Damir FRICKI

Stefanija NOVAK-ZOROE

FRICKI, Damir

NOVAK-ZOROE, Stefanija

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

155Tre}i me|unarodni znanstveno-stru~ni skupo naftnom gospodarstvuU Zadru je, pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada ipoduzetni{tva, od 4. do 7. listopada 2005. odr`an Tre}i me|una-rodni znanstveno-stru~ni skup o naftnom gospodarstvu.Organizatori skupa pod nazivom Suvremene tehnologije osigurava-ju energetsku dominaciju ugljikovodika i u 21. stolje}u bili su:Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Znanstveno vije}e zanaftu, Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Hrvatska udruga naftnihin`enjera i geologa, INA, CROSCO, PLINACRO, STSI, JANAF,PROPLIN, Hrvatski geolo{ki institut i SINACO.Na skupu se okupilo vi{e od 350 sudionika iz 15-ak zemalja s trikontinenta. Tijekom dvodnevnoga rada odr`ano je 86 predavanja iprikazana su 33 postera. To je rezultat rada 256 autora i koautora izHrvatske i 9 zemalja (Ma|arska, Sirija, Egipat, Italija, Austrija, SAD,Albanija, Poljska te Srbija i Crna Gora).U sredi{tu pozornosti znanstvenog skupa bila su najnovija tehno-lo{ka dostignu}a iz podru~ja: istra`ivanja i proizvodnje nafte i plinai geotermalne vode, transporta nafte, prerade nafte i distribucijenaftnih derivata, transporta, distribucije i gospodarenja prirodnimplinom, rudarskih servisnih djelatnosti, tehni~kih servisnih djelatno-sti te za{tite okoli{a i zbrinjavanja otpada u naftno-plinskom gospo-darstvu. Nametnuo se zaklju~ak da se era ugljikovodika u energeticinastavlja i u 21. stolje}u.Nove tehnologije produljuju vijek nafte kaovode}ega energentaOsim {to }e pro{iriti prostore istra`ivanja i smanjiti njihov rizik, su-vremene }e tehnologije ubrzati razradu novih le`i{ta ugljikovodika ipove}ati kona~an iscrpak, ustvrdio je u svom izlaganju akademik M.Zeli}, ~lan Uprave INE i izvr{ni direktor INA-Naftaplina. Nafta i plin,pokreta~i sada{njosti, ostat }e to i u 21. stolje}u. Daju}i presjek ra-sporeda globalnih zaliha nafte i plina u svijetu, akademik M. Zeli}ustvrdio je kako u proteklih nekoliko godina svijet bilje`i lagan, alikontinuiran rast potro{nje primarne energije. Tomu su najvi{e pri-donijele zemlje azijskog istoka, ponajprije Kina, dok je najmanji po-rast zabilje`en u razvijenim zemljama zapada – SAD-u i ZapadnojEuropi.Na svjetskoj razini potvr|ene zalihe nafte i plina iznose 201 milijar-du m3, {to uz sada{nju proizvodnju od oko 4 milijarde kubika nagodinu jam~i vijek trajanje nafte u sljede}ih pedeset godina. Nomnogo toga ovisi o rasporedu svjetskih zaliha, jer je ~ak 57 % svjet-skih zaliha smje{teno na podru~ju Bliskoga istoka (najvi{e u Saudij-skoj Arabiji i Iraku). Europske zemlje, uklju~uju}i Rusiju, imaju 8 % ,Sjeverna Amerika raspola`e sa 16 %, Ju`na Amerika s 9 %, Afrika sa7 %, a Azija sa samo 3 % svjetskih zaliha.Kada je rije~ o svjetskim zalihama plina, situacija je malo druk~ija.Naime, svjetske zalihe plina procjenjuju se na 179 ⋅1012 m3, a svjet-ska godi{nja proizvodnja na 2,5 ⋅1012 m3. Najve}e zalihe plinatako|er su na Bliskom istoku, gdje ih je ukupno 42 %. U svjetskimzalihama plina, zahvaljuju}i Rusiji, Europa ne zaostaje puno, jer se unjoj nalazi 36 %, od ~ega 33 % otpada na Rusiju. U ostatku svijetazalihe plina raspore|ene su ravnomjerno, pa tako na Sjevernu iJu`nu Ameriku otpada po 4 %, a na Aziju i Afriku po 7 % svjetskihzaliha.Akademik M. Zeli} (slika 1) u svom izlaganju osvrnuo se namogu}nost proizvodnje plina iz tzv. metanskih hidrata, {to bi mo-glo otvoriti nov prostor za razvoj proizvodnje ugljikovodika, jer jerije~ o golemim zalihama. No za pokretanje te proizvodnje jo{ trebarije{iti mnogobrojne tehni~ko-tehnolo{ke pretpostavke, vezane uzsamu proizvodnju, ali dakako i sigurnost ljudi i opreme. Premasada{njim naznakama, komercijalna proizvodnja plina iz metanskihhidrata o~ekuje se u SAD-u oko 2015. godine.Danas mnogi govore, ~esto i neutemeljeno, o zalihama nafte i pli-na, predvi|aju}i i najavljuju}i skori kraj naftne ere, a time i mogu}eprobleme do kojih }e zbog toga do}i. O zalihama nafte vrlo je ne-zahvalno govoriti, one su `iv organizam i njihovo otkrivanje i isko-ri{tavanje u svjetskim i doma}im okvirima stvar je procesa, a rezul-tati ovise o mnogim ~imbenicima.Govore}i o koncesijama na Jadranu, a posebice o projektu SjeverniJadran ~ija je realizacija u zavr{noj fazi, akademik M. Zeli} ustvrdioje kako taj projekt u kona~nici predvi|a proizvodnju plina iz petplinskih polja – Ivana, Marica, Ida, Ika i Katarina, na kojima bi se iz-gradilo 14 platformi te 35 proizvodnih bu{otina koje bi crpile plin iz73 le`i{ta pje{~enjaka. Ukupna vrijednost ulaganja iznosila bi oko350 milijuna USD. To je dakako samo ININ udio, jer }e jednako toli-ko novca ulo`iti i talijanski ENI. Akademik Zeli} podsjetio je kako je1999. u rad pu{teno prvo plinsko polje Ivana, a potkraj 2004.po~ela je i pokusna proizvodnje na drugome podmorskom poljuMarica. Istodobno, do kraja 2005. za proizvodnju }e se pripremitidva polja, Ika i Ida, te naposljetku 2006. godine i polje Katarina.Tre}a faza predvi|a razradu polja Anamarija te nastavak istra`ivan-ja podmorja sjevernog Jadrana. INA }e intenzivno nastaviti sistra`iva~kim i proizvodnim radovima na perspektivnim lokacijamau svijetu, pri ~emu se posebno isti~u Sirija, Egipat, a odnedavno iNamibija.Novi uvjeti poslovanjaNaftno se gospodarstvo dinami~ki razvija u cijelome svijetu. Trajnoraste potra`nja nafte (npr. Kina) i njezine cijene. Naftna kompanijapoput INE mora u takvim uvjetima na}i svoju {ansu i iskoristiti svojemogu}nosti (T. Dragi~evi}).polimeri 26(2005)3S T R U ^ N I S K U P O V ISLIKA 1. Akademik Mirko Zeli} obra}a se okupljenima156Dopunski izvori energije va`na sastavnicaukupne energetikeDopunski izvori energije, poput energije sunca, vjetra, morskih va-lova ili biomase, uvijek su izazovna tema za energeti~are, ali i za na-cionalnu strategiju razvoja energetike. Porast cijene nafte pove}avainteres za obnovljivim izvorima kao dugoro~nim rje{enjem energet-skih problema, ali i mogu}im pokreta~em razvoja ukupne energeti-ke (D. Pavlovi}). Jedan je od danas najva`nijih poticaja u tome smi-slu inicijativa Europske unije za uklju~enjem i poticanjem upotrebebiodizelskoga goriva, odnosno pove}anjem njegova udjela u ukup-noj potro{nji motornih goriva, ~emu }e se i Hrvatska, posebice naputu priklju~enja Europskoj uniji, morati ubrzano prilago|avati.Do 2012. godine zemlje Europske unije moraju pove}ati udio ob-novljivih izvora u ukupnoj potro{nji energije na 12 %, potompove}ati udio kogeneracije u proizvodnji elektri~ne energije na18 %, dok bi od 2020. ~ak 20 % goriva u cestovnome prometu tre-balo osigurati iz obnovljivih izvora, uklju~uju}i biodizelsko gorivo.Hrvatska u tome, s obzirom na poljoprivredne kapacitete, ali i proiz-vodnu energetsku infrastrukturu, mo`e i mora na}i svoju {ansu, a iVlada Republike Hrvatske programom BIOEN utvrdila je prioritetanzadatak koji }e voditi istodobno i razvoju doma}ega gospodarstva ienergetskog sektora u cjelini.Upozoreno je i na va`nost pro{irenja kori{tenja plina kao ~i{}egaenergenta koji mora postati dostupnim svima u zemlji, ali i industrijina trajnoj osnovi (slika 2). To zahtijeva i optimiranje cijene plina (M.[uni}).Hrvatska mora rekonstruirati rafinerijske kapacitete (slika 3). Rekon-strukcije sisa~ke i rije~ke rafinerije odvojeni su projekti (V. Prpi}).Predstavljeni radovi, posterske sekcije, a osobito uvodna plenarnapredavanja na ovogodi{njem zadarskom simpoziju upozorili su namnogobrojne mogu}nosti, ali i probleme koji se tek moraju rije{iti usklopu ukupnih nastojanja da Hrvatska, u skladu s mogu}nostimakoje ima s obzirom na postoje}a i mogu}a le`i{ta ugljikovodika tetehnolo{ku infrastrukturu, ali i znanje generacija svojih naftnihstru~njaka i znanstvenika, u {to je mogu}e ve}oj mjeri iskoristi svojabogatstva.S obzirom na svjetska kretanja u povezivanju nekih proizvodnji natemelju nafte ili plina, od izvora do gotovog proizvoda, bilo bi kori-sno na sljede}em savjetovanju u Zadru, koje se odr`ava za dvije go-dine, otvoriti raspravu i o tim pitanjima.Damir FRICKI i Stefanija NOVAK-ZOROE(Fotografije: Tomislav LAZARI])26(2005)3 polimeriS T R U ^ N I S K U P O V ISLIKA 2. Plinsko podmorsko polje Ivana-ASLIKA 3. Jedna od rafinerija INESAJAMSKE PRIREDBEPriredila: Gordana BARI]2006.28. - 30. 3. JEC COMPOSITES SHOW 2006, Paris Expo, Paris, FrancuskaObavijesti: JEC – 19, Boulevard de Courcelles, F-57008 Paris,Tel.: +33 1 45 788 737, Faks: +33 1 40 598 546;E-mail: infoºjeccomposites.com, www.jeccomposites.com16. - 19. 5. PLASTEX, Výstavi{te , Brno, ^e{ka RepublikaObavijesti: Veletrhy Brno, s.s., Výstavi{te 1, CZ-54700 Brno,Tel.: ++420 541 152 936, Faks: ++420 541 152 720, E-mail: plastexºbw.cz, www.bw.cz/plastex24. - 27. 9. INOVATIONPARC PACKAGING 2006, Messe Duesseldorf, Duesseldorf, Njema~kaObavijesti: Messe Duesseldorf GmbH, Postfach 101006, D-40474 Duesseldorf,Tel.: ++49 211 45 60 01, Faks: ++49 211 456 06 68, E-mail: infoºmesse-duesseldorf

Treći međunarodni znanstveno-stručni skup o naftnom gospodarstvu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia