Prikaz knjige Tihomir Cipek i Josip Vrandečić (ur.), Hrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj, Disput, Zagreb 2004, 384 str

Tvrtko Jolić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Tihomir Cipek i Josip Vrandeèiæ (ur.), Hrestomatija liberalnih ideja uHrvatskoj, Disput, Zagreb 2004, 384 str.Mo®e li liberal biti nacionalist? U svojim odgovorima na taj izazov što gapostavlja odnos liberalizma i nacionalizma, filozofi zauzimaju niz stajališta,od onog najèešæeg da su to dvije suprotstavljene ideologije, pa do stajalištada je liberalizam jedino moguæ ukoliko se oslanja na neki oblik nacionaliz-ma. Kao izvrstan case study za navedenu raspravu mo®e poslu®iti knjigaHrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj koju je nedavno objavila izdavaèkakuæa Disput u suradnji s njemaèkom liberalnom zakladom Friedrich Nau-mann.Urednici Tihomir Cipek i Josip Vrandeèiæ u ovu su hrestomatiju uvrstilišezdeset i jedan tekst u kojima se iznose liberalne ideje u politici, obra-zovanju, sudstvu, gospodarstvu, pravima ®ena. Zastupljeno je trideset i devetmanje ili više poznatih autora, sudionika društveno-politièkih zbivanja uHrvatskoj, Dalmaciji i Istri u zadnja dva stoljeæa. Pored autorskih tekstova, uhrestomatiji je prikupljena i nekolicina programskih tekstova pokreta i stra-naka koje su zagovarale liberalne ideje. Tekstovi obuhvaæaju raspon od1830. godine, kada Ljudevit Gaj piše svoju Kratku osnovu Horvatsko-Sla-vonskoga pravopisaña, pa do poèetka devedesetih godina prošlog stoljeæa iradova Vlade Gotovca s kojima se zatvara ovaj izbor. Uvršteni tekstoviprilièno su raznovrsni i obuhvaæaju teoretske studije, novinske èlanke, za-konske prijedloge i politièke govore. Vjerojatno suoèeni s èinjenicom da biprimjena stro®eg kriterija pri odabiru autora poprilièno stanjila knjigu, ured-nici su se odluèili za dosta ‘liberalan’ kriterij. Sveobuhvatnih liberala, udanašnjem smislu te rijeèi, u hrvatskoj povijesti nije bilo puno, no to naravnone znaèi da nije bilo ljudi koji su se zalagali za neke liberalne vrijednosti kaošto su ljudska prava, trodioba vlasti i slobodno tr®ište. Stoga je u biografskojnatuknici koja prethodi izboru tekstova svakoga od autora, naznaèeno dokoje granice se®e liberalizam za koji se autor zala®e. Odabir ovakvog krite-rija posve je primjeren i opravdan s obzirom na povijesne i društvene okol-nosti u kojima se Hrvatska nalazila u 19. i veæem dijelu 20. stoljeæa. Ono štobi se eventualno moglo prigovoriti jest nesklad izmeðu naslova knjige kojiupuæuje da je to hrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj, dok prireðivaèinavode da je u odabiru tekstova ipak dana prednost pripadnicima ‘hrvatskogetnièkog korpusa’ (str. 51). Za taj stav nije dano nikakvo daljnje objašnjenje.Knjiga koja pretendira dati pregled liberalizma u Hrvatskoj svakako bi bilanepotpuna ukoliko se u njoj ne bi našli svi znaèajni i vrijedni tekstovi u ko-jima se iznose liberalne ideje, bez obzira na nacionalnost autora. Meðutim,bilo bi pogrešno reæi da je ova hrestomatija nacionalno iskljuèiva, buduæi dase meðu autorima nalazi i nekolicina ne-Hrvata (primjerice Vincenzo Dan-dolo, Francesco Lanza, Francesco Borelli).249Prikazi knjiga / Book ReviewsKnjiga je popraæena i s tri uvodne rasprave koje su napisali Tihomir Ci-pek, Hans-Georg Fleck i Josip Vrandeèiæ. Cipek u svojemu tekstu daje pre-gled razvoja liberalizma i njegovih glavnih ideja, Fleck raspravlja o odnosuliberalizma prema religiji, socijalnoj pravdi i naciji, a Vrandeèiæ smješta libe-ralizam u hrvatski povijesni okvir. Ono što se iz tih uvodnih tekstova, ali i izonih izvornih koji slijede iza njih, ispostavlja kao kljuèno za odreðenje naravihrvatskog liberalizma jest odnos liberalizma i nacionalizma. Sva trojica pi-saca uvodnih tekstova tom pitanju pristupaju historistièki, zahtijevajuæi da seliberalizam postavi u konkretnu povijesnu i politièku situaciju. Usvoji li setakvo polazište, ne treba èuditi veliki broj autora ukljuèenih u ovaj izbor.Imamo li na umu cijeli niz vladajuæih apsolutizama i totalitarizama kroz kojeje prolazila Hrvatska (a i veæi dio Europe) u razdoblju koje je obuhvaæenoizborom tekstova, razumljivo je da liberalno zvuèe zahtjevi za obrazovanjem,trodiobom vlasti ili širokim glasaèkim pravom, pa makar oni bili izgovoreniiz usta autorâ koji su u nekim drugim pitanjima zastupali konzervativne i na-cionalistièke ideje. S današnje toèke gledanja to su civilizacijske tekovine uèijem se prihvaæanju konzervativci ne razlikuju od liberala.Pristup koji odnosu liberalizma i nacionalizma pristupa ahistorijski, is-tra®ujuæi prvenstveno odnose tih dvaju pojmova, èesto posve negira njihovukompatibilnost. To ne èudi ako se ima na umu da liberalizam od svojih poèe-taka poèiva na pojedincu, a primjenjuje se univerzalno, dok nacionalizampoèiva na skupini/narodu s više-manje odreðenim granicama. No i pored tihoèitih nekompatibilnosti, u politièkoj filozofiji nisu tako rijetki oni koji spa-jaju ta dva pojma te zagovaraju liberalni nacionalizam. On je dobio na za-mahu u trenutku kada se uoèila nedostatnost univerzalistièki shvaæenog li-beralizma u objašnjenju temelja društvenog jedinstva i politièkog legitimi-teta unutar dr®ave. Kako to da prema sunarodnjacima, graðanima Hrvatske,imam obvezu solidarnosti koja se prije svega oèituje u plaæanju poreza èimese, izmeðu ostaloga, osiguravaju sredstva za zdravstvenu i socijalnu zaštitu,dok recimo prema graðanima Maðarske ili Trinidada i Tobaga nemam ni-kakvu sliènu obvezu? Tu se liberalni nacionalisti pozivaju na ideju nacijekoja je opravdanje za društveno jedinstvo i solidarnost. Oko nacije su okup-ljeni ljudi koji dijele zajednièku povijest, jezik, javne institucije i prostor kojinastanjuju. Taj nacionalizam pak zadr®ava svoju liberalnost time što nije et-nièki ili vjerski iskljuèiv, tako da je svakom pojedincu unutar nacije do-pušteno da slijedi svoju viziju dobra. Zamjetno je ipak da se taj stav o poseb-nim obvezama prema sunarodnjacima danas pod pritiscima globalizacije sveviše dovodi u pitanje (o tomu govori najnovija knjiga Petera Singera, Jedansvijet: etika globalizacije koja je nedavno prevedena na hrvatski). Ipak, doklegod postoji dr®ava-nacija, èini se da ima smisla govoriti o liberalnom nacio-nalizmu.Mo®e li se o hrvatskim autorima iz ove hrestomatije govoriti kao o libe-ralnim nacionalistima? I ovdje je rijeè o pozivanju na naciju – hrvatstvo, ilir-stvo, slavenstvo – kako bi se uspostavilo politièko jedinstvo koje bi omo-250 Prolegomena 4 (2/2005)guæilo rješavanje bitnih dr®avnih pitanja. Meðutim, dok se liberalni naciona-listi koriste nacionalizmom kako bi ojaèali svoju ideju liberalizma, èini se daje u Hrvatskoj sluèaj obrnut. Zahvaljujuæi povijesnim okolnostima liberalnesu ideje – posebice ideja širokog glasaèkog prava – išle na ruku te®njama dase uspostavi nacionalna dr®ava. Upravo zato što su se liberalne ideje po-nekad shvaæale kao instrument za stvaranje hrvatske nacionalne dr®ave,teško je ocijeniti koliko bi ih pojedini njihovi zagovornici bili voljni primje-njivati i braniti jednom kada bi se postigao taj cilj. Hrvatska na®alost dugovremena nije imala tu sreæu da na ovaj naèin provjeri ozbiljnost i ustrajnostsvojih zagovornika liberalizma. Ovime se ni najmanje ne ®eli umanjiti oda-nost liberalnim vrijednostima onih pojedinaca koji su svoj liberalizam svje-doèili i po cijenu ®ivota. Kako je u knjizi sakupljen veliki broj tekstova,neæemo se upuštati u analizu svakoga od njih. Napomenut æemo samo da bifilozofima mogli biti zanimljivi tekstovi koji problemu liberalizma pristupajuprije svega s teoretskog polazišta, a meðu tim su i tekstovi A. G. Matoša, La-dislava Poliæa, Alberta Bazale i Vlade Gotovca.Iako je u ovom prikazu stavljen naglasak na filozofska pitanja o odnosuliberala i nacije, knjiga Hrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj zasigurno æebiti od velike vrijednosti za politologe, povjesnièare kao i za sve druge koji sezanimaju za hrvatsku politièku povijest. Posebna je vrijednost ove knjige štosu u njoj prvi put sakupljeni na jednom mjestu tekstovi koji svjedoèe da jeliberalna misao ostavila traga u hrvatskoj politici i društvu. To je tim znaèaj-nije imaju li se na umu povijesne okolnosti, naroèito diktature i totalitarizmidvadesetog stoljeæa, s kojima se liberalizam u Hrvatskoj morao suoèavati.Tvrtko JoliæInstitut za filozofijuUlica grada Vukovara 54, HR-10000 Zagrebtvrtko@ifzg.hrDarko Polšek, Sudbina odabranih: eugenièko nasljeðe u vrijeme gensketehnologije, ArTresor Naklada, Zagreb 2004, 454 str.U tijeku pisanja ovih redaka u Hrvatskoj još traje javna rasprava vezana uzprijedlog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji koji bi se trebaonaæi u Saboru 2006. godine, nakon što je isti povuèen iz procedure 2004. go-dine zbog velikog broja primjedbi. Nakana je predlagatelja zakona reguliratine samo široko poznatu in vitro oplodnju veæ i ostale manje poznate oblikemedicinski potpomognute oplodnje. Tako bi se zakonski uredilo podruèjekoje je zadnji put ureðeno Zakonom o zdravstvenim mjerama za slobodno251Prikazi knjiga / Book Reviews

Tihomir Cipek i Josip Vrandečić (ur.), Hrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia