Rezultati istraživanja na koje se pozivamo (u Hrvatskoj i Njemačkoj) pokazuju da se štićenicima, neovisno o tome nalaze li se u rehabilitacijskom centru ili komuni, dužinom boravka vraća zadovoljstvo životom, a posebno (izgubljenom) samopouzdanju. U tekstu se navodi činjenica da je za uspješnu rehabilitaciju važna i resocijalizacija te se pronalaze zajedničke karakteristike preventivnog rada i rada terapeuta

Mirela Tolić

Zlatko Miliša

Miliša, Zlatko

Tolić, Mirela

Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek

Izvorni èlanakUDK 37.03:316.628ZADOVOLJSTVO ¬IVOTOM ŠTIÆENIKAUKLJUÈENIH U PROGRAM KOMUNAI REHABILITACIJSKIH CENTARAZlatko Miliša i Mirela ToliæSveuèilište u Zadru, ZadarPrimljeno, 12. veljaèe 2005.Rezultati istra®ivanja na koje se pozivamo (u Hrvatskoj i Njemaèkoj) po-kazuju da se štiæenicima, neovisno o tome nalaze li se u rehabilitacij-skom centru ili komuni, du®inom boravka vraæa zadovoljstvo ®ivotom, aposebno (izgubljenom) samopouzdanju. U tekstu se navodi èinjenica daje za uspješnu rehabilitaciju va®na i resocijalizacija te se pronalaze zajed-nièke karakteristike preventivnog rada i rada terapeuta.Kljuène rijeèi: rehabilitacija, resocijalizacija, zadovoljstvo ®ivotom, ko-mune, bolnièki centriUvodne napomeneU osnovi, (medicinski) program odvikavanja od droga obuhvaæa »de-toksikaciju, psihoterapiju, metadonsku terapiju, rehabilitaciju i resocijali-zaciju bivših ovisnika kod pru®anja pomoæi u pronala®enju odgovarajuæegposla« (Pozaiæ, 1999., 38).Uspješnost programa ovisi o starosnoj dobi ovisnika, motiviranostiza lijeèenje, vrsti (ranijeg) uzimanja opijata, uèestalosti i/ili du®ini uzi-manja, eventualnom kriminalnom ponašanju, razini naobrazbe, ®ivotnimstilovima ili vrijednostima koje preferiraju, socijalno-ekonomskom sta-tusu odnosno obiteljskom miljeu, prethodnom lijeènièkom tretmanu (urehabilitacijskim centrima) i sl.Kod nas je u Hrvatskoj dominantna metadonska terapija. Njezina jesvrha umanjiti apstinencijsku krizu i kriminogene radnje ovisnika. Provo-di se stalnim dnevnim dozama metadona koje se uzimaju pod struènimnadzorom medicinskog osoblja.Terapijske zajednice i rehabilitacijski centri sve su zanimljivije is-tra®ivaèima u ispitivanju terapije radom i molitvom (konfesionalnog ti-pa), ®ivotnih stilova i promjene ponašanja rehabilitanata. Za boravak ili113dolazak u zajednicu potrebna je odluènost odnosno motiviranost, pa mnogiodustaju od takve vrsti tretmana. Istra®ivanja su pokazala da je iznimnoznaèajna podrška roditelja ili obitelji ovisnika u procesu izljeèenja (Itko-viæ, Nenadiæ-Bilan, 1995, 183).l. Poveznice prevencije i terapijeNije teško napraviti izraèun da bi se znalo kako je prevencija za svakudr®avu najjeftiniji i najuèinkovitiji naèin u borbi protiv zlouporabe droga te daje bolnièki tretman ovisnika o teškim drogama najskuplji naèin lijeèenja!Odatle i uporište u snazi preventivnih programa. Preventivni programi naj-bolji su lijek protiv prvih eksperimentiranja sa svim vrstama opijata.Jedan je od temeljnih problema taj što se pitanje ovisnosti o raznimopijatima u društvu destigmatiziralo, ali ovisnici su i dalje ostali stigma-tizirani.Rizièno ponašanje mladih smanjuje se programima preventivnih ak-tivnosti. Koncept Wiliama Glassera s pedagoškim implikacijama razvojapozitivne slike o sebi va®an je i u prevenciji i u radu s pacijentima. Pozna-to je da su neke terapijske zajednice u Italiji prihvatile Glasserovu meto-du izbora i njegovu realitetnu terapiju. U svjetlu tog pristupa, poroci se nestigmatiziraju, a ohrabruju se pozitivne vibracije. Pritom je najva®nijeupravo to kako riješiti goruæi problem stigmatizacije ovisnika.Pedagozi su se suglasili s Glasserovom konstatacijom da su najgoresljedeæe navike u odgoju: »Kritiziranje, okrivljavanje, ®aljenje, prijetnja,kazna i potkupljivanje« (Glasser,W., 2002, 22). Konzumiranje droge se,prema Glasseru, mo®e dovesti u vezu s kvalitetom komunikacije. Pozna-vati ulogu samopoštovanja va®no je kako u prevenciji, tako i u radu tera-pijskih zajednica odnosno rehabilitacijskih centara. »Za promjenu je po-trebna odluka koju æe svatko donijeti u sebi« (Greene, B., 1996, 16). Po-red ovoga, rad u paru i timski rad stvaraju povjerenje, jer je aktivno uklju-èivanje u (psiho) terapiju i prevenciju najuèinkovitije.U odgojnom i terapijskom radu umjesto nadziranja preferira se su-radnièki rad. Umjesto tra®enja krivca, tra®e se rješenja za izlaz iz situacije.Dobar pedagog, kao i terapeut, ne lijeèi simptome nego nalazi uzroke, atek potom odreðuje vrstu tretmana. Dobar terapeut i pedagog ne tra®ivanjsku nego unutarnju promjenu.Glasserova teorija izbora korisna je u programima »rehabilitacije ovis-nika« (Glasser, W., 2000, 31). Samo se tako stvara slika zadovoljstva ®ivo-tom kao najveæa brana i izlaz iz raznih inhibirajuæih stanja.114Z. Miliša, M. Toliæ: Zadovoljstvo ®ivotom… METODIÈKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 113–1212. Znaèaj zadovoljstva ®ivotomu (izvan)bolnièkom tretmanuKoncept zadovoljstva ®ivotom u literaturi susreæemo kroz razlièitashvaæanja i srodne pojmove kao što su dobrobit, sreæa, kvaliteta ®ivota…Problem je što su neki od tih pojmova etièki ideali. Mi smo u ranijim is-tra®ivanjima pokazali da je znanstveno-empirijski nemoguæe dokazati ka-tegoriju vrijednosti – ideala.U istra®ivanju ovisnika o teškim drogama Centra za izvanbolnièkolijeèenje te neovisnika studenata i srednjoškolaca u Zadru (vidjeti Miliša,Z. i Prorokoviæ, A., 2000) koristili smo instrument za ispitivanje zadovoljstva®ivotom (prema Krizmaniæ-Kolesariæ, 1992).Rezultati tog istra®ivanja na uzorku ovisnika o teškim drogamaCentra za prevenciju (N = 25) i neovisnika studenata i uèenika završnihrazreda srednje škole (N = 112) pokazali su da su ovisnici znaèajnomanje zadovoljni razlièitim aspektima ®ivota od skupine neovisnika –podrijetlom obitelji, dru®enjem s prijateljima, obrazovanjem, poslom,polo®ajem u društvu, vjerom, zdravstvenim stanjem i opæenito dosadaš-njim naèinom ®ivota (str. 188) Razlike su osobito izra®ene glede zadovolj-stva polo®ajem u društvu.Korelati zadovoljstva ®ivotom ispituju se na temelju indikatora: za-dovoljstvom zdravljem, poslom, materijalnim stanjem, spolom, braènimstatusom, socijalnom interakcijom, obrazovnim statusom i dimenzijamaliènosti.Jedan od najva®nijih indikatora u zadovoljstvu ®ivotom mjerljiv jepodacima o zadovoljstvu poslom. Upravo ta spoznaja dala je istra®ivaèi-ma dovoljno prostora u analizama socijalno-pedagogijskih implikacija od-nosa prema radu i zadovoljstva ®ivotom.2.1. Odnos prema radu i zadovoljstvo ®ivotomIntrigantna je èinjenica da imamo brojna istra®ivanja o zadovoljstvu®ivotom, ali iznimno je malen broj onih koja su ispitivala odnos premaradu štiæenika u komunama za ovisnike (kao va®an aspekt analize zado-voljstva ®ivotom prije dolaska u zajednicu i tijekom tretmana). Jedno odtih prvih istra®ivanja zadovoljstva ®ivotom u komunama za ovisnike napodruèju Dalmacije je bilo na relativno malom uzorku iz 2002. godine, aobjavljeno je dvije godine naknadno u posebnoj studiji (vidjeti u knjiziMiliša, Z. – Perin,V., 2004).Ispitivanjem je obuhvaæen 21 korisnik terapijskih programa u komu-nama Cenacolo u zadarskoj regiji (Nuniæ pored Benkovca i Jankolovica115Z. Miliša, M. Toliæ: Zadovoljstvo ®ivotom… METODIÈKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 113–121kod Biograda), 39 ispitanika iz splitske regije (Udruga Novi ®ivot Split,N=20; komune Reto-centar kod Klisa i zajednice Cenacolo kod Ugljana,N=19). U tom istra®ivanju ukupno je sudjelovalo 60 ispitanika. Svi su is-pitanici bili muškarci u dobi od 20 do 45 godina ®ivota. Zdravstvenih jeproblema pri dolasku u komunu imalo 30%, a 62% ispitanika je prijeulaska u komunu uzimalo drogu više od 5 godina.Tablica 1: Prikaz statistièki znaèajnih razlika u zadovoljstvu ®ivotom prijeulaska u tretman i tijekom tretmanaZADOVOLJSTVO ¬IVOTOM T-testovi; p<0,05Zadar –komuneN=21Split –komuneN=19SplitUdruga bivšihovisnika N=20Porijeklom svoje obitelji sam … Nije znaèajno –2,91 –2,77Emocionalnom vezom koju imam sam … –2,91 Nije znaèajno –2,97Svojim seksualnim ®ivotom sam … 2,95 Nije znaèajno Nije znaèajnoDru®enjem s prijateljima sam … –2,87 –7,51 –3,52Obrazovanjem koje sam stekao sam … –2,09 –3,39 Nije znaèajnoSvojim sadašnjim aktivnostima sam … –3,74 –2,96 –5,55Polo®ajem koji imam u društvu sam … –2,73 –4,47 –4,52Društvom u kojem ®ivim sam … –6,35 –6,60 –3,49Svojom vjerom (religijom) sam … –4,02 –5,93 –5,18Svojim zdravstvenim stanjem sam … –2,91 Nije znaèajno –3,45Svojim slobodnim vremenom sam … –3,99 –3,64 –3,77Svojim materijalnim stanjem sam … Nije znaèajno –4,37 –3,09Svojim uvjetima stanovanja sam … Nije znaèajno –4,10 Nije znaèajnoKoliko si opæenito zadovoljan svojimdosadašnjim ®ivotom? –5,46 –5,35 –4,65Koliko si opæenito zadovoljan svojim®ivotom u posljednjih godinu dana? –6,05 –2,69 –4,62Koliko si opæenito zadovoljan dosadašnjimostvarenjem svojih ciljeva, ®elja, nada ioèekivanja?–4,31 –5,77 –4,49Kad bi se Tvoj ®ivot nastavio takav kakavje danas, koliko bi time bio zadovoljan? –5,59 –3,20 –3,94Oèekuješ li da æeš u buduænosti ostvaritiono što do sada još nisi uspio? –3,20 –2,16 Nije znaèajnoAko usporediš svoj ®ivot sa ®ivotom svojihprijatelja, kolega i poznanika –7,11 –4,30 –2,36116Z. Miliša, M. Toliæ: Zadovoljstvo ®ivotom… METODIÈKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 113–121U gotovo svim aspektima zadovoljstva ®ivotom za sve tri skupine is-pitanika utvrðena je statistièki znaèajna razlika izmeðu poimanja zadovolj-stva ®ivotom prije ulaska u terapijski program komune i tijekom terapij-skog programa. Iz same tablice je razvidno gdje su se pojavile statistièkiznaèajne razlike, a koje se odnose uglavnom na zadovoljstvo relativnotrajnim uvjetima ®ivota – zadovoljstvo obrazovanjem, vjerom, uvjetimastanovanja i zdravstvenim stanjem. Istièemo opæi zakljuèak kako se du®i-nom boravka u komuni poveæava pozitivna slika o sebi i (vraæa) zadovolj-stvo ®ivotom.Jedno je drugo istra®ivanje pokazalo da se »dobri radni odnosi te-melje na slaganju svih sudionika u zajednièkoj djelatnosti« (Itkoviæ, Z.;Nazor, M.; Æale-Martoviæ, M.; 1999, 83.) Rezultati tog istra®ivanja tako-ðer su ukazali na iduæe interesantne poveznice.Što su ispitanici du®e uzimali droge, to su prije i za vrijeme tretmanabili nezadovoljniji svojim obiteljima i svime što su postigli (obrazovanje,polo®aj u društvu i sl. – splitski uzorak).3. Rezultati stacioniranog rehabilitacijskogcentra ovisnosti u NjemaèkojRudolf Brachmeier je u Njemaèkoj bolnici Furt u Walrdu analiziraokvalitetu rehabilitacijskog centra i putem analize mišljenja bivših pacije-nata i pacijenata (ovisnika) u tretmanu. Istra®ivanje je objavljeno 2002.godine u èasopisu Sucht aktuell (Aktulanosti ovisnosti). Dr. Brachmeier jeodluèio ispitati kod bivših pacijenata uspješnost pronalaska posla te pri-hvaæanje okoline nakon izlaska iz rehabilitacijskog centra.Osim toga, analizirao je zadovoljstvo bivših pacijenata glede njiho-vog ®ivota nakon izlaska iz bolnice. Ovdje izdvajamo podatak da je 4/5 ili81,4% ispitanika (bivši pacijenti) relativno zadovoljno svojim ®ivotomgodinu dana nakon otpusta iz bolnice.Dr. Brachmeier je shvatio da se glavno pitanje u radu s pacijentimamora odnositi na kvalitetno osiguranje ®ivota bivših pacijenata i pravilnimosmišljavanjem njihova vremena nakon izlaska iz centara. Zato je pitanjeresocijalizacije test uspješnosti rehabilitacije.Programi u terapijskim zajednicama i u rehabilitacijskim centrimaodnose se na izgradnju pozitivne slike o sebi (self-koncepta), fizièkog iduševnog razvoja. Za postizanje ovog cilja pacijentu se tijekom terapijene smije dogoditi regresija, odnosno vraæanje u poèetno stanje (najjaèekrize, depresivnost …). Sama bit ovog programa, uz temeljno pitanje po-vratka samopouzdanja, odnosi se na buduænost radnog ®ivota pacijenata.117Z. Miliša, M. Toliæ: Zadovoljstvo ®ivotom… METODIÈKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 113–121To znaèi resocijalizaciju ili uklapanje u okolinu (dobiti zadovoljavajuæiposao), kreativno korištenje slobodnog vremena i sl.Pregled svih otpuštenih pacijenata u bolnièkim centrima Njemaèkete pregled broja ispitanika koji su bili nezaposleni pri dolasku u bolnièkicentar (izra®eno u postotcima):Godina 1996. 1997. 1998. 1999.Svi pacijenti N=5.187 N=6.686 N=5.732 N=5.744Ispitanici N=3.777 N=4.696 N=3.801 N=3.981Postotak: 72,8% 70,2% 66,3% 69,3%Podatci koji se odnose na pregled otpusnih nezaposlenih pacijenata od1996. – 1999. Komparativni prikaz otpusnih godina: postotak nezaposlenihpacijenata varira od 28,7% (1996.) na 36,1% (1999.), 25,3% (1996,), da biskoèio na 31,9% 1999. godine. Istra®ivanje je takoðer pokazalo kako je palabrojka nezaposlenih kod onih koji veæ godinu dana borave izvan bolnièkogcentra, u odnosu na one koji tek dolaze u centar. To implicira zakljuèakkako i sam tretman poveæava kod ranijih ovisnika ®elju za pronalaskom za-poslenja. Dakle, nije stvar samo u spremnosti poslodavaca da ponudi za-poslenje, nego autor istra®ivanja rješenje nalazi u naèinu terapije u bolniè-kim centrima (metode, rad tima, izgradanja self-koncepta) s ovisncima.U sljedeæoj tablici (3981 ispitanika) autor u apsolutnim brojkama ipostotcima navodi pacijente koji su davali odgovore u kategorijimaa) zadovoljnog, b) nezadovoljnog i c) pacijenata koji nisu odgovarali.Tablica 2: Prikaz zadovoljstva u razlièitim ®ivotnim aspektimaZadovoljavajuæa stopaN= 3.981Jako zadovo-ljan(a) do rela-tivno zadovo-ljan(a)Jako nezadovo-ljan(a) do relati-vano zadovo-ljan(a)Bez komentara¬ivotna situacija 3,240 (81,4%) 562(14,1%) 179(4,5%)Zdravstvena situacija 3102(77,9%) 700(17,6%) 179(4,5%)Poslovna/radna situacija 2,521 (63,3%) 1,017(25,5%) 443(11,1%)Smještajna situacija 3,465(87,0%) 297 (7,5%) 219(5,5%)Financijska situacija 2,843 (71,4%) 919(23,1%) 219(5,5%)Socijalna situacija 3,184 (80,0%) 506(12,7%) 291(7,3%)Partnerska situacija 2,682(67,4%) 930(23,4%) 369(9,3%)Obiteljska situacija 3,018(75,8%) 611(15,3%) 352(8,8%)Prijateljska (poznanstva) situacija 3,168(79,6%) 564(14,2%) 249(8,8%)Organiziranost slobodnog vremena 3,062 (76,9%) 656(16,5%) 26386,6%)Odnos s drogom 3,116(78,3%) 634(15,9%) 231(5,8%)118Z. Miliša, M. Toliæ: Zadovoljstvo ®ivotom… METODIÈKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 113–121Najveæe se nezadovoljstvo (jako nezadovoljan/a do samo relativnonezadovoljan/a) pojavljuje vezano uz pronalazak RADA/POSLA – 25,5%te financijsku situaciju – 23,1% i organizaciju slobodnog vremena – 16,5%.Svoje poimanje slobodnog vremena ispitanici su odredili kao »nichts tunZeit der langweille« (u prijevodu: dosadno, ne-radno/aktivno vrijeme).Ovi podatci potvrðuju tezu dokolièarenja kao znaèajnog pokretaèa kojivodi ovisnosti, a koji je ujedno i uspostavljen u analizama i u veæem brojuistra®ivanja.1Preporuke za tretman i zakljuèciIstra®ivanje odnosa prema radu i zadovoljstva ®ivotom ovisnika prijeulaska u program komune i tijekom trajanja tog procesa potpuno je neis-tra®ena problematika, ne samo kod nas, nego i na podruèju drugih ze-malja. Postoji nekoliko vrsta lijeèenja ovisnosti u komunama, a u veæini jenjih rad tretiran kao temeljno sredstvo odgoja i /ili terapijska svrha. Ulogarada kao terapijskog sredstva u komunama još je uvijek neistra®ena.Osim programa prevencije i razlièitih oblika suzbijanja zloporabedroga ništa se neæe va®nije pomaknuti dok se ne destigmatiziraju i bivšiovisnici. Zato trebamo imati razraðene mehanizme stimuliranja zapošlja-vanja za poslodavce koji ®ele upošljavati bivše ovisnike. Štiæenicima morabiti dostupan program prekvalifikacije i doškolovanja, a u okviru progra-ma profesionalnog usavršavanja Zavoda za zapošljavanje. Prije toga, tre-bamo staviti u isti tretman sve terapijske zajednice – one kojima su osni-vaèi strani dr®avljani, one koje su konfesionalnog tipa, dr®avne terapijskezajednice i sl.Rezultati i vidni uspjeh pokazuju se tek nakon boravka u zajednicikoji je dulji od tri godine. Upravo dugotrajnost boravka u terapijskoj za-jednici i odvojenost od ovisnièkog okru®ja olakšava stabilizaciju apstinen-cije, a jasna strukturna pravila komuna koja istièu odgovornost prema1191 Psiholog M. Rabes je u svoje istra®ivanje pod nazivom Glavni uzroci konzumiranjadroge u bivših pacijenata, došao do zakljuèka kako je najveæi postotak razloga pri konzumi-ranju upravo obuhvaæao onaj dio kad pacijenti nisu znali kako iskoristiti svoje slobodnovrijeme, svoju dokolicu. Pri tome iz dosade i slijedi posezanje za drogom. Prema tome semo®e i ustanoviti da i sama komercijalizacija dokolice vodi pogubnim odgojnim posljedi-cama i istovremeno otupljuje potrebu za kreiranjem vlastitih aktivnosti i kritièkog odnosaprema brojnim humanistièkim potencijalima slobodnog vremena.Dokolièarenje i ovisnost nastaju u modernom društvu uslijed nastajanja »slobodnogprostora« (suvremenog društva) i mogu se promatrati kao odraz »neiskorištenog ®ivota«(Ribolits, E.1995., 56). Dokolièarenje danas sve više postaje naèin zabave, ali kao svojevrsnibijeg od organiziranog rada u kojemu pojedinac sve manje sam participira ili samostalno od-luèuje o njegovu korištenju. (Miliša, Z. – Toliæ, M.: Dokolièarenje i ovisnost, 2004).Z. Miliša, M. Toliæ: Zadovoljstvo ®ivotom… METODIÈKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 113–121sebi, drugima i radu, uz strogo poštivanje pravila dnevnog ritma, omo-guæavaju korisnicima da dostignu dublje i po®eljne promjene ponašanja.Osnova rehabilitacije u terapijskim zajednicama je rad u dobro kon-troliranim strukturiranim programima koji bi se poslije mogli vezati uzneke tvrtke i tako se dijelom samofinancirati. To u procesu rehabilitacijeu Hrvatskoj nije sluèaj. Zbog toga, u ovom radu analiziramo uspješnostrehabilitacijskog tretmana glede zadovoljstva prije i tijekom tretmana ukomunama za ovisnike u Hrvatskoj i zadovoljstva ®ivotom štiæenika u re-habilitacijskim i bolnièkim centrima u Njemaèkoj.Temeljni zakljuèak dobivenih rezultata istra®ivanja pokazuje kakopostoje statistièki znaèajne razlike izmeðu zadovoljstva ®ivotom prije ulas-ka u terapijski postupak i tijekom terapijskog tretmana. Pokazala se zna-èajna povezanost izmeðu zadovoljstva ®ivotom tijekom tretmana i duljinetrajanja tretmana. Kako u bolnièkim centrima, tako i u terapijskim zajed-nicama programi u radu s ovisnicima neæe naiæi na ®eljenu uspješnostukoliko se ne ponude programi resocijalizacije i/ili dobivnja posla (bivšihovisnika). Hrvatska je, na®alost, taj problem tek uoèila!Literatura:Buchmeier. R (2002), Erbebnisqualitat der stationaeren Suchtrehabilitation. Suchtaktuell (IX. izdanje), br. 2.Glasser, W. (2002), Nesretni tinejd®eri. Zagreb: Alineja.Glasser, W. (2000), Teorija izbora. Zagreb: Alineja.Itkoviæ, Z. – Nenadiæ-Bilan, D. (1995), Obitelj, škola, droga. Zadar: Sveuèilište uZadru.Itkoviæ, Z. – Nazor, M. – Æale-Markoviæ, M. (1999), Obiteljska i društvena socijali-zacija. Zadar: Sveuèilište u Zadru.Miliša, Z. – Perin, V. (2004), Rad – odgojna vrijednost u komunama za ovisnike.Rijeka: Digital Point.Miliša, Z. – Prorokoviæ, A. (2000), Radne vrijednosti i zadovoljstvo ®ivotom ovis-nika i neovisnika. Napredak br. 2.Pozaiæ,V. (1999), Droga – od beznaða do nade. Zagreb: Centar za bioetiku.Rabes, M. (1995), Die Deutsche Hauptstelle gegen die Suchtfragen. Jahrbuch Sucht1996. Neuland: Geesthacht.Ribolits, E. (1995), Die Arbeit hoch. Bremen: DTV.120Z. Miliša, M. Toliæ: Zadovoljstvo ®ivotom… METODIÈKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 113–121SATISFACTION WITH LIFE OF PROTÉGÉS IN COMMUNEAND REHABILITATION CENTRE PROGRAMMESZlatko Miliša i Mirela ToliæThe research (conducted in Croatia and Germany) results the author refers toshow that the longer protégés stay in either rehabilitation centres or communes, thequicker they regain a sense of satisfaction with their life and – in particular – their(lost) self-esteem. The author points out the fact that, in order for any rehabilitation tobe successful, re-socialisation is also crucial. Consequently, the common traits of pre-ventive and therapeutic work are also discussed.Key words: rehabilitation, re-socialisation, life satisfaction, communes, hospitalcentres121Z. Miliša, M. Toliæ: Zadovoljstvo ®ivotom… METODIÈKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 113–121

ZADOVOLJSTVO ŽIVOTOM ŠTIĆENIKA UKLJUČENIH U PROGRAM KOMUNA I REHABILITACIJSKIH CENTARA

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Repository of Josip Juraj Strossmayer University of Osijek