Na neolitičkim nalazištima Dalmacije dugo je bila nalažena specifična dvobojna i trobojna keramika koja se bitno razlikovala od dotad poznate bojane keramike dalmatinskih neolitičkih kultura. Na nekoliko nalazišta ona se nalazi kao import, dok se u Veloj spilji na otoku Korčuli i u pećini Gudnji na poluotoku Pelješcu pojavljuje kao izrazita kulturna skupina srednjeg neolitika specifičnih keramografskih i ikonografskih značajki. Ona je svojedobno bila definirana kao kultura Gudnja, pod izrazitim utjecajem Dimini stila, te s odgovarajućim analogijama sa sličnim kulturama Maliq – Kamnik u Albaniji, te kulturama Scaloria i Serra d’Alto u Apuliji. Pluralizam kultura i komunikacije u pretpovijesti Jadrana nadopunjuju primjeri izravnog importa u neolitiku Dalmacije kao što su keramički primjerci iz Grčke i Apulije, sjekire od žada i nefrita, te kampinijenske sjekire.For many years, specific bicolour and tricolour ceramics were found at Neolithic sites in Dalmatia which differed considerably from previously-known coloured ceramics of Dalmatian Neolithic cultures. At several sites it appears as an import, while in Vela Cave on the island of Korčula and in Gudnja Cavern on the Pelješac Peninsula it appears as a remarkable cultural group from the middle Neolithic with specific ceramographic and iconographic features. It was at one time defined as the Gudnja culture, under the marked influence of the Dimini style, with the corresponding analogies to similar cultures of Maliq-Kamnik in Albania, and the Sacloria and Serra d’Alto cultures in Apulia. The pluralism of cultures and communications in the Adriatic’s prehistory are supplemented by examples of direct imports to Neolithic Dalmatia, such as ceramic examples from Greece and Apulia, jade and nephrite axes and Campignien axe