoda. Strukturne promjene u govedarstvu EU-15 Za lakše razumijevanje prihvaüanja zakonodavstva o ureÿenju tržišta EU korisni su primjeri stanja u državama EU-15. Na tablici 1 prikazan je stupanj samodostatnosti mlijekom u nekim zemljama unije. Tablica 1. - STUPANJ SAMODOSTATNOSTI MLIJEKOM U % (Rinderproduktion-ADR, 1988 - 2005) Godina 1988 1998 2000 2003 Njemaþka 104 102 102 102 Italija 69 71 70 71 Nizozemska 188 175 174 175 Irska 203 195 195 196 Danska 162 161 160 158 Grþka 72 74 72 74 EU-15  108 109 110 Nakon uvoÿenja mlijeþnih kvota u 1984. god., u posljednjih 15 godina proizvodnja mlijeka u državama EU-15 je konstantna i iznosi oko 125 milijuna tona. Kod svih zemalja možemo ustanoviti da je stupanj samodostatnosti uz konstantan broj stanovnika po pojedinim zemljama isto tako konstantan. Ove þinjenice na primjeru proizvodnje mlijeka jasno ukazuju da je u pregovorima postignuta koliþina mlijeka (mlijeþna kvota) ona koja ograniþava daljnju proizvodnju. Pregovori oko mlijeþnih kvota su jako znaþajni, a njihovu osnovu predstavlja proizvodnja mlijeka prije ulaska u uniju. Na podruþju proizvodnje goveÿeg mesa EU ne ograniþava proizvodnju kvotama nego ima sistem referentnih koliþina. Zbog toga proizvodnja goveÿegmesa u EU nije konstantna nego su moguüe veüe promjene u proizvodnju od godine do godine bez direktnog novþanog kažnjavanja od strane Europske Komisije. Za prekoraþene referentne koliþine uzgajivaþi ne dobivaju subven-cije a direktnog kažnjavanja nema. Zadnjih godina stupanj samodostatnosti goveÿim mesom u EU se smanjuje, a u ovoj godini oþekuje se da üe biti ispod 100 %. Ovi primjeri samodostatnosti mlijekom i goveÿim mesom u EU pokazuju na kojem podruþju govedarske proizvodnje je realno oþekivati bolje rezultate prije pristupnih pregovora. M. ýepon: Primjena zakonodavstva Europske unije u govedarstvu Slovenije STOýARSTVO  59:2005 (6) 417-424424Na osnovi poznavanja stanja i strukturnih promjena u zemljama koje su veügodinama þlanice EU, možemo predviÿati i daljnje strukturne promjene. Konstantna proizvodnja mlijeka uz poveüanje mlijeþnosti po kravi ima za posljedicu sve manji broj krava. Krave muzare postaju i sve manje primjerne za proizvodnju teladi za dobivanje kvalitetnog goveÿeg mesa. Iz ovih razloga je potrebno dogovoriti moguünost uzgoja što veüeg broja krava dojilja koje nisu namijenjene proizvodnji mlijeka nego odgoju kvalitetne teladi. Uspjeh ovih dogovora ne ovisi samo od stanja govedarstva u predpristupnom razdoblju nego i od strukture poljoprivrednih površina u upotrebi (udio trajnih livada i pašnjaka).ZakljuþakZakonodavstvo EU u govedarstvu u osnovi obuhvaüa dva podruþja koja se odnose na uzgajivaþe goveda. Prvo je podruþje vezano uz zootehniþke sadržaje. Uzgajivaþima je nametnuta veüa direktna odgovornost a ujedno i veüamoguünost uþestvovanja i odluþivanja kod uzgojnog, struþnog i selekcijskog rada u govedarstvu. Drugo, isto tako za uzgajivaþe znaþajno podruþje koje donosi zakonodavstvo EU, su dogovorene koliþine za proizvodnju mlijeka i odobrene referentne koliþine za krave dojilje, bikove in volove te klaoniþkepremije za govedo. Uvjeren sam, da je u hrvatskoj proizvodnji mlijeka potrebno nastaviti uspješan trend zapoþet u 2000. godini, dok su u proizvodnji goveÿeg mesa potrebne hitne odluke za poveüanje proizvodnje. One bi trebale obuhvatiti i mjere za poveüanje mase toplih polovica. Navedene odluke üe biti znaþajne za razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Uspješnim rješavanjem pitanja na podruþju govedarstva omoguüava se smanjenje stupnja neza-poslenosti i razlika u regionalnoj razvijenosti te poboljšava socijalni status. Ovo su razlozi zbog kojih uzgajivaþi i struþnjaci moraju postaviti jasne ciljeve koje mogu i moraju zagovarati u svakom trenutku. Primljeno: 15. 1. 2006. 

Primjena zakonodavstva Europske unije u govedarstvu Slovenije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia