H. Kveder (ur.)

I. Jerman (ur.)

Hedviga Kveder (ur.)

Marija Biserka Jerman (ur.)

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Industrijsko-gospodarski pregled

Hedviga Kveder

industrijsko-gospodarski pregledUreðuju: Hedviga Kveder i Marija-Biserka JermanKutinska Petrokemija veæinski vlasnikLuke ŠibenikKutinska Petrokemija kupila je dodatni udio od rijeèke tvrtke usteèaju Transadria i time postala veæinski vlasnik Luke Šibenik. Pe-trokemija je imala do sada 29,52 % vlasništva Luke, preko kojeuvozi sirovinu i izvozi svoje proizvode. Predviðena su ulaganja uLuku i obnova terminala. H. K.Poveæani prihodi Adris GrupePredsjednik Uprave Adris Grupe Ante Vlahoviæ istaknuo je naglavnoj skupštini da je Grupa prošle godine ostvarila prihode uiznosu od 3,2 milijarde kuna što je 3,2 % više nego 2010. godine.Poslovni prihodi od 2,86 milijardi kuna veæi su 1 %. Prihodi odprodaje robe i usluga iznosili su 2,78 milijardi kuna. Na domaæemtrÞištu ostvareno je 1,5 milijardi, a u inozemstvu 1,25 milijardikuna. Prije oporezivanja dobit je iznosila 644 milijuna kuna, a ne-to-dobit 498 milijuna kuna. H. K.Investicije u obnovljive izvore energijePovlaštena cijena proizvoðaèima za proizvodnju elektriène ener-gije iz obnovljivih izvora isplaæivat æe se 14 godina, a ne 12 godinakao do sada. Vlada predviða da æe instaliranje postrojenja biti jed-nostavnije te ozbiljni investitori mogu biti zainteresirani za ulaga-nja u Hrvatsku. Preuzeta struja plaæat æe se za vrijeme probnograda.Malim sunèanim elektranama snage do 30 kW plaæat æe se 1,1kunu po isporuèenom kilovatsatu. Hidroelektrane, ovisno o pro-izvodnji, dobivat æe od 0,6 do 1,2 kune po isporuèenom kilovatsa-tu. Vjetroelektranama pripada naknada od 0,72 kune, elektrana-ma na biomasu od 1,2 do 1,3 kune te elektranama na bioplin od1,2 do 1,42 kune.Hrvatska bi trebala svake godine investirati 300 milijuna eura kakobi do 2020. godine postigla energetski cilj od 20 % energije iz ob-novljivih izvora. Prosjeèna investicija u sunèevu elektranu iznosioko 200 000 kuna. Hrvatska elektroprivreda podiÞe kredit od 400milijuna kuna kako bi platila dug dobavljaèima. H. K.Kotka: modernizacija proizvodnjeNovi strojevi za automatsku obradu tkanine pušteni su u pogon ukrapinskoj tvornici Kotka. Modernizacija proizvodnje vrijedna jegotovo 5 milijuna eura. Financiranje je izvršeno poticajima Mini-starstva gospodarstva, kreditom i iz vlastitih sredstava.ProduÞena je Kotkina poslovna suradnja s njemaèkom grupacijomAhlers, koja proizvodi odijela Pierre Cardin i Baldessarini. H. K.Lanxess: Inovativni oksid Þeljeza zaodsumporavanje bioplinaLeverkusen – Koncern za specijalnu kemiju Lanxess razvio jeBayoxide E 16, izuzetno djelotvoran sintetski oksid Þeljeza za re-dukciju sumporovodika u bioplinu, koji se moÞe izravno dodati ufermentacijski reaktor. “Naš novi proizvod je ekonomiènija alter-nativa uobièajenim postupcima odsumporavanja poput primjeneaktivnog ugljena. Bayoxide E 16 odstranjuje veæinu sumporovodi-ka veæ u fermentacijskom reaktoru i izuzetno je uèinkovit zbogsvoje gotovo 100 %-tne èistoæe. U usporedbi sa sliènim proizvo-dima ne zahtijeva ureðaj za doziranje te je njegova primjena vrlojednostavna”, objašnjava Gregor Hermanns, struènjak za tehnièkeokside u poslovnoj jedinici Inorganic Pigments tvrtke Lanxess.Brz rast broja postrojenja za bioplinBioplin je danas u trendu jer predstavlja energent koji je ekološkiprihvatljiv, èuva resurse i nema utjecaja na klimu. U posljednjih 13godina samo u Njemaèkoj broj postrojenja na bioplin poveæao seza faktor 10. U 2011. godini više od 7000 postrojenja s instalira-nom izlaznom snagom od gotovo 3000 MW pridonijelo je opskrbienergijom.U postrojenju za bioplin organske tvari se u anaerobnim uvjetima,tj. bez kisika, razgraðuju i fermentiraju. Iskoristiti se mogu osimostalog korisne biljke, tekuæi otpadci poput gnojnice, agro-industrijski ostatci kao i biootpad iz obrtnièke djelatnosti i ku-æanstava. Fermentacijom nastaje plin koji se preteÞno sastoji odmetana, a najèešæe se izravno upotrebljava na samoj lokaciji zapokretanje generatora. Ovisno o poèetnom materijalu bioplin sa-drÞi varijabilne koncentracije sumporovodika – prosjeèno oko500 mg m–3. Taj mora biti uklonjen iz plina zbog svoje otrovnosti,mirisa, ali i zbog korozivnog djelovanja spojeva sumpora na fer-mentacijski reaktor i generator. Takoðer, bez odsumporavanjagraniène vrijednosti formaldehida bile bi premašene zbog inakti-vacije katalitièkog konvertera izlaznog plina.Zadovoljena njemaèka regulativa za gnojivaBayoxide E 16 reagira sa sumporovodikom tvoreæi Þeljezov sulfid isumpor koji se, poput tvari koje se prirodno nalaze u zemlji, moguuz ostatak fermentacije primijeniti za gnojenje polja i oranica. “Sa-drÞi visok udjel djelotvorne tvari i ispunjava stroge zahtjeve nje-maèke regulative s obzirom na primjenu gnojiva”, naglašava Her-manns. Buduæi da je proizvod veæ dodan u neotvorenoj vreæi, mo-guæe je jednostavno doziranje i bez prašenja.Prednosti primjeneUpotreba novog proizvoda Bayoxide E 16 nudi mnoge prednosti.Na primjer, pomaÞe da se izbjegne šteta od korozije èesto uzroko-vana stvaranjem sumporne kiseline, koja se pojavljuje u uobièaje-nom postupku uklanjanja sumporovodika dovodom zraka. Ta-koðer je potrebno naglasiti da ne postoji opasnost od eksplozivnihsmjesa metana i atmosferskog kisika, koje bi nastale zbog nepro-pisnog, prevelikog dodavanja proizvoda.Ýeljezov oksid nije opasan materijal i ne zagaðuje vodu, a za ruko-vanje zahtijeva jednostavnu opremu bez skupih sustava za dozi-ranje. Postrojenje nije izloÞeno ošteæenju zbog korozije. Proizvodne zahtijeva posebno skladištenje, a osoblje ne mora biti osposo-bljeno za rukovanje opasnim tvarima koje inaèe propisuje nje-maèka regulativa.Industrijsko-gospodarski pregled, Kem. Ind. 61 (11-12) 547–549 (2012) 547Bayoxide E 16 odstranjuje sumporovodik u fermentacijskom reak-toru tako uèinkovito da se nastali bioplin u veæini sluèajeva moÞeizravno upotrijebiti. Pri jednom napajanju javne plinske mreÞe jesadrÞaj rezidualnog sumporovodika veæ tako nizak da se sekun-darno odsumporavanje bioplina, npr. tretiranjem plina aktivnimugljenom, odvija uz oèigledno smanjene troškove.Poslovno podruèje anorganskih pigmenata pripada segmentu Per-formance Chemicals tvrtke Lanxess, koji je u poslovnoj godini2011. postigao promet od 2,13 milijardi eura.Sve tiskovne obavijesti tvrtke Lanxess kao i fotomaterijali dostupnisu na internetskim stranicama presse.lanxess.de i webmagazin.lanxess.de. H. K.Lanxess stavlja u pogon novo postrojenjeza formalin u Krefeld-Uerdingenu– 18 milijuna eura uloÞeno u novu proizvodnju– sluÞbeno otvaranje u prisutnosti gradonaèelnikaGregora Kathstede– novo postrojenje za formalin štedi energiju i štiti okoliš– planirano proširenje proizvodnje mentola na lokacijiKrefeld-UerdingenLeverkusen – Koncern za specijalnu kemiju Lanxess, najveæi po-slodavac u Chemparku u Krefeldu, sluÞbeno je otvorio novo po-strojenje za proizvodnju formalina u Krefeld-Uerdingenu. HubertFink, upravitelj poslovnog podruèja Advanced Industrial Interme-diates tvrtke Lanxess, i Gregor Kathstede, gradonaèelnik mjestaKrefeld, zvanièno su pustili u pogon najmodernije postrojenje da-našnjice. Formalin je sirovina trimetilolpropana (TMP), trovalent-nog alkohola koji se uz ostalo upotrebljava za brojne elemente uautomobilskoj industriji te industriji namještaja i graðevinarstvu.Investicija iznosi oko 18 milijuna eura uz pet novih radnih mjestana lokaciji. Na ukupno 1000 m2 konstruirani su novi spremnici zaformalin i metanol zajedno s postrojenjem i kolonom visokom 38metara.“Svojim postrojenjem za formalin jaèamo našu lokaciju Krefeld-Uerdingen i izgraðujemo dalje vodeæi poloÞaj kao proizvoðaè idobavljaè TMP-a”, istaknuo je Hubert Fink u ime tvrtke Lanxess nasveèanom otvorenju. “Proizvodnjom formalina na lokaciji postaje-mo neovisni o nabavci te vaÞne sirovine, a ujedno smanjujemotroškove transporta. Zahvaljujuæi jedinstvenom adsorberu takoðerpoboljšavamo energetsku uèinkovitost i pomaÞemo u zaštiti oko-liša”.“Lokacija Uerdingen nudi odliène uvjete za najmoderniju filozofi-ju kompanije. Investirajuæi u proizvodnju formalina i mentola,tvrtka Lanxess takoðer je proširila svoju paletu proizvoda i promo-virala Krefeld kao poslovnu lokaciju”, istaknuo je gradonaèelnikKrefelda Gregor Kathstede i nastavio: “Ýelio bih zahvaliti odgovor-nima na njihovu angaÞmanu na lokaciji Uerdingen i veselim se bu-duænosti koja se nastavlja uspješnim partnerstvom.”Joachim Waldi, èlan Izvršnog odbora Currente, tvrtke koja up-ravlja Chemparkom, takoðer pozdravlja taj pozitivni signal: “Novopostrojenje za formalin je vaÞna investicija za lokaciju ChemparkKrefeld-Uerdingen. Oduševljeni smo da tvrtka Lanxess koristi tuinvesticiju i modernizacijom nastavlja jaèanje proizvodnje u kljuè-noj proizvodnoj lokaciji Chempark Krefeld-Uerdingen.”Novo postrojenje za formalin štedi energiju i štiti okolišKoristeæi modernu tehnologiju, novo postrojenje proizvodi viso-kokvalitetan formalin u postupku koji je energetski uèinkovit i eko-loški prihvatljiv. Postrojenje se pokreæe i zaustavlja u procesu ukojem se upotrebljava jedinstveni adsorber tako da svi polutantiostaju u postrojenju kako bi se naknadno eliminirali u termièkikontroliranom postupku. U proizvodnji formalina stvara se ta-koðer para, koja se upotrebljava u vlastitoj jedinici TMP-a tvrtkeLanxess, èime se postiÞe u velikoj mjeri neovisnost o vanjskimizvorima energije.Proizvodi tvrtke Lanxess za globalne megatrendoveInvestiranjem u formalin tvrtka Lanxess odgovara megatrendovi-ma mobilnosti i urbanizacije – problemima koji æe imati kljuènuulogu u buduæem Þivotu u cijelom svijetu. “Tvrtka Lanxess veæ imaproizvode koji odgovaraju tim megatrendovima i trÞištima bu-duænosti”, objašnjava Fink. TMP se upotrebljava u mnogobrojnimproizvodima u industriji namještaja, konstrukcija i motornih vozi-la. Kalcijev formijat, nusproizvod procesa, aditiv je za kojim po-stoji velika potraÞnja na trÞištu. Odnedavno se uz impresivni spek-tar njegovih primjena pojavljuje i kao folijarno gnojivo u uzgojuvoæa.Proširenje postrojenja za mentolPoslovna jedinica Advanced Industrial Intermediates tvrtke Lan-xess takoðer proširuje na lokaciji svoje proizvodno postrojenje zamentol. Kapacitet postrojenja æe se udvostruèiti zbog velike glo-balne potraÞnje za mentolom. Projekt se razvija prema planu, azavršetak se oèekuje ove godine. Sintetièki proizveden mentol jevaÞna komponenta mnogih kemijskih aroma kao na primjer u po-druèju oralne higijene ili Þvakaæih guma. SadrÞe ga mnogi farma-ceutski proizvodi poput onih koji se upotrebljavaju za hlaðenjebolnih ozlijeda.Advanced Industrial Intermediates tvrtke LanxessPoslovna jedinica Advanced Industrial Intermediates (AII) tvrtkeLanxess pripada segmentu Advanced Intermediates, koji je u2011. godini zaradio ukupno 1,545 milijuna eura. Ima proizvod-ne lokacije u Njemaèkoj (Krefeld-Uerdingen, Dormagen, Lever-kusen i Brunsbüttel), Kini (Liyang), Indiji (Nagda) i SAD-u (Bay-town u Texasu).Tvrtka Lanxess je vodeæa tvrtka za specijalne kemikalije koja je2011. godine uprihodila 8,8 milijardi eura. Zapošljava 16 500djelatnika u 30 zemalja, a ima 48 proizvodnih lokacija širom svije-ta. Osnovno poslovno podruèje djelovanja su razvoj, proizvodnja iprodaja plastiènih masa, gume, meðuproizvoda i specijalnih ke-mikalija. Tvrtka Lanxess je èlan vodeæih odrÞivih indeksa Dow Jo-nes Sustainability Index (DJSI) World i FTSE4Good.Sve informacije dostupne su na internetskim stranicama press.lanxess.com i multimedia.lanxess.com. H. K.Infracrvena kamera èini nevidljive plinovevidljivimTvrtka FLIR Systems, Njemaèka, predstavila je svoju kameru Ga-sFind IR™ kojom se mogu neposredno prikazati plinovi poputsumporova heksafluorida, amonijaka i oko dvadesetak drugih pli-nova. Tim se kamerama mogu otkriti ispuštanja za okolinu štetnihplinova u raznim pogonima ili drugim mjestima, npr. u industrijipoluvodièa, metalnoj industriji i dr. ThermaCAM™ GasFindIR™LW prikazuje takve emisije plinova na IR-slikama u obliku “crnogdima”, tako da se ispuštanje moÞe odmah pratiti sve do izlaznogmjesta. VaÞnost moguænosti takve detekcije posebno se istièe unaporima za oèuvanje okoliša. To pokazuje samo podatak da npr.propuštanje 500 g sumporova heksafluorida ima isti staklenièkiuèinak kao 11 tona CO2. Djelovanje SF6 na globalno zatopljenje je23 900 puta štetnije od iste kolièine CO2, a njegova razgradnja uatmosferi traje oko 3200 godina. Sumporov heksafluorid se èesto548 Industrijsko-gospodarski pregled, Kem. Ind. 61 (11-12) 547–549 (2012)upotrebljava kao inertni plin u rasklopnim postrojenjima naponaveæeg od 1000 V (zatvorenog tipa) u trafostanicama ili centralamaza prijenos i distribuciju elektriène energije. Amonijak se upotre-bljava u proizvodnji umjetnih gnojiva i kao sredstvo za hlaðenje uvelikim postrojenjima za hlaðenje. M. B. J.Uklanjanje visokotoksiènih ostatnih materijalaTvrtka Eisenmann, Njemaèka, konstruirala je visokoturbulentnukomoru za sagorijevanje Turaktor® s dodatnim ureðajima za be-zopasno zbrinjavanje vrlo stabilnih i vrlo reaktivnih toksiènih spo-jeva. Ovaj keramièki opremljen reaktor za spaljivanje tekuæina,suspenzija, štetnih plinova i prašaka radi kontinuirano i vrlo uèin-kovito kod temperatura do 1200 °C i omoguæava zbrinjavanjeopasnih tvari bez opasnosti po okolinu. Postrojenje koje se sastojiod Turaktora®, èišæenja dimnih plinova i obrade otpadnih vodapostavljeno je za spaljivanje organskih ostataka i plinova koji sa-drÞe arsen. Nova narudÞba bilo je veliko postrojenje za termièkouklanjanje organofosfornih spojeva, koje se sastoji se od dvije lini-je Turaktora® . U nastavnom èišæenju dimnih plinova uklanjaju sesve štetne tvari nastale kod spaljivanja, a obradom otpadnih vodadobiva se procesna voda koja se recirkulira. Projekt je izveden ponaèelu “kljuè u ruke”. M. B. J.Zaštita tehnièara u zatvorenim kanalimaMnogi radnici moraju kontrolirati i odrÞavati ureðaje u zatvorenimjamama i kanalima. U takvim kanalima postoji opasnost od plino-va razlièitog izvora. Prije ulaska u jamu i tijekom rada u njoj atmo-sfera se mora kontinuirano ispitivati. Tvrtka Crowcon DetectionInstruments, Nizozemska, proizvodi instrumente Tetra-Multi zaistovremenu detekciju kombinacija otrovnih i lako zapaljivih pli-nova i kisika. Jedna tipka upravlja svim funkcijama, a zaslon prika-zuje sve podatke. Kod pojave opasnosti od plina, Tetra upozoravatehnièara glasnim alarmom, crveno-plavim titrajuæim svjetlom ivibracijom. Ureðaji Tetra su èvrsti, robustni, teÞine 300 – 500grama, nepropusni za vodu i prašinu i plutaju na vodi. M. B. J.Neopentil-glikol iz BASF-aTvornica neopentil-glikola (NPG), tvrtke BASF u Ludwigshafenu,Njemaèka, opskrbljuje svojom proizvodnjom s kapacitetom od165 000 tona godišnje Europu, Aziju, zemlje NAFTA za potrebeproizvodnje obloga. U industriji proizvoda za oslojavanje NPG jevaÞna komponenta za pripravu veziva za praškaste lakove. Daljnjaupotreba NPG-a je i u podruèju nezasiæenih poliesterskih smola ialkidnih smola, koje se upotrebljavaju kao vezivna sredstva zarazlièite tekuæe lakove. M. B. J.Arnite®XG za utikaèe bijele tehnikeDSM Engineering Plastics uveo je novi materijal bez halogena,specijalno razvijen za proizvodnju utikaèa za aparate bijele teh-nike za domaæinstva, koji rade bez nadzora. Armite®XG je polibu-tilen tereftalat, koji zadovoljava propisane zahtjeve prema IEC60335 koji se odnose na kvalitetu materijala i zadovoljavanje testmetoda za nenadgledane kuæne ureðaje koji rade sa strujomjaèom od 0,2 ampera. Armite®XG je postojan na toplinu i zado-voljava druge mehanièke karakteristike, ne navlaèi vlagu, lako sepreraðuje. SadrÞi sredstva za smanjenje gorivosti koja ne sadrÞehalogene ni crveni fosfor, prihvatljiv je za okoliš i siguran za upo-trebu. M. B. J.Novi postupak za èišæenje otpadnih plinovaU Laboratoriju za dinamiku fluida, FH Lippe & Höxter, Lemgo,Njemaèka, razvijen je novi postupak za èišæenje ispušnih plinova.Postupak je visokouèinkovit i ne ostavlja druge otpadne tvari kojetreba dodatno zbrinjavati. Sustav je izraðen u suradnji s tvrtkomNeotechnik, Biefeld, Njemaèka. Postupak se zasniva na kemijskojoksidaciji ozonom i katalitièkoj oksidaciji kod niskih temperatura.Novi propisi za zaštitu okoliša i smanjenje emisija zahtijevaju da seispušni plinovi, npr. u lakirnicama, moraju bolje proèišæavati, štose uobièajenim postupcima nedostatno provodi. Na osnovi ekspe-rimentalnog rada ustanovilo se da predloÞeni postupak s ozonompoveæava oksidacijsko djelovanje uz katalizator, pri èemu se uzoksidaciju štetnih tvari osigurava i neispuštanje ozona u okoliš.Dobri rezultati postiÞu se kod temperatura iznad temperatureokoline, ali daleko ispod razine temperature potrebne kod uo-bièajenog katalitièkog dodatnog èišæenja. M. B. J.Svjetionik s gorivnom æelijomTvrtka Air Products ima dugogodišnje iskustvo u proizvodnji i upo-rabi vodika. Pod vodstvom centra za razvoj i istraÞivanje, Centrefor Process Innovation, s još tri partnera osnovan je projekt zarazvoj svjetionika koji radi na osnovi gorivne æelije s vodikom, prvite vrste Nalazi se u Sjevernom moru, nezaštiæen i izloÞen vrloteškim prirodnim uvjetima, što predstavlja ekstremne zahtjeve nagorivne æelije i opskrbu vodikom. Cilj je i bio pokazati radnu spo-sobnost modernih energetskih sustava na vodik u ekstremnimuvjetima. Svjetlost svjetionika vidljiva je na udaljenosti do 40 km.M. B. J.Industrijsko-gospodarski pregled, Kem. Ind. 61 (11-12) 547–549 (2012) 549

Croatian

industrijsko-gospodarski pregledUreðuju: Hedviga Kveder i Ivan JermanRazvoj novog lijeka protiv rakaFarmaceutski koncern Pierre Fabre sklopio je s amerièkim koncer-nom Bristol-Myers Squibb ugovor o zajednièkom razvoju i komer-cijalizaciji buduæeg lijeka protiv raka Javlor®. Taj preparat, kojisadrÞi vinuflin, u Europi je u III fazi klinièkih ispitivanja za terapijuraka mokraænog mjehura i pluæa i u II fazi za terapiju raka dojke ijajnika. Francuska tvrtka oèekuje da æe u 2007. godini zapoèeti smarketingom lijeka. Proizvodnja se predviða na lokaciji na jugoza-padu Francuske, najvjerojatnije u Toulouseu. Amerièki partnerdobiva ekskluzivnu licenciju za Javlor® u SAD-u, Kanadi, Japanu,Koreji i dijelu jugoistoène Azije, dok æe francuska tvrtka preuzetidistribuciju u ostalim zemljama, posebno u Europi. I. J.Sredstva protiv odbacivanja transplantataFrancuska organizacija OPI, koja se specijalizirala za razvoj lijeko-va za rijetke bolesti, sklopila je sporazum s amerièkim poduzeæemAvax/Genopoïetic za zajednièko voðenje njihovih tvrtki kæeri Opi-sodia i Genopoïetic u Francuskoj. Oni æe raditi na projektu razvojasredstva protiv odbacivanja transplantata Leukotac® (inolimab),koji je u II. fazi klinièkih ispitivanja. Isto tako projekt se odnosi narazvoj i proizvodnju antitijela i rekombinantnih proteina. Dogovo-rene su lokacije u Lyonu i Besançonu. I. J.Kontrastna sredstva za medicinuTvrtka Guerbet je jedan od najveæih europskih proizvoðaèa kon-trastnih sredstava za medicinske svrhe. U roku tri godine tvrtka æeuloÞiti 24 milijuna eura u proširenje svojih kapaciteta na lokacijiLanester, Bretanja, Francuska. Time æe se sadašnja proizvodnja od1700 tona udvostruèiti na 3500 tona. Privatna tvrtka Guerbet kon-trolira 25 % europskog trÞišta kontrastnih sredstava i namjerava seširiti u SAD, gdje sada ima svega 1 % trÞišta. Tvrtka posjeduje iproizvodni pogon u Meksiku. I. J.Rafinerija nafte Rijeka: Veliki remontOd proljeæa 2001. godine velikog remonta rafinerijskih postroje-nja nije bilo. U Rafineriji je bio obustavljen rad gotovo svih po-strojenja. U Energani je zamijenjen tlaèni kolektor. Zaustavljen jebio Topping 3. Obavljeno je 6 700 pojedinaènih remontnih aktiv-nosti. Dijelovi pogona se èiste. Na Platformingu 2 i Unifinigu mo-raju se zamijeniti dijelovi peæi. Obavljaju se takoðer investicijskiradovi. Dio kolone na Toppingu i Vakuumu trebali su se zamijeni-ti, a na FCC-u promijeniti reaktor. Znaèajan investicijski zahvat jeprelazak na uporabu DCS-sustava na FCC-u i Platformingu 2.Troškovi remonta i godišnjeg odrÞavanja procjenjuju se na 150milijuna kuna. H. K.Poziv INI za partnerstvo u projektima MOL-aNa Balatonu su se sastali èelnici Ine i MOL-a. Posjetili su poljeNagylengyel na kojem se primjenjuju metoda EOR proizvodnjenafte, a zatim su posjetili prvu maðarsku naftnu bušotinu.Direktor MOL-ova Sektora istraÞivanja i proizvodnje upoznao jeInine struènjake sa strateškim smjernicama MOL-a u “upstream”djelatnosti. Upoznati su bili takoðer s MOL-ovim aktivnostima nadomaæem prostoru i meðunarodnim projektima.Ini je bio upuæen poziv za sudjelovanje u projektima MOL-a kakobi se smanjili troškovi i objedinilo znanje i iskustvo. Inini struènjacisu se upoznali s projektima na polju Stari Gradac – Barcs i Vizvar.Raspravljalo se o moguæim projektima zajednièkog nastupa Ine iMOL-a u Hrvatskoj i Maðarskoj i na inozemnom trÞištu. Za zajed-nièko ulaganje zanimljive su zemlje Egipat i Libija. H. K.Realizacija plinskog sustava Republike HrvatskeVaÞni su preduvjeti da bi nastupila plinska era porast potrošnje pli-na od sadašnjih 3,1 milijarde na 5,5 milijardi kubika, rast broja po-trošaèa plina sa sadašnjih 560 tisuæa na 1,2 milijuna i i poveæanjeplinoficiranosti Hrvatske, s 44 % na 65 %. VaÞno je dovršenje glav-nog magistralnog plinovoda Pula–Karlovac, povezivanje sjevernoja-dranske proizvodnje plina s novim plinovodom, gradnja novogplinskog skladišta u Okolima i osiguranje novih opskrbnih prava-ca.Potrebno je planirati nove pravce uvoza plina zbog pokrivanja ra-sta energetske potrošnje. Projekt Nabucco predviða do 2012. go-dine transport plina iz Kaspijske regije u Europu što, je vaÞno i zahrvatsko trÞište. Ukoliko se zadovolje svi uvjeti, opskrba novim pli-novodom preko Maðarske bit æe moguæa 2009. godine.Hrvatska se opredjeljuje za plin buduæi, da je èist i ekološkiprihvatljiv energent. Temelji plinskog gospodarstva u Hrvatskoj suplinska polja sjevernog Jadrana i izgradnja magistralnog plinovodaPula–Karlovac. Veæ je poloÞeno prvih devet kilometara od ukupno42 km podmorskog plinovoda za transport plina iz polja sjevernogJadrana do hrvatske obale gdje je predviðeno spajanje s magistral-nim plinovodom Pula–Karlovac.Istodobno se obavljaju radovi na privoðenju proizvodnji plinskihpolja. U proizvodnji su èetiri plinska polja s 12 proizvodnih plat-formi. Ivana, Marica, Ika i Ida daju na hrvatskoj strani dnevno okodva milijuna prostornih metara plina. Glavna tehnološka platfor-ma Ivana K obraðivat æe plin s tamošnjih polja. Oèekuje se pušta-nje u rad plinskih polja Katarina. i razradnih polja Anamaria, Ana iVesna.Sektor tehnoloških servisa Ine zapoèeo je radove na kopnenomdijelu Plinovoda od obale do terminala u Puli (9,6 km).Plinacro je ukljuèen u gradnju magistralnog plinovoda Pula–Karlo-vac, plinskog èvora Ivanja Reka do plinskog èvora Kutina. Dioniceplinovoda su ugovorene, a osigurani su i svi materijalni i tehnološkiuvjeti. Izgradnja 400 km plinovoda u Hrvatskoj pridonijet æerazvoju i gospodarstvu zemIje. H. K.Chromos boje i lakovi dobio certifikatISO 14001:2004Za savjesno èuvanje okoliša Chromos boje i lakovi dobio je certifi-kat ISO 14001:2004 njemaèke udruge za tehnièka ispitivanjaRWTUW. Posljednjih godina tvrtka kvalitetnim upravljanjem i ula-ganjem u ljude i istraÞivanja ostvaruje prihod oko 20 milijunaeura, od èega se oko 25 % odnosi na izvoz. U prvom tromjeseèjuove godine ostvareni rezultati su 20 % bolji u odnosu na isto344 Industrijsko-gospodarski pregled, Kem. Ind. 55 (7-8) 344–345 (2006)razdoblje u 2005. godini. Proizvodi se izvoze u Austriju, Ma-ðarsku, Nizozemsku, Englesku, u zemlje bivše Jugoslavije i nešto uNjemaèku. Zakljuèen je izvoz u Albaniju.Od 2001. godine Chromos posluje u sklopu slovenskog Heliosakoji ima preko 80 % udjela u tvrtki. Helios ostvaruje dobit od 230milijuna eura na godinu.Helios s Chromosom planira smanjiti proizvodnju jeftinih proizvo-da, a poveæati proizvodnju proizvoda koji imaju visoku dodanuvrijednost (parketni lak “Cromoden” i premaz za protupoÞarnuzaštitu “Pirostop”). H. K.Narcor, Ýupanja: Proizvodnja i prerada staklaVeæ 12 godina Þupanjski Narcor bavi se proizvodnjom i preradomstakla. S radom je poèeo u zakupljenom prostoru, a danas ras-polaÞe s 5 000 m2 vlastitog izgraðenog prostora. Tvrtka je uvijekbila solventna i ulagala u tehnologiju i znanje pripremajuæi se zaeuropsko trÞište.Tvrtka proizvodi staklo za graðevinarstvo i ureðenje prostora, aobavlja i ugradnju stakla.Narcor izvozi i do 25 % svojih proizvoda visokog stupnja obrade uBosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru. Sirovine kupuje u Italiji iMaðarskoj buduæi da dovoljno kvalitetnih nema u Hrvatskoj. H. K.Zvir d. o. o.: Pokusna proizvodnja punioniceizvorske vode i voænih sokovaTvrtka Zvir d. o. o. kupila je Upravnu zgradu i zgradu Dorade bivšeTvornice papira u Rijeci. Nakon ureðenja prostora punionice iprateæih objekata te montaÞe najsuvremenije opreme poèela jepokusna proizvodnja prirodne izvorske vode i voænih sokova. Upunionicu je investirano 12 milijuna eura. Prema planu ove æe segodine isporuèiti domaæem trÞištu pet milijuna litara pakiranevode.U vrijeme pune proizvodnje na trÞište æe se otpremati više od 25milijuna litara vode i voænih sokova na godinu. Prema tehnološkimmoguænostima proizvest æe se i do 15 000 litara pakirane izvorskevode odnosno sokova na dan.Oprema punionice omoguæuje visokoautomatiziranu proizvodnjui izravno punjenje boca vodom ili sokovima bez doticaja zraka i uznadzor proizvodnje.Proizvodni program obuhvaæa pakiranje prirodne izvorske vode,proizvodnju niskokaloriènih prirodnih, bistrih negaziranih voænihsokova i proizvodnju ledenog èaja.Prirodna izvorska voda iz kraškog podruèja Gorskog kotara, podrobnim imenom Vira, svrstava se u vode izvrsne ukusnosti. H. K.Poslovanje Ericssona Nikole TesleU prvom tromjeseèju ove godine Ericsson Nikola Tesla ostvario jeneto-dobit od 2816 milijuna kuna.Ostvareni rezultati u skladu su s planovima. U tom razdobljuprihodi od prodaje iznosili su 311,8 milijuna kuna, što je 11 % višeu odnosu na 2005. godinu. KnjiÞene narudÞbe-porasle su na354,5 milijuna kuna (14 %).Prihodi od prodaje na domaæem trÞištu iznose 104,8 milijunakuna, što je poveæanje od 17 %.Na trÞištu Zajednice Neovisnih DrÞava ostvareno je 91,5 milijunakuna, što je 127 % više u odnosu na prvo tromjeseèje 2005. godi-ne. H. K.Telekom akademijaH1 Telekom akademija je najnoviji projekt splitskog telekom-ope-ratera, Portusa, vlasnika mreÞe H1. Akademija æe polaznicimaomoguæiti stjecanje znanja o najsuvremenijim telekomunikacij-skim tehnologijama i uslugama. Timove vode svjetski priznatistruènjaci. Polaznicima, koji zadovoIje kriterije nudi se ugovor oradu u timu za uvoðenje najsuvremenijih telekom-usluga u Hrvat-sku, koje se temelje na tehnologiji WiMax i ADSL.Telekomunikacijske tvrtke u Hrvatskoj, njih 141, zapošljavaju oko14 500 djelatnika. H. K.Konèar-INEM uspješna tvrtkaTvrtka Konèar-INEM osvaja domaæi i regionalni prostor. Premaperformansama Konèarova raèunala su konkurentna svjetskimpandanima. Raèunala se proizvode u malim serijama, ruèno sesklapaju i svaki korak se kontrolira.Najnovija Janica, èetvrta je uspješnica tvrtke, laptop ima zaslon od19 inèa, a performansama moÞe zamijeniti “tvrdo” raèunalo.Pokreæe je 64-bitni, AMD Mobile Turion procesor. Jedno je odnajmoænijih raèunala na svijetu. H. K.Inker oèekuje poveæanje prometaPrihodi Inkera trenutaèno su oko 15 milijuna eura. Roca kao novivlasnik zaprešiækog Inkera ima 97 % dionica, a ostatak dionica urukama je malih dionièara (njih oko 700) kojima æe biti ponuðenotkup dionica.Promet Inkera æe rasti buduæi da æe Roca dio svog programa nami-jenjenog opremanju kupaonica preseliti u Zaprešiæ. Asortimanproizvoda æe se širiti (razlièite vrste slavina, mješalica, kupaonskekade, tuševi i tuš-kabine). H. K.Ugovori Ericsson Nikola Tesla i BH TelecomaPredstavnici tvrtke Ericsson Nikola Tesla i BH Telecoma potpisalisu ugovore koji æe omoguæiti plasman najmodernijih informacij-sko-komunikacijskih usluga Ericssona Nikole Tesle na trÞište mo-bilne telefonije u BiH. Vrijednost ugovora veæa je od 34 milijunakuna. H. K.Agrokor poveæava ukupne prihodeOèekuje se da æe ukupni prihodi Agrokora iznositi oko 13 milijardikuna što je poveæanje od 3 milijarde kuna u odnosu na 2005. go-dinu.Agrokor namjerava kupiti amerièku tvrtku koja ima licenciju zaproizvodnju dodataka prehrambenim proizvodima. H. K.Konèar: Dobri financijski rezultatiU prva tri mjeseca ove godine Konèar je ostvario prihod od 548,4milijuna kuna, što je 52 % više u odnosu na isto razdoblje u 2005.godini. Prihod od 321,9 milijuna kuna (59 %) ostvaren je na do-maæem trÞištu, a 226,5 milijuna kuna (41 %) realizirano je izvo-zom. H. K.Podravka: Prihod u prvom tromjeseèjuU prva tri mjeseca ove godine Podravka je od prodaje ostvarilaukupan prihod od 758,2 milijuna kuna, što odgovara poveæanjuod 3 % u odnosu na isto razdoblje u 2005. godini. Neto-dobitostvarena je u iznosu od 16,2 milijuna kuna. H. K.Industrijsko-gospodarski pregled, Kem. Ind. 55 (7-8) 344–345 (2006) 345

industrijsko-gospodarski pregledUreðuje: Hedviga Kveder i Ivan JermanProizvodnja nijacinamida u KiniTvrtka Lonza udvostruèuje svoju proizvodnju nijacinamida (niko-tinska kiselina, vitamin B3) za hranu u Guangzhou, Kina, izgrad-njom novog pogona vrijednog 30 milijuna dolara. Tvornica æe ra-diti prema istoj novoj enzimskoj tehnologiji, koja se primjenjuje upogonu kapaciteta 5 kt godišnje, a nalazi se na istoj lokaciji. Novajedinica imat æe kapacitet od 6 kt s moguænošæu proširenja na 9 kt.Neovisno o tome Lonza starta s tvornicom poluindustrijskog kapa-citeta u Vispu, Švicarska, koja æe proizvoditi farmaceutske kemika-lije u kolièinama od 10 do 150 kg, èime æe tvrtka zaokruÞiti svojproizvodni program od laboratorijskog kilogramskog, preko polu-industrijskog do komercijalnih kapaciteta. I. J.Sumitomo udvostruèuje proizvodnjumetioninaTvrtka Sumitomo Chemical gradi tvornicu metionina na lokacijiEhime Works u Japanu, kojom æe se udvostruèiti proizvodnja ami-no-kiseline na 90 kt godišnje. PotraÞnja za metioninom, koji seuglavnom upotrebljava kao dodatak stoènoj hrani, naglo raste uAziji. Glavni proizvoðaèi metionina su u Europi i SAD-u. Globalnikapaciteti za metionin su prema Sumitomou oko 450 do 500 ktgodišnje. I. J.Shell investira u otapalaTvrtka Royal Dutch Shell poveæava proizvodnju oksigeniranih ota-pala i poliola. Ulaganjem 50 milijuna dolara u unapreðenje pro-izvodnje otapala, Shell je za 25 kt poveæao godišnje kapacitete upogonu na lokaciji Deer Park, Texas, SAD, u kojem se proizvodiizopropanol i C6-otapala kao metil-izobutil-keton. Isto tako po-veæani su kapaciteti i u pogonu Norco za proizvodnju metil-etil-ketona. I. J.Kemira poveæava proizvodnju pigmenatai kemikalija za papirTvrtka Kemira ulaÞe gotovo 10 milijuna dolara u poveæanja pro-izvodnje specijalnih pigmenata na bazi titanijeva dioksida anataseu mjestu Pori, Finska. Unapreðenje obuhvaæa i poboljšanja u pro-cesu pakiranja proizvoda. Neovisno, tvrtka nabavlja i kemikalijeza papir od njemaèkog proizvoðaèa adheziva Klebstoffwerke Col-lodin Dr. Schultz & Nauth iz Frankfurta, èija je godišnja prodajaoko 4 milijuna dolara, uglavnom u Njemaèkoj i Francuskoj. I. J.Solvay u RusijiTvrtka Solvay ušla je u zajednièki poduhvat s ruskim proizvo-ðaèem poli(vinil-klorida) Nikos za proizvodnju smjesa na baziPVC-a. Zajednièko poduzeæe Soligran poslovat æe u dvije tvornicesmjesa koje je imao Nikos. I. J.Plinofikacija Crne GoreNajveæi opskrbljivaè Crne Gore plinom bila je INA; 1989. godineisporuèila je 15 000 tona. Sada se isporuka znatno smanjila.Buduæi da je plin gotovo 50 % jeftiniji od elektriène energije, eko-nomski isplativ i ekološki prihvatljiv pripremljen je program plino-fikacije Crne Gore. U Crnoj Gori provest æe se plinofikacija manjihindustrijskih pogona, hotela i domaæinstava. INA æe s proizvoðaèi-ma opreme ugovoriti isporuke po prihvatljivim cijenama kao i ku-povinu na kredit.INA æe provesti plinofikaciju crnogorskih gradova, ponajprije Pod-gorice. Potrebnu studiju za tu plinofikaciju izradit æe Institut zaenergetiku Hrvoje PoÞar u Zagrebu. H. K.Janaf: Porast prihodaU prošloj godini prihod tvrtke Janaf porastao je 30% prema 2004.godini. Oèekuje se dobit izmeðu 34 i 35 milijuna kuna.Janafu su dodijeljeni certifikati upravljanja kvalitetom, zaštitomokoliša i zaštitom zdravlja. Primili su certifikate: ISO 9001:2000,ISO 14001:2004 i OHSAS 18001:1999. H. K.Ina na naftnom trÞitu Bosanske krajineNakon višegodišnjeg prekida HOLD Ina prodaje svoje derivate uBosanskoj krajini od travnja 2005. godine. Do kraja prošle godineprivatnim benzinskirn crpkama isporuèeno je oko šest milijuna li-tara goriva. Poslovnica u Bihaæu ima benzinske postaje u Gla-moèu, Drvaru i Cazinu.HOLD Ina je najveæi uvoznik nafte i naftnih derivata u BiH.Uvezeno je 130 milijuna litara. Tijekom ove godine u bihaækoj po-slovnici predviða se prodaja 15 milijuna litara nafte i naftnih deri-vata što bi bio velik napredak u odnosu na prethodne godine. Usklopu INA-e namjeravaju se graditi i nove benzinske crpke. H. K.Tvornica šeæera Viro: Rekordna 2005. godinaGodine 2005. virovitièka tvornica šeæera Viro ostvarila je dobruproizvodnju, uspješan izvoz i iskazala zadovoljavajuæe rezultateposlovanja. Ostvarena dobit iznosi gotovo 100 milijuna kuna. 11milijuna kuna uloÞeno je u modernizaciju tvornice i meðuna-rodne certifikate. Dnevni kapacitet tvornice je udvostruèen. H. K.Pliva: Prodan pogon AWDPlivino povezano društvo AWD pharma iz Njemaèke i talijanskafarmaceutska tvrtka Lenarini Group ugovorili su prodaju proizvod-nog pogona u sklopu AWD-a u Dresdenu. H. K.Belupo kupio Deltis PharmTvrtka Deltis, privatna zagrebaèka tvrtka, nositelj je nekoliko rje-šenja o registraciji lijekova za koje je zainteresiran Belupo. Far-186 Industrijsko-gospodarski pregled, Kem. Ind. 55 (4) 186–188 (2006)maceutska tvrtka Belupo lijekovi i kozmetika d. d. kupila je tvrtkuDeltis Pharm, što joj omoguæuje korištenje prava intelektualnogvlasništva tvrtke. H. K.Konèar: Uspješno poslovanjeProšle je godine prema preliminarnim podacima, Konèar iskazaoprihod od 1,8 milijardi kuna, to je poveæanje od 11 % u odnosu na2004. godinu. Prema planiranom poslovanju ove se godine oèe-kuje prihod od 2 milijarde kuna i poslovni rashod od 2,01 milijar-de kuna.Od ukupne domaæe prodaje na HEP se odnosi 43 %. ZET je ta-koðer dobar kupac. Ove se godine oèekuje prodaja niskopodnihtramvaja u inozemstvu. H. K.Valjaonica cijevi SisakSisaèka Þeljezara preimenovana je u Valjaonicu cijevi Sisak. VaÞanproblem je privatizacija Valjaonice. Za kupnju Valjaonice zainte-resirana je i slovaèka Podbrezova. Radnicima je potrebno osiguratiredovita primanja, stranim kupcima dokazati da Þeljezara imakvalitetnu proizvodnju.Najveæi potencijal Valjaonice cijevi Sisak je proizvodnja bešavnihcijevi. Potrebno je poveæati i proizvodnju šavnih cijevi.Za 2006. godinu dogovorena je isporuka 65–70 tisuæa tona bešav-nih cijevi, 60 000 tona šavnih i 8–9 tisuæa tona hladne prerade.Proizvodi se izvoze u Katar, Oman, Indiju, sjevernu Afriku i Uje-dinjene Arapeke Emirate. Postoje narudÞbe za Indiju za naftnebušotine. H. K.Konèar-INEM i Retel konkretizirali suradnjuPredstavnici zagrebaèkih tvrtki Konèar-INEM i Retel potpisali supartnerski ugovor i konkretizirali suradnju koja traje veæ dvije go-dine. Ugovor predviða distribuciju Konèarevih raèunala kao i za-jednièka ulaganja u razvoj novih proizvoda. H. K.Vanjskotrgovinski partneri RHU prvih 11 mjeseci 2005. godine hrvatski ukupni izvoz od 62,8 %(5,02 milijarde USD) i ukupni uvoz od 74,1 % (11,13 milijardiUSD) odnosi se na zemlje Europske unije koje su ostale najzna-èajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske. Italija je po vrijednostihrvatskog izvoza na prvom mjestu. Robe je izvezeno u vrijednosti1,76 milijardi USD (3,7 % više), uvezeno za oko 2,7 milijardi USD(rast 5,3 %). Izvozom od 1,13 milijardi USD (9,2 % poveæan jeizvoz) Bosna i Hercegovina je na drugom mjestu, a Njemaèka s836,16 milijuna USD je na treæem mjestu (izvoz poveæan 1,7 %).H. K.IFAT China 2006:Nove tehnologije za “Zelene olimpijske igre”“Zelene olimpijske igre” kineski je slogan za ljetne igre 2008. uPekingu. Do tada je vrijedno naæi dobra rješenja za okoliš u po-druèju emisije iz prometa, industrije i elektrana. U Shanghaiu IFATChina od 27 do 30. lipnja 2006. prikazuje nove tehnologije zaodrÞavanje èistog zraka.U Kini se struja dobiva preteÞno iz termoelektrana na ugljen, odkojih je samo 5 % koncem 2004. bilo opremljeno sustavom zaèišæenje dimnih plinova. Na putu do ostvarenja plana zaštite oko-liša i kvalitete Þivota potrebno je sanirati još mnogo elektrana kakobi se udovoljilo zahtjevu za zaštitu okoliša. Tom temom se uz osta-lo bavi 2. meðunarodni sajam za okoliš IFAT China u lipnju 2006.u Shanghaiu. Forum nudi izmjenu informacija i iskustava u Aziji upodruèjima opskrbe vodom, otpadnih voda, zbrinjavanja otpada,reciklaÞe, odrÞavanja èistog zraka, kao i energije prihvatljive zaokoliš.Kao posljedica gospodarskog rasta u Kini su znatno porasle emisijepogonskog kuænog plina. Samo emisija ugljikova dioksida je od1990. porasla za preko 47 % i iznosila je 2003. polovicu ukupnogporasta. Danas Narodna republika zauzima u energetskoj po-trošnji i emisiji ugljikovog dioksida drugo mjesto na svijetu, odmahiza SAD-a.Pri tome je razina energetske uèinkovitosti 10 % ispod razine za-padnih industrijskih drÞava. Osim toga brzo rastuæa potreba zaenergijom i poveæana motorizacija kineskog stanovništva – samo uPekingu dolazi svakog dana 1000 novih automobile na cestu –zahtijevaju nuÞnost primjene tehnologija prihvatljivih za okoliš.Kineska vlada se susreæe s velikim investicijama za zaštitu okoliša.Aktualni petogodišnji plan (od 2006. do 2010.) iznosi oko 130 mi-lijardi eura, gotovo dvostruko u odnosu na prethodni plan. Od 1.sijeènja 2006. prema njemaèkom uzoru, na snazi je zakon usmje-ren na obnovljive energije. Uz osiguranje potrebne energije za go-spodarski rast i opskrbu privatnih gospodarstava potrebno je ta-koðer pridonijeti smanjenju zagaðenja zraka. U kombinaciji s dru-gim vidovima energije, s udjelom od 10 % do 2010. i 15 % do2015. obnovljive energije æe postupno zamijeniti ugljen. Do sredi-ne ovog stoljeæa Narodna republika æe sadašnji 83 postotni udiougljena smanjiti na 50 %. Hidroenergija æe tada osiguravati 18 %struje, od plina, biomase, fotovoltaika i snage vjetra 5 %, a nu-klearne energije 12 %.Ciljane investicije u podruèju iskorištavanja snage vjetra do 2010iznosit æe oko tri milijarde eura. Zbog nedostatka vlastitih pro-izvodnih kapaciteta Kini su potrebni inozemni partneri ponajprijeza gradnju megavatnih postrojenja. Isto vrijedi za solarna velikapostrojenja. Kratkoroèni ulazak na trÞište omoguæit æe Olimpijskeigre. Planira se do 90 % rasvjete igrališta i tople vode ostvariti izsolarne energije. Ministar za zaštitu okoliša Xie Zhenhua obeæao jeOlimpijskom komitetu da æe do Igara ostvariti WHO-standarde zakakvoæu zraka i u Pekingu koji je jedan od deset gradova s naj-veæim zagaðenjem zraka na svijetu. Za to je potrebno izgraditiplinsku opskrbu i time omoguæiti eliminaciju ugljena za grijanje ikuhanje. Upitna je takoðer energetska uèinkovitost postrojenja zastruju, toplinu i hlaðenje koje omoguæuju decentraliziranu opskr-bu graðevnih jedinica kao bolnica ili supermarketa.U okviru olimpijskih nastojanja za odrÞavanje èistog zraka u me-tropolama Kina nastoji izgraditi infrastrukturu zemnog plina kakobi zaštitila opskrbu stanovništva. Sada se u mnogim dijelovimaKine još uvijek za loÞenje upotrebljavaju biomasa i ugljen, štooneèišæuje zrak.IFAT China2. meðunarodni struèni sajam za zaštitu okoliša odrÞava se 27.–30. lipnja 2006. u Kini na Shanghai New International Expo Cen-tre (SNIEC). IFAT China je opseÞan struèni sajam za praktiènousmjerena rješenja u podruèjima opskrbe vodom, otpadnih voda,zbrinjavanja otpada, recikliranja, odrÞavanja èistog zraka, kao ienergije prihvatljive za okoliš u Aziji. Sajam ima meðunarodni ka-rakter i bit æe praæen struènim okvirnim programom. IFAI China2004. imala je 252. izlagaèa iz 17 zemalja i oko 9500 posjetiteljaiz 69 zemalja.OrganizatoriMesse München GmbHShanghai New Internationl Expo Centre Co., Ltd. (SNIEC)Partner u organizacijiMunich Trade Fairs (Shanghai) Co. LtdIndustrijsko-gospodarski pregled, Kem. Ind. 55 (4) 186–188 (2006) 187SuorganizatoriChina Association of Resources Comprehensive Utilization(CARCU)China Council for the Promotion of International Trade Machine-ry Sub-Council (CCPIT-MSC)SponzoriNDRC – National Development and Reform Comission, VR ChinaMinistry of Science and Technology, VR ChinaMinistry of Land and Resources, VR ChinaMinistry of Agriculture, VR ChinaMinistry of Water Resources, VR ChinaSEPA – State Environmental Protection Administration, VR ChinaProfessional Association Contact Office of State-owned Assets Su-pervision and Adminisration Commission of the State Council, VRChinaBundesministerium für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicher-heit, DeutschlandBayerisches Staatsministeriun für Umwelt, Gesundheit und Ver-braucherschutz, DeutschlandMeðunarodni partneriEWA – European Water AssociationVKS – Verband Kommunale Abfallwirtschaft und Stadtreinigunge.VDWA – Deutsche Vereiniung für Wasserwirtschaft, Abwasser undAbfall e.V.DVGW – Deutsche Vereinigung des Gas- und Wasserfaches e.V.Technischwissenschaftlicher VereinISWA – International Solid Waste AssociationGDCh – Wasserchemische Gesellschaft – Fachgruppe in der Ge-sellschaft Deutscher Chemiker e.V.O Minhenskom internacionalnom sajmu (MMI)Minhenski meðunarodni sajam (MMI) s oko 40 struènih sajmovaza investicijsku robu, konzumnu robu i nove tehnologije jedno jeod svjetski vodeæih sajamskih društava. Preko 30 000 izlagaèa izviše od 100 zemalja i više od dva milijuna posjetitelja iz više od200 zemalja sudjeluje godišnje na priredbama u Münchenu. Osimtoga MMI prireðuje struène sajmove u Aziji, Rusiji i srednjemistoku i u JuÞoj Americi. Sa èetiri sestrinska društva u inozemstvu i62 inozemna zastupstva, koja opsluÞuju 86 zemalja, MMI raspo-laÞe širokom mreÞom u svijetu.Daljnje obavijesti nalaze se na internetu: www.ifat-china.comKontakt-partner za tisak:Petra Gageltel. +4989/9 49-202 44, faks: +4989/9 49-202 49e-mail: petra.gagel@messe_muenchen.de05/d/ProKomGB 1 H. K.U Kini se oèekuje rekordan broj sudionikaBaumo China 2006:Broj rezervacija izloÞbenog prostorasudionika se znatno poveæaoPotraÞnja za prostorom je znatno veæa nego na Bauma China2004.Veæi broj udruÞenja izlaÞe u Shanghaiu strojeve za graðevinarstvo istrojeve za graðevni materijal, vozila za graðevinarstvo i pribor zagraðevinarstvo.Bauma China 2006., treæi meðunarodni trgovaèki sajam za stroje-ve za graðevinarstvo i strojeve za graðevni materijal, vozila zagraðevinarstvo i pribor za graðevinarstvo, pokazuje znatan porastbroja izlagaèa i izloÞbenih površina, što æe se pokazati tijekom pri-redbe od 21. do 24. studenog u Shanghaiu.Prilikom posljednjeg sajma sudjelovalo je 738 izlagaèa na više od100 000 m2 izloÞbene površine. Bauma China se time razvila uvrhunsko dogaðanje za graðevnu industriju u Kini i Aziji. Na Bau-ma China 2006. oèekuje se ponovni rast broja izlagaèa. Veæ sadaorganizator, Messe München GmbH, moÞe uknjiÞiti tri puta višerezervacija nego u 2004. Trgovaèki sajam, koji se odrÞava od 21.do 24. studenog u Shanghaiu trebao bi prema planu zauzeti oko140 000 m2 izloÞbene površine.Prema oèekivanjima Bauma China 2006. bit æe u Aziji najvaÞniji inajveæi meðunarodni trgovaèki sajam za strojeve u graðevinarstvu.Kako u 2004. tako i sada Munich International Trade Fairs (Meðu-narodni sajam München) nastavlja svoju uspješnu suradnju sasvojim kineskim partnerima: China Council for the Promotion ofInternational Trade – Machinery Sub-Council (CCPIT-MSC) (ki-neski odbor za promociju meðunarodne trgovine – sekcija zastrojeve), China National Construction Machinery Corporation(CNCMC) i China Construction Machinery Association (CCMA)(kinesko graðevinsko strojarsko udruÞenje). Ta tri udruÞenja za-jedno s Munich Trade Fairs Shanghai Co., Ltd (MMI-SH) vršesluÞbu kontaktnog informacijskog ureda za Bauma China 2006.na kineskom podruèju.Munich Trade Fairs International Group (MMI) sa svoja tri inozem-na sestrinska društva i 62 inozemna zastupstva odgovorna je za sveostale zemlje. To æe poduprijeti Njemaèko inÞenjersko udruÞenje,Udruga njemaèkih graditelja strojeva i postrojenja (VDMA) kao imeðunarodni partneri ukljuèujuæi Japansku asocijaciju za meha-nizaciju (JCMA), Japanska udruga proizvoðaèa konstrukcijskeopreme (CEMA) i Korejska udruga proizvoðaèa konstrukcijskeopreme (KOCEMA).Vodeæa poduzeæa te industrijske struke predstavit æe svoje najno-vije proizvode za azijsko trÞište. Ukupna proizvodna paleta graðe-vinskih strojeva ukljuèujuæi strojeve za obradu zemlje, alate zagraðevni materijal, instalacije na gradilištu, graðevinski pribor, svepotrebno za prvu fazu izgradnje i gradnju skela, strojeve za cesto-gradnju i izgradnju tunela kao i opremu i pribor izloÞit æe se naBauma China. Posjetitelji Bauma China su uglavnom odgovorneosobe iz graðevinske industrije, trgovaèkog sektora, administrativ-nog sektora kao i predstavnici drÞavnih i regionalnih vladajuæih in-stitucija iz oko 90 zemalja, posebno iz Kine i Azije, s pogledomusmjerenim na Japan, Koreju, Taivan, Tailand, Vietnam, Maleziju iSingapur. Nakon SAD-a, Francuske, Njemaèke i Velike BritanijeKina je peto najveæe trÞište širom svijeta za izvoz graðevinskihstrojeva i strojeva za graðevinski materijal.Bauma ChinaBauma China se na kineskom trÞištu etablirala kao najuspješniji inajvaÞniji struèni sajam za graðevinsku industriju i industriju stro-jeva za graðevinski materijal s oko 50 000 sajamskih posjetitelja izsvih podruèja Kine i sa svih kontinenata. Ukupno 738 izlagaèapredstavilo je 2004. cijelu paletu graðevinskih strojeva i strojevaza graðevinski materijal na 100 000 m2 izloÞbene površine nanajmodernijem sajamskom prostoru u Aziji, Shanghai New Inter-national Expo Centre (SNIEC).Daljnje obvijesti dostupne su na internetu:www.bauma-china.com i www.bauma.deKontakt-partner za tisak:Henrike Burmeister, Pressereerat Bauma China 2006tel (+4989) 949-20 245, faks (+4989) 949-20249henrike.burmeister@messe-muenchen.de03/d/ProKomGB l/hoi H. K.188 Industrijsko-gospodarski pregled, Kem. Ind. 55 (4) 186–188 (2006)

Industrijsko-gospodarski pregled

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia