Jedan od najistaknutijih hrvatskih hidrodinamičara dvadesetoga stoljeća, dr. sc. Mladen Fancev, profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje zagrebačkoga sveučilišta, diplomirani inženjer brodogradnje, rođen je trećega svibnja 1925. godine.
Djetinjstvo i mladost Mladen je proveo u Karlovcu gdje je pohađao pučku školu, realnu gimnaziju, a učio je i glasovir. Nakon mature, u listopadu 1944. godine otišao je u partizane, gdje je bio dodijeljen u umjetničko-prosvjetnu skupinu pri stožeru 34. divizije. Dobio je odluku o prekomandi u prosvjetnu jedinicu u Beograd, ali na tu
dužnost nije stupio, jer ga je uhitila OZNA (Organizacija za zaštitu aroda) i sprovela u vojni zatvor u Sisku. Optužen je i nevin osuđen na dvije godine robije, od čega je u Lepoglavi izdržao gotovo tri četvrtine
kazne.
Umro je iznenada, ne dopustivši si da
boluje, 19. travnja 1987. godine, dva tjedna
prije 62. rođendana

M. Sambolek

Jedan od najistaknutijih hrvatskih hidrodinamičara dvadesetoga stoljeća, dr. sc. Mladen Fancev, profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje zagrebačkoga sveučilišta, diplomirani inženjer brodogradnje, rođen je trećega svibnja 1925. godine.

Djetinjstvo i mladost Mladen je proveo u Karlovcu gdje je pohađao pučku školu, realnu gimnaziju, a učio je i glasovir. Nakon mature, u listopadu 1944. godine otišao je u partizane, gdje je bio dodijeljen u umjetničko-prosvjetnu skupinu pri stožeru 34. divizije. Dobio je odluku o prekomandi u prosvjetnu jedinicu u Beograd, ali na tu

dužnost nije stupio, jer ga je uhitila OZNA (Organizacija za zaštitu aroda) i sprovela u vojni zatvor u Sisku. Optužen je i nevin osuđen na dvije godine robije, od čega je u Lepoglavi izdržao gotovo tri četvrtine

kazne.

Umro je iznenada, ne dopustivši si da

boluje, 19. travnja 1987. godine, dva tjedna

prije 62. rođendana

Sambolek, M.

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

32956(2005)4PRIKAZIPRIKAZIProfesor Mladen Fancev(1925. - 1987.)Miroslav SAMBOLEKJedan od najistaknutijih hrvatskihhidrodinamičara dvadesetoga stoljeća, dr.sc. Mladen Fancev, profesor Fakulteta stro-jarstva i brodogradnje zagrebačkoga sveu-čilišta, diplomirani inženjer brodogradnje,rođen je trećega svibnja 1925. godine.Djetinjstvo i mladost Mladen je proveou Karlovcu gdje je pohađao pučku školu,realnu gimnaziju, a učio je i glasovir. Na-kon mature, u listopadu 1944. godine otišaoje u partizane, gdje je bio dodijeljen uumjetničko-prosvjetnu skupinu pri stožeru34. divizije. Dobio je odluku o prekomandiu prosvjetnu jedinicu u Beograd, ali na tudužnost nije stupio, jer ga je uhitila OZNA(Organizacija za zaštitu naroda) i sprovelau vojni zatvor u Sisku. Optužen je i nevinosuđen na dvije godine robije, od čega je uLepoglavi izdržao gotovo tri četvrtinekazne.Umro je iznenada, ne dopustivši si daboluje, 19. travnja 1987. godine, dva tjednaprije 62. rođendana.Na Brodograđevni odsjek zagrebačko-ga Tehničkog fakulteta upisao se 1947. go-dine. Na studiju se isticao talentom i sa-vjesnošću, pa je bio demonstrator, i to zaPrimijenjenu statiku kod profesora Kon-stantina Čališeva, od 1950. do 1952. go-dine, a potom, od 1952. do 1954. godineza predmete Otpor broda i Propeleri, kojeje predavao profesor Stanko Šilović. Tadje počela njegova suradnja s profesoromŠilovićem, koja je kao rezultat imala objav-ljivanje više publikacija. Neposredno prijepreuzimanja diplomskog zadatka, u dobatršćanske krize, bio je pozvan u vojsku ineko vrijeme proveo u ratnoj jedinici.Adresa autora:Brodarski institut, ZagrebZaduæili su hrvatsku brodogradnjuDiplomirao je s odličnim uspjehom 12. III.1954. godine, a disertaciju je na istom fa-kultetu obranio 7. II. 1974. godine s temom“Hidrodinamička konstrukcija oblikabrodskoga trupa minimalnog otporavalova”.Odmah nakon diplomiranja zaposlio seu Brodarskom institutu, u kojemu je ukup-no radio nešto više od 23 godine, kao refe-rent pripravnik u Odsjeku za ispitivanjebrodskih modela. U zvanje stručnoga su-radnika izabran je 1957. godine, a tad je ipostavljen za načelnika Teoretske grupe uBrodarskom odjeljenju Instituta. Preds-tojnikom Odjeljenja za ispitivanje brodovaimenovan je 1961. godine, a iste je godineizabran i za znanstvenoga suradnika. Uzvanje višega znanstvenog suradnika iza-bran je 1966. godine. Od 1969. do 1972.godine bio je predsjednik Naučnog vijećaBrodarskog instituta. Tijekom posljednjihpet godina djelovanja u Brodarskom insti-tutu, od 1972. do 1977. godine bio je vodi-telj istraživačkih timova za teorijska i eks-perimentalna istraživanja različitih zada-taka. Nakon prijelaza na Fakultet strojar-stva i brodogradnje 1977. godine i daljeostaje povezan s Brodarskim institutom i snjime aktivno surađuje.No suradnja M. Fanceva s Brodarskiminstitutom počela je već mnogo ranije. Većje ljeti 1953. godine kao suradnik Brodar-skog instituta sudjelovao u mjerenjimaotpora i propulzije broda-modela D. C.Endert, koje je provodio nizozemski bazenza ispitivanje brodskih modela iz Wagenin-gena, današnji MARIN, u Jadranskomemoru.Skupa s Antom Sentićem, dipl. ing.brodogradnje, koji je također bio asistentprof. Šilovića, napisao je knjigu “Problemiotpora i propulzije brodova” , a izdao ju jeBrodarski institut 1956. godine. Ta je knji-ga, koja sadrži veći broj potanko riješenihi raspravljenih zadataka iz osnovnih podru-čja brodske hidrodinamike, dugo godinabila glavna pomoć studentima pri pripre-manju ispita i podsjetnik inženjerima prirješavanju praktičnih problema, a sigurnobi to bila i danas, samo kada bi se moglodo nje doći.Na sastanku francuske ATMA-e (Asso-ciation Technique Maritime et Aéronauti-que) u Parizu 1957. godine za izlaganjerada “Paquebots cotiers du type ‘OSIJEK’essais à la mer et analyse des resultats enservice”, autori Šilović i Fancev dobili suzlatne plakete.Kao stipendist Državnoga sekretarijataza narodnu obranu (tako se tad nazivaloministarstvo obrane Jugoslavije) boravio jeMladen Fancev330 56(2005)4PRIKAZI1961. godine šest mjeseci u Davidsonovomlaboratoriju vrlo poznatog američkog te-hničkog sveučilišta Stevens Institute ofTechnology, Hoboken, N. J., SAD. Tamose specijalizirao za znanstveno područjegibanja broda na valovima. Uz rad ulaboratorijima pohađao je predavanja iz“Teorijske hidrodinamike” (prof. dr. JohnP. Breslin), “Hidrodinamike brzih jedinica”(Daniel Savitsky) i “Gibanja broda navalovima” (Wilbur Marks), održavana napostdiplomskom studiju.Vrlo se rano počeo baviti mjerenjem nabrodovima i analiziranjem rezultata kojesu ranije izmjerili inženjeri iz Brodarskoginstituta I. Modlic i D. Gospodnetić. Ipakje upravo on pravi začinjavac djelatnostimjerenja na brodovima u naravi, čime sepočeo baviti 1955. godine. Ta mjerenja,koja se obavljaju pretežito na pokusnimplovidbama, u okviru primopredajnihispitivanja brodova, do danas su ostalajedna od najurednijih i najtraženijih uslugaBrodarskog instituta, pa ih je dosad obav-ljeno više od 1120, a Mladen Fancev (nekeuz suautore) napisao je 228 stručnih izvješ-ća o rezultatima mjerenja na pokusnimplovidbama. Razvio je vlastiti izvornipostupak obrade rezultata mjerenja, kojegaje sustavno poboljšavao i objelodanio uvažnome, zapaženomu i mnogo citiranomeradu izloženom na “Simpoziju o opremi ba-zena za teglenje, instrumentariju i mjernojtehnici” održanom 1959. godine prigodomotvorenja Brodarskog instituta. Kasnije sejoš jednoć vratio tome području brodskehidrodinamike, kad je na skupu “Pokusneplovidbe brodova”, posvećenom profesoruStanku Šiloviću povodom njegova 80.rođendana, s kolegicom Andrejom Wernernapisao članak o jednoj novoj metodiobrade rezultata pokusnih plovidaba.Mnoge je dane, tjedne i mjesece proveona pokusnim plovidbama, poslu kojega jeshvaćao vrlo ozbiljno i odgovorno, pa muje podređivao sve ostalo. A uz to je i osje-ćajno bio vezan uz taj dio svojega života;bio je vidno ganut kad je promatrao stari,tamno plavi Renaultov kombi, kojim jemjerna ekipa odlazila na pokusne plovidbe,kako posljednji put izlazi kroz portuBrodarskog instituta. Na pokusnoj plovidbinije se žacao raditi sve, pa i najteže poslove;naprotiv, smatrao je da upravo ono najneu-godnije mora obaviti on sam i ostale togapoštedjeti. Tako je na pokusnim plovidba-ma riječnih brodova redovito sam postav-ljao kosnik ispred pramca tegljača nakojemu je visjelo hidrometrijsko krilo, pričemu se izlagao opasnosti neželjenogakupanja u hladnoj, nabujaloj rijeci. Svakoizvješće o obavljenoj pokusnoj plovidbi pi-sao je jednako pozorno potpuno se unosećiu tekst, ali možda je ponekad ipak osjećaoda bi svoje trajanje mogao i korisnije po-trošiti, no što je to “brojenje konja u štali”,kako je nekada znao reći. Od podređenihje zahtijevao ozbiljnost i stegu, ali je uvijekbio pun razumijevanja za tuđe probleme,posebno za studentske nevolje. Kada su seveć dobro organizirana mjerenja na pokus-nim plovidbama mogla obavljati i bez nje-gove nazočnosti, posvetio se drugim poslo-vima; ali je ipak i dalje o mjerenjima u na-ravi vodio posebnu brigu - barem iz prikraj-ka.Trag, međutim, koji je Mladen Fancevostavio u Brodarskom institutu mnogo jeviše od provođenja i analiziranja pokusnihplovidbi brodova. Posebno je mnogo radiona problemima otpora valova i optimizira-nju oblika trupa (brodske forme) s ciljemsmanjenja otpora valova. Nadalje se bavioproračunavanjem značajki ljuljanja brodaslužeći se nelinearnom teorijom, projek-tirao je pasivne tankove za stabilizaciju lju-ljanja na više brodova, razvijao je prora-čunske postupke za potencijalno strujanjeoko rotacijski simetričnih tijela, analiziraoje gibanja zaronjene posude izložene utje-caju valova, te se bavio unapređivanjemmetoda numeričke matematike primjenji-vane u brodskoj hidrodinamici.I nakon prelaska iz Brodarskog insti-tuta na Fakultet strojarstva i brodogradnjenastavio je rješavati praktične probleme. Usuradnji sa stručnjacima iz FSB ispitivaoje sustave za pripremu isplake, crpke zaregionalne vodovode, crpke za nuklearneelektrane, elektrostatske filtere za kotlov-ska postrojenja, nadzirao je primopredajnaispitivanja modela vodnih turbina – da senabroji samo najvažnije.Jednako važna kao i rad na istraživa-njima u području brodske hidrodinamikeu Brodarskom institutu, bila je i nastavnadjelatnost Mladena Fanceva na Fakultetustrojarstva i brodogradnje Zagrebačkogasveučilišta. Počela je demonstraturama, a1954. godine postao je honorarni asistentza predmete Otpor broda i Propeleri, dokje 1964. godine započeo s predavanjima izHidromehanike I i II za slušače brodogra-đevnog odjela. Godine 1968. izabran je zadocenta u ugovornom odnosu za predmetHidrodinamika, koji su slušali studenti bro-dograđevnog odjela. Za izvanrednoga pro-fesora u ugovornom odnosu za isti kolegiji isti odjel Fakulteta izabran je 1972. go-dine, a kad je 1977. godine ponovno iza-bran za izvanrednoga profesora Hidrome-hanike, sada za sve slušače Fakulteta, 31.VIII. 1977. godine postaje stalni član Fa-kulteta strojarstva i brodogradnje i voditeljkatedre za hidrodinamiku. Uz katedruutemeljio je i hidrodinamički laboratorij.Za redovitoga profesora u stalnom radnomodnosu za predmet Mehanika fluida I i IIizabran je 1981. godine, te ponovno 1985.godine. U proljeće 1987. godine odobrenamu je studijska godina, koju je namjeravaoiskoristiti za dovršenje knjige, udžbenikahidrodinamike.Zamislio je poslijediplomski studijbrodske hidrodinamike na FSB-u, vodiorazradu te zamisli, sa suradnicima odabraopredmete, te i sam predavao teoretsku hi-dromehaniku (idealna tekućina) i teorijupovršinskih valova.Nastavnoj djelatnosti predavao se Mla-den Fancev bez zadrške. Nikada se nijekoristio bilješkama, već je cijelu zamisaopredavanja i svih izvođenja pripremio uglavi. Zadaci za pismene ispite bili su uvi-jek novi, pa je namjeravao objaviti zbirkuod 1000 riješenih ispitnih problema. Velikamu je želja bila napisati udžbenik hidrodi-namike koji će, kako je sam govorio, spo-jiti/sintetizirati rusku dubinu matematičkogaparata i američku praktičnost primjene.Zato je zatražio godinu dana oslobađanjaod predavanja, ali od tog vremena nijemnogo iskoristio.Osim na FSB u Zagrebu držao je preda-vanja iz Hidrodinamike i na drugim učiliš-tima. Predavao je i na višim tehničkim ško-lama u Bihaću, Varaždinu, Sl. Brodu, Kar-lovcu. Od 1966. do 1970. godine predavaoje Mehaniku fluida na Visokoj tehničkojškoli kopnene vojske (VTŠ Kov) Jugosla-venske narodne armije u Zagrebu.Za hidrodinamičare iz Brodarskoginstituta održao je, skupa s mlađim surad-nikom, 1964. godine niz od 11 predavanjapod skupnim nazivom: “Teorija površin-skih valova i otpora valova”. Ta su preda-vanja objavljena kao interna publikacijaBrodarskog instituta.Od 1971. do 1978. godine bio je članodbora za publiciranje, Presentation Co-mmittee, Međunarodne konferencije baze-na za ispitivanje brodskih modela (Inter-national Towing Tank Conference - ITTC).Za potrebe toga odbora, budući da u to dobau ITTC nije bilo predstavnika SSSR-a, na-pisao je prijedlog simbola na ruskome jezi-ku, koji je objavljen kao publikacija Bro-darskog instituta. Bio je član britanskogaKraljevskog udruženja brodograditelja  RI-NA – Royal Institution of Naval Architects33156(2005)4PRIKAZI(od 1960. do 1980. godine) i Jugoslaven-skog društva za mehaniku.Za znanstveni prinos na području hidro-mehanike 1978. godine dobio je nagradu„Nikola Tesla“, iste godine zlatnu medaljuFakulteta strojarstva i brodogradnje, a slje-deće, 1979. godine zlatnu plaketu Brodar-skog instituta.Bio je jedan od pokretača zamisli, osni-vača i stalnih članova redakcijskog odboraSimpozija “Teorija i praksa brodogradnje– in memoriam prof. Leopold Sorta”, kojise u Hrvatskoj, počevši od 1974. godineodržava svake dvije godine. Posebno jecijenio savjesnost, neiscrpnu energiju inadasve pošteni odnos prema slušačimaprof. Sorte, koji je i njemu, kao i ostalim“študentima” kojima je predavao, biouzorom. Ponosio se što je mogao reći: Sor-tine smo sorte sorta. Potaknuo je održava-nje i sudjelovao u pripremama međunarod-noga simpozija “Pokusne plovidbe brodo-va” održanog u Zagrebu 1980. godine učast 80-godišnjice rođenja prof. dr.hon.c.Stanka Šilovića.Mladen Fancev isticao se i velikommarljivošću i vrlo visoko postavljenimpragom vrijednosti za objavljivanje svojihradova. Zato je od vrlo velikoga broja stra-nica koje je napisao, samo relativno malibroj objavljen, dok su ostalo bila ili naru-čena ili interna izvješća, koja bi po krite-rijima velike većine istraživača bila dostoj-na objavljivanja. Tako su neki od njegovihnajvrijednijih radova, kao što su rad okonstrukciji oblika trupa broda minimalnogotpora valova i rezulati izvornih istraživa-nja gibanja broda na valovima, ostali “polu-objavljeni” u obliku disertacije i tehničkogizvješća.Svakako vrijedi spomenuti ove tiskaneradove:- “Problemi otpora i propulzije brodo-va”,  (već spomenuta) knjiga koju jeizdao Brodarski institut 1956. godine.- Tri razna članka o analizi rezultata po-kusnih plovidbi, rani autorovi radovi,napisani uz poticaje profesora Šilovića– ujedno suautora - objavljena u ino-zemnim časopisima.- Članak “A proposal for conducting andanalysing ship trials”, rad prikazan na“Međunarodnom simpoziju o mjernojtehnici i metodama u bazenima zaispitivanje brodskih modela”, Zagreb1959. koji je bio višestruko referiran ustranim časopisima.- “A note on ship trial analysis”, članakpročitan na međunarodnom simpoziju“Pokusne plovidbe brodova” održanomu povodu 80. jubileja prof. S. Šilovića.- Tehnički memorandum “A check on thelinearity of a ship motion system”, na-pisan u Stevens Institute of Technology,u Americi, pobudio je veliko zanimanjei bio šest puta citiran.Za Tehničku enciklopediju zagrebač-kog Leksikografskog zavoda napisao je naviše od stotinu stranica članak pod natuk-nicom Mehanika fluida. Rukopis toga član-ka bio je dosta duži, ali je zbog ograničenogobujma Enciklopedije skraćen. Za istu jeEnciklopediju obradio i natuknice Brod(skupa s više drugih stručnjaka) i Pumpe(s jednim suautorom).Za Vojnu enciklopediju, tiskanu u Beo-gradu, napisao je četiri članka: Propeler nabrodu, Propulzija broda, Stabilizator brodai Točak, brodski.

Profesor Mladen Fancev (1925-1987)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia