Jelena MACAN

MACAN, Jelena

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

158Rije~ je o sedmeroslojnoj izolaciji koja mora opstati pod ekstremnimuvjetima. Temperatura pridobivene nafte (iznutra) je 132 °C, a napovr{ini izolacije temperatura vode tek je ne{to iznad ni{tice. Djelat-ni tlak na izolaciju je oko 230 bara. Povezni sloj izme|u metala i izo-lacije je epoksidni primer. Ostalih 6 slojeva na~injeno je od polipro-pilena. Jedan od slojeva je pjenast, dok drugi sadr`ava kao oja~ava-lo i toplinsku izolaciju, staklene kuglice pridodane tijekom ekstrudi-ranja (sindiotaktni sloj). To se rje{enje smatra prekretnicom u prav-ljenju izolacija za takve ekstremne uvjete.Doma}ini su posebno ponosno prikazali vlastiti novi postupak pro-izvodnje polietilena, nazvan Borstar® PE 2G (2G – druga generaci-ja). Rije~ je o multimodalnom procesu s pomo}u novoga katali-ti~kog sustava, koji omogu}uje molekulno pode{avanje svojstavapojedinih tipova polietilena. Novi katalizatori pojednostavnjujuproces i povisuju sigurnost proizvodnje. Tro{i se 7 % manje energijepo toni proizvoda, {to je dobitak s motri{ta tro{kova i za{tite oko-li{a. Proizvodi su pobolj{anih mehani~kih i opti~kih svojstava, proz-ra~ni su i izvrsne su zavarljivosti te odli~ne preradljivosti. Po novomprocesu proizvodit }e se ponajprije u Schwechatu, Austrija, i to350 kt/god. Me|u najva`nijim tipovima su oni za izradbu filmovaza te{ke vre}e ili cijevi (PE100).Ne{to vi{e od tridesetak predstavnika sredstava javnog priop}avan-ja i stru~nih ~asopisa upoznato je s novostima na podru~ju materi-jala za postupke kalupljenja, za izolacije `ica i kabela, izradbu vlaka-na i industriju vozila.Igor i Ranka ^ATI]26(2005)3 polimeriS T R U ^ N I S K U P O V ISavjetovanje Polimerni materijali i dodatcipolimerimaTradicionalno savjetovanje Dru{tva za plastiku i gumu pod nazivomPolimerni materijali i dodatci polimerima odr`ano je 17. i 18. stude-noga 2005. u Zagrebu. Svrha savjetovanja bila je upoznati sudioni-ke sa stanjem i perspektivom industrije polimera u Hrvatskoj i regijite s novim na~inima karakterizacije i modifikacije {irokoprimjenjivihpolimera. Savjetovanje je zaokru`eno predstavljanjem istra`ivanjana polimernim kompozitima posebnih svojstava i primjene te pre-mijernim forumom seniora.U uvodnom predavanju I. ^ati}a s Fakulteta strojarstva i brodograd-nje Sveu~ili{ta u Zagrebu bilo je rije~i o op}enitim razlozima nepo-mu}ene prevlasti {irokoprimjenjivih polimera. Predavanje je uklju-~ivalo i promi{ljanja P. J. Lemstre s Tehni~kog sveu~ili{ta u Eindho-venu o tom pitanju. Slijedio je o~ekivano sadr`ajan pregled stanjaproizvodnje i prerade polimera u Hrvatskoj, uz usporedbu sa stan-jem u Europi G. Pehnec-Pavlovi} iz Hrvatske gospodarske komore.Mada se stanje proizvodnje nekih vrsta {irokoprimjenjivih polimerapone{to popravilo posljednjih godina, doma}a proizvodnja polime-ra i dalje ne zadovoljava ni doma}u potro{nju, a kamoli da pridono-si razvoju gospodarstva izvozom u okolne zemlje. Uvoz plasti~nihproizvoda ~etverostruko prema{uje izvoz, s daljnjom tendencijompove}anja. Novu nadu donose najave tvrtke DIOKI d.d. da }e obno-viti proizvodnju PVC-a i pjene}ega polistirena te polietilena niskegusto}e. Kako je industrija proizvodnje i prerade polimera u svijetujedna od najdu`e rastu}ih, ostaje nada da }e se i u Hrvatskoj uspjetikrenuti tim putem.U nastavku savjetovanja sudionike su o stanju i strategijama pla-sti~arstva u svojim zemljama upoznali predava~i iz ^e{ke, Makedo-nije, Slovenije te Srbije i Crne Gore. Pri tome je bio uo~ljiv izrazitkontrast izme|u pristupa i gledi{ta predstavnika iz ~lanica Europskeunije, ~ija su izlaganja sjala od optimizma i budu}ih planova, temra~nih popisa propalih tvrtki i grcaju}e proizvodnje u zapadno-balkanskim zemljama. Za perspektivu plasti~arstva u Hrvatskoj nijeohrabruju}e {to smo se lak{e prepoznali u ovima posljednjima, nonadajmo se kako }emo znati u~iti iz primjera uspje{nijih susjeda teto iskoristiti za suradnju i prodaju vlastite proizvodnje i stru~nostipotrebitijim zemljama iz regije.Skupina istra`iva~a s Kemijsko-tehnolo{kog fakulteta Sveu~ili{ta uSplitu predstavila je rezultate svojih istra`ivanja o sintezi, modifika-ciji te stabilizaciji PVC-a i njegovih mje{avina. Jednom kad se proiz-vodnja PVC-a u Hrvatskoj obnovi, po`eljno bi bilo ostvariti suradnjuSplitskog sveu~ili{ta i industrije u razvoju proizvoda i unaprje|enjuproizvodnih postupaka.M. Rujni}-Sokele s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveu~ili{ta uZagrebu predstavila je rezultate vlastitih istra`ivanja na drvno-pla-stomernim kompozitima, koji su zahvaljuju}i svojim dobrim aku-sti~kim svojstvima prikladni za izradu ku}i{ta za zvu~nike (jedno jeku}i{te i dano zainteresiranom auditoriju na uvid). Istra`ivanje jera|eno u sklopu europskog projekta Eureka.Drugi dan savjetovanja otvorila su predavanja G. Bari} s Fakultetastrojarstva i brodogradnje Sveu~ili{ta u Zagrebu o proizvodnji i pre-radi polimera u svijetu, V. Rek s Fakulteta kemijskog in`enjerstva itehnologije Sveu~ili{ta u Zagrebu o mehani~kim i reolo{kim svojstvi-ma mje{avina polistirena i polietilena visoke gusto}e uz SEBSblok-kopolimer kao stabilizator te A. Kr`ana iz Nacionalnog institu-ta za kemiju iz Ljubljane o pripravi dodataka za nezasi}ene polieste-re od recikliranog poli(etilen-tereftalata).Istra`iva~i s Fakulteta kemijskog in`enjerstva i tehnologije Sveu-~ili{ta u Zagrebu predstavili su rezultate svoga znanstvenog rada namodificiranju polimernih proizvoda radi unaprje|enja njihovihuporabnih svojstava (polimerne otopine, organsko-anorganski hi-bridi, utjecaj punila na strukturu kristalastih polimera, polimernemje{avine). Rije~ je redom o mla|im znanstvenicima, koji su ovomSudionici savjetovanja Polimerni materijali i dodatci polimerima159polimeri 26(2005)3S T R U ^ N I S K U P O V Iprigodom mogli uspostaviti kontakt sa zainteresiranim sudionicimaiz industrije.I. Puci} s Instituta Ru|er Bo{kovi} prikazala je mogu}nosti modifika-cije i analize polimera primjenom ioniziraju}eg zra~enja – od inicija-cije polimerizacije, preko dodatnog umre`ivanja te modificiranjapolimera do cijepljene kopolimerizacije. Tim se postupkom dobiva-ju ~istiji proizvodi jer nije potrebno dodavati inicijatore ili katalizato-re, a kako je energija aktivacije inicijacije zanemariva, polimerizacijuje mogu}e provesti neovisno o temperaturi, {to je pogotovo prak-ti~no kod monomera u ~vrstom stanju. Pritom je mogu}a kontrolamolekulne mase i postizanje vi{ih konverzija. Autorica je na krajupozvala zainteresirane za suradnju da se obrate Laboratoriju za ra-dijacijsku kemiju i dozimetriju Instituta. Stru~ni dio skupa zaklju~ilaje V. [kunca iz DIOKI-ja izlaganjem o odre|ivanju mutno}e prozir-nog polistirena.Forum seniora, na kojem su aktivno sudjelovali uglavnom umirov-ljeni zaposlenici tvrtki koje su nekad proizvodile polimere, ve}inomse bavio povije{}u situacije oko plasti~arske industrije u Hrvatskoj.Pone{to je manjkala komunikacija s mla|im kolegama u auditorijuo trenutnim problemima i mogu}nostima njihova rje{avanja, {to jezapravo bila osnovna zamisao kod pokretanja foruma. Posterskasekcija, iako siroma{na, dotaknula se vrlo zanimljivih novih po-dru~ja istra`ivanja na pojedinim fakultetima.Na savjetovanju je sudjelovalo vi{e od 100 stru~njaka iz industrije isveu~ili{ta, uz ve} spomenute goste iz inozemstva. Ukupno jeodr`ano 20 predavanja i komercijalno predstavljanje palete kon-strukcijskih polimera tvrtke Solvay. Ve}ina je predava~a do{la sasveu~ili{ta, dok su istra`iva~ko-razvojni odjeli doma}ih industrija biliiznimno slabo zastupljeni, bilo zbog manjka zanimanja za ovo sav-jetovanje, bilo zbog manjka istinskog rada na istra`ivanju i razvojuu sklopu industrije. Odr`avanje savjetovanja i ovaj je put poduprloMinistarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske.Glavni pokrovitelj savjetovanja bila je tvrtka DIOKI d.d., a potporusu dale i tvrtke Bifix d.o.o. i Solvay.Jelena MACANKakve su mogu}nosti za petrokemiju uRepublici Hrvatskoj? – Dojmovi s forumasenioraForumu seniora, o temi petrokemija u Republici Hrvatskoj, odr-`anomu na kraju savjetovanja Polimerni materijali i dodatci polime-rima u studenom 2005. godine u Zagrebu, nazo~ilo je pedesetaksudionika. Svrha je bila, kako je najavio organizator, putem izlagan-ja biv{ih zaposlenika u toj industrijskoj grani upozoriti na sada{njestanje na tom podru~ju te na neke nove mogu}nosti razvoja. Uprvom od sedam prikaza, ~iji su sa`etci bili dani na uvid sudionici-ma prije po~etka rasprave, Fedor Re{~ec podsjetio je na dosada{njirad organske petrokemije u Hrvatskoj. Naveo je razloge potrebenjezina daljnjeg razvoja, predlo`iv{i organiziran i osmi{ljen nastupstru~nih djelatnika iz gospodarstva te stru~nih i znanstvenih institu-cija. Prema njegovu mi{ljenju, tako bi razvoj te industrijske granedobio potrebno zna~enje i potporu u na{emu dru{tvu. Osvrnuo se ina raspolo`ivost sirovina za petrokemiju te problem naftovoda, kaojednoga od strate{kih ~imbenika u tome.U nastavku rasprave Viktor Fioli} elaborirao je problem vinilnog lan-ca, upozoravaju}i na potrebna rje{enja tijekom obnavljanja te pro-izvodnje. Veliku pozornost, uz potrebnu napomenu da je u raspravisudjelovalo vi{e od tre}ine nazo~nih, potaknula je prezentacija Zlat-ka Hilla o cijenama nafte i petrokemikalija te raspolo`ivosti tih siro-vina u nas. On je ustvrdio da ni visoke cijene nafte ne}e naru{iti kon-tinuiran rast proizvodnje petrokemikalija i plastike, napomenuv{ida su cjenovni odnosi ipak rezultat odre|enih dru{tvenih i politi~kihzbivanja, a ne samo posljedica tr`i{ne utakmice.Zapa`en prikaz o hrvatskoj industriji polimera u europskom okru`juu svojem je radu dao \ura| Dani~i}, napomenuv{i da se vi{e od90 % etilena u Europi proizvodi krekiranjem primarnog benzina,plinskog ulja i kondenzata, odnosno da su rafinerije glavni izvor si-rovina za petrokemijsku industriju.Tu je povezanost posebno naglasio voditelj i moderator raspraveStanislav Jurja{evi}. On je upozorio na sve ve}u anga`iranost rafine-rija u proizvodnji ne samo sirovina za petrokemijsku industriju, ali ida se znatan dio njih, posebno u SAD-u i Aziji (Kina), okre}e i proiz-vodnji monomera, pa i polimera, unutar rafinerijskih granica, po-ve}avaju}i tako kompleksnost i profitabilnost ukupne prerade naf-te.Veoma zanimljiva rasprava, u kojoj su sudjelovali i predstavniciHrvatske gospodarske komore, vodila se o temi prerade svih vrstaplastike u nas. Istaknuta je potreba boljeg pra}enja statisti~kih idrugih podataka na tome podru~ju, koji potom slu`e za razne vrsteanaliza.Jedan od predava~a na Forumu seniora

Savjetovanje Polimerni materijali i dodatci polimerima

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia