Zlatko KOČIŠ

KOČIŠ, Zlatko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

159polimeri 26(2005)3S T R U ^ N I S K U P O V Iprigodom mogli uspostaviti kontakt sa zainteresiranim sudionicimaiz industrije.I. Puci} s Instituta Ru|er Bo{kovi} prikazala je mogu}nosti modifika-cije i analize polimera primjenom ioniziraju}eg zra~enja – od inicija-cije polimerizacije, preko dodatnog umre`ivanja te modificiranjapolimera do cijepljene kopolimerizacije. Tim se postupkom dobiva-ju ~istiji proizvodi jer nije potrebno dodavati inicijatore ili katalizato-re, a kako je energija aktivacije inicijacije zanemariva, polimerizacijuje mogu}e provesti neovisno o temperaturi, {to je pogotovo prak-ti~no kod monomera u ~vrstom stanju. Pritom je mogu}a kontrolamolekulne mase i postizanje vi{ih konverzija. Autorica je na krajupozvala zainteresirane za suradnju da se obrate Laboratoriju za ra-dijacijsku kemiju i dozimetriju Instituta. Stru~ni dio skupa zaklju~ilaje V. [kunca iz DIOKI-ja izlaganjem o odre|ivanju mutno}e prozir-nog polistirena.Forum seniora, na kojem su aktivno sudjelovali uglavnom umirov-ljeni zaposlenici tvrtki koje su nekad proizvodile polimere, ve}inomse bavio povije{}u situacije oko plasti~arske industrije u Hrvatskoj.Pone{to je manjkala komunikacija s mla|im kolegama u auditorijuo trenutnim problemima i mogu}nostima njihova rje{avanja, {to jezapravo bila osnovna zamisao kod pokretanja foruma. Posterskasekcija, iako siroma{na, dotaknula se vrlo zanimljivih novih po-dru~ja istra`ivanja na pojedinim fakultetima.Na savjetovanju je sudjelovalo vi{e od 100 stru~njaka iz industrije isveu~ili{ta, uz ve} spomenute goste iz inozemstva. Ukupno jeodr`ano 20 predavanja i komercijalno predstavljanje palete kon-strukcijskih polimera tvrtke Solvay. Ve}ina je predava~a do{la sasveu~ili{ta, dok su istra`iva~ko-razvojni odjeli doma}ih industrija biliiznimno slabo zastupljeni, bilo zbog manjka zanimanja za ovo sav-jetovanje, bilo zbog manjka istinskog rada na istra`ivanju i razvojuu sklopu industrije. Odr`avanje savjetovanja i ovaj je put poduprloMinistarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske.Glavni pokrovitelj savjetovanja bila je tvrtka DIOKI d.d., a potporusu dale i tvrtke Bifix d.o.o. i Solvay.Jelena MACANKakve su mogu}nosti za petrokemiju uRepublici Hrvatskoj? – Dojmovi s forumasenioraForumu seniora, o temi petrokemija u Republici Hrvatskoj, odr-`anomu na kraju savjetovanja Polimerni materijali i dodatci polime-rima u studenom 2005. godine u Zagrebu, nazo~ilo je pedesetaksudionika. Svrha je bila, kako je najavio organizator, putem izlagan-ja biv{ih zaposlenika u toj industrijskoj grani upozoriti na sada{njestanje na tom podru~ju te na neke nove mogu}nosti razvoja. Uprvom od sedam prikaza, ~iji su sa`etci bili dani na uvid sudionici-ma prije po~etka rasprave, Fedor Re{~ec podsjetio je na dosada{njirad organske petrokemije u Hrvatskoj. Naveo je razloge potrebenjezina daljnjeg razvoja, predlo`iv{i organiziran i osmi{ljen nastupstru~nih djelatnika iz gospodarstva te stru~nih i znanstvenih institu-cija. Prema njegovu mi{ljenju, tako bi razvoj te industrijske granedobio potrebno zna~enje i potporu u na{emu dru{tvu. Osvrnuo se ina raspolo`ivost sirovina za petrokemiju te problem naftovoda, kaojednoga od strate{kih ~imbenika u tome.U nastavku rasprave Viktor Fioli} elaborirao je problem vinilnog lan-ca, upozoravaju}i na potrebna rje{enja tijekom obnavljanja te pro-izvodnje. Veliku pozornost, uz potrebnu napomenu da je u raspravisudjelovalo vi{e od tre}ine nazo~nih, potaknula je prezentacija Zlat-ka Hilla o cijenama nafte i petrokemikalija te raspolo`ivosti tih siro-vina u nas. On je ustvrdio da ni visoke cijene nafte ne}e naru{iti kon-tinuiran rast proizvodnje petrokemikalija i plastike, napomenuv{ida su cjenovni odnosi ipak rezultat odre|enih dru{tvenih i politi~kihzbivanja, a ne samo posljedica tr`i{ne utakmice.Zapa`en prikaz o hrvatskoj industriji polimera u europskom okru`juu svojem je radu dao \ura| Dani~i}, napomenuv{i da se vi{e od90 % etilena u Europi proizvodi krekiranjem primarnog benzina,plinskog ulja i kondenzata, odnosno da su rafinerije glavni izvor si-rovina za petrokemijsku industriju.Tu je povezanost posebno naglasio voditelj i moderator raspraveStanislav Jurja{evi}. On je upozorio na sve ve}u anga`iranost rafine-rija u proizvodnji ne samo sirovina za petrokemijsku industriju, ali ida se znatan dio njih, posebno u SAD-u i Aziji (Kina), okre}e i proiz-vodnji monomera, pa i polimera, unutar rafinerijskih granica, po-ve}avaju}i tako kompleksnost i profitabilnost ukupne prerade naf-te.Veoma zanimljiva rasprava, u kojoj su sudjelovali i predstavniciHrvatske gospodarske komore, vodila se o temi prerade svih vrstaplastike u nas. Istaknuta je potreba boljeg pra}enja statisti~kih idrugih podataka na tome podru~ju, koji potom slu`e za razne vrsteanaliza.Jedan od predava~a na Forumu seniora160 26(2005)3 polimeriS T R U ^ N I S K U P O V IPoseban osvrt na stanje u Hrvatskoj dala je Vlasta Eles-Ljubi}. Naprimjeru kori{tenja raznovrsnih dodataka, upozorila je na veliko za-ostajanje u preradi plastike.Pozornost je privuklo i stajali{te Vojislava Bogdanovi}a iz HIP-a osvrsishodnosti uklju~ivanja prera|iva~kih kapaciteta plastike u baz-nu proizvodnju. Pozdravio je namjeru DIOKI-ja da obnovi zapostav-ljen asortiman PE-LD-a na starom postrojenju, naglasiv{i da bi alter-nativno trebali proizvoditi i kopolimer etilen/vinil-acetat (EVAC),koji ima odli~nu tr`i{nu poziciju.Ta se rasprava nastavila na uvodno izlaganje Vlade Kova~a, koji je, uime DIOKI-ja, predstavio sada{nje investicijske aktivnosti tog proiz-vo|a~a nakon provedene privatizacije. Planovima je predvi|ena ob-nova proizvodnje pjene}eg polistirena (PS-E), kapaciteta16 000 t/g., i PE-LD-a, kapaciteta 30 000 t/g., u Zagrebu tepove}anje proizvodnje PE-LD-a sa 70 000 t/g. na 90 000 t/g. i pok-retanje proizvodnje VC-a kapaciteta 150 000 t/g., uz izgradnju po-gona za proizvodnju PVC-a kapaciteta 75 000 t/g. na Krku. Investi-cijskim su planovima predvi|ena i ulaganja u kapacitete za preradunedostaje li ovdje ne{to? oko 15 000 t/g. te kogeneracijska postro-jenja koja bi osigurala nu`ne jeftinije energente.Mo`e se zaklju~iti da razvojni planovi DIOKI-ja slijede svjetske tren-dove brzog rasta i okrupnjavanja petrokemijske proizvodnje u mak-simalno integrirane sustave te da }e njihovo ostvarivanje biti va`an~imbenik u razvoju srodnih industrijskih grana i ukupnom rastu go-spodarstva i `ivotnoga standarda.Rasprava se razvila i nakon prikaza Franje Flaj{mana o potrebi pove-zivanja proizvodnih, primjenskih, istra`iva~kih i obrazovnih djelat-nosti na drugoj osnovi, jer je to u pro{losti bilo potpuno neorganizi-rano. Vera Kova~evi}, iz FKIT-a, napomenula je da tvrtka Solvaysura|uje s hrvatskim znanstvenicima na nekoliko projekata, a Zvo-nimir Janovi} naglasio je potrebu industrije za ve}im kori{tenjemznanja znanstvenika, uz napomenu da su znanstvenici otvoreni zatakvu suradnju.Govorilo se i o Bolonjskome procesu te mnogim drugim pitanjimapa je postalo o~igledno da je preostalo premalo vremena za {iru ra-spravu, {to je, u zaklju~ku savjetovanje, naglasio i ~lan Organizacij-skog odbora Igor ^ati}. On je napomenuo da se idu}i put organiza-tor mora vi{e potruditi kako bi se osigurala ve}a nazo~nost juniora,kojima seniori imaju dosta toga re}i i ukazati na sve ono {to upro{losti nije bilo u~injeno najbolje, a {to }e nove generacije, oni,biti u prilici napraviti bolje.Zlatko KO^I[I Z L O G K N J I G AEuropean Plastics& RubberDirectory2005 - 2006Rapra Technology Ltd., Shrewsbury,2005.ISBN 1-85957-508-0, cijena 158 €Sadr`aj: Introduction; How to use this di-rectory; Add your company to the next edi-tion; Index to Product & Services; Materials,Semi-Finished Products; Machinery &Equipment; Processing & Related Services;Manufactured Products; Consultancy &Testing Services; Company Information.European Plastic & Rubber Directory 2005 -2006 jedinstven je popis koji omogu}uje svi-ma zainteresiranima da se upoznaju s tvrtka-ma koje na bilo koji na~in pridonose europ-skoj plasti~arskoj i gumarskoj industriji.Brzom pronala`enju potencijalnih poslovnihpartnera u podru~ju polimerstva pridonosi ipetnaesti po redu popis europskih tvrtki,objavljen potkraj 2004., koje svoje poslo-vanje ve`u uz plasti~arsku industriju: proiz-vo|a~a materijala, strojeva i popratne opre-me, prera|iva~a te pru`atelja savjetodavnihi ostalih usluga.Ovo je izdanje obuhvatilo vi{e od 5 000 eu-ropskih tvrtki s najnovijim podacima o njiho-vu proizvodnom programu koji se tijekompripremnoga razdoblja izdavanja svakogapojedinog Raprina popisa skupljaju isklju-~ivo osobnim kontaktima. Upisanim tvrtka-ma to je svojevrstan dokaz ozbiljnosti i du-gotrajnosti poslovanja.Namjena je Raprina popisa dvojaka. Oni koji`ele ne{to nabaviti, pretra`ivanjem popisaprema `eljenome kriteriju prona}i }e upravoone tvrtke koje nude to {to njima treba, bilito materijali, poluproizvodi, strojevi i ostalaoprema, veli~ina kapaciteta te ispitivanje ilisavjetodavne usluge.S druge pak strane, oni koji `ele ne{to pro-dati mogu svoje proizvode ili usluge usmje-riti prema to~no odre|enome segmentuplasti~arske industrije, a preko poglavlja spodacima o pojedinim tvrtkama vrlo se jed-nostavno mo`e do}i i do osoba za kontakt.Pro{irenjem Europske unije u ovome je iz-danju na{ao svoje mjesto i ve}i broj tvrtki iznjezinih novih ~lanica, ali, na`alost, nijednaiz Hrvatske, mada to isklju~ivo ovisi o njimasamima. Stoga je za hrvatske tvrtke va`najo{ o~igledno nedovoljno iskori{tena mo-gu}nost vrlo jednostavnoga priklju~enjaovom popisu slije|enjem uputa na internet-skoj adresi www.rapra.net. Upu}ujemotvrtke da to u~ine kako bi se njihovi podacina{li barem na Raprinu internetskom popisueuropskih plasti~arskih tvrtki.Gordana BARI]

Kakve su mogućnosti za petrokemiju u Republici Hrvatskoj? – Dojmovi s foruma seniora

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia