Davor Pećnjak

Pećnjak, Davor

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

oni koji su u svoje filozofsko obrazo-vanje spremni ulo®iti više od elemen-tarne radoznalosti, bit æe nagraðeni.Recepciju knjige trebala bi olakšati nje-zina oprema. Osim (autorovih) naputa-ka za daljnje èitanje koji se nalaze nakraju svakog poglavlja, ovo izdanje sa-dr®i i hrvatsko-engleski rjeènik najva®ni-jih termina, što je osobito va®no u uvje-tima kada još uvijek ne postoje termi-nološki standardi struke. Štoviše, upra-vo bi Èuljkov prijevod Dancya mogaoodigrati pionirsku ulogu u kreiranju tihstandarda, barem kada je epistemolo-gija u pitanju. Naravno, moguæe je argu-mentirano osporavati pojedina rješenja– npr. da se infer i inference prevode kaozakljuèivati odnosno zakljuèak (a ne kaoizvoditi odnosno izvoðenje), ali to æe sa-mo pridonijeti nala®enju boljih inaèica.Tomislav JanoviæInstitut za antropologijuAmruševa 8, HR-10000 Zagrebjanus@inantro.hrWilliam James, Pragmatizam, prijevod i predgovor Tomislav Janoviæ,IBIS grafika, Zagreb, 2001, xxii + 169 str.Pragmatizam je filozofski pravac koji jekod nas dugo vremena bio gotovo pot-puno zanemaren. Oni koji oèito nisu èi-tali pragmatiste, pa tako ni Williama Ja-mesa, mislili su da je pragmatizam èistapotpora kapitalizmu i tako o njemu nijebilo niti rijeèi, a takva je situacija proiz-vela da se i dalje, sve do sada, malo štomoglo o njemu èuti. Pragmatisti su je-dino smatrali da je ljudski rad praktiènai moralna vrijednost sama po sebi, èakne kao neka kumulacija dobara, a ka-moli kapitala, nego proizvodnja dobaraza poboljšanje ®ivotnih uvjeta svima. Toje uglavnom jedina veza filozofskogpragmatizma s politièkim ideologijamakoja bi dolazila iz samog pragmatizmakao filozofske teorije.Pragmatizam je, dakle, filozofski pravackoji je bio usmjeren upravo na rješa-vanje zanimljivih i znaèajnih filozofskihproblema. To se lijepo mo®e vidjeti bašu ovoj knjizi. Ona se sastoji od osam po-glavlja koja su, ustvari, osam predavanjakoja je James odr®ao, za širu publiku,na Lowell institutu u Bostonu i na Sve-uèilištu Columbia 1906. i 1907. godine.Ona izvrsno sa®imlju glavne Jamesovefilozofske poglede i argumente, ali ipredstavljaju pragmatizam u najboljemsvjetlu.James nudi pragmatizam prvenstvenokao metodu. Pragmatizam nije neki skupgotovih filozofskih pogleda koji se pred-la®u kao rješenja; on je više metoda zarješavanje filozofskih problema. Analizi-rajuæi empirizam i racionalizam, Jamesustvrðuje kako se empirizam ponekadpreviše dr®i èinjenica te se katkad gubi umnoštvu pojedinaènosti i završava uskepticizmu, dok racionalizam, s drugestrane, konstruirajuæi svoje teorije, ob-likuje sustave koji vrlo èesto gube vezusa stvarnošæu. Tako nam obje ove filo-zofije ne daju zadovoljavajuæe odgovoreniti objašnjenja. Iako filozofija u svojimobjašnjenjima tra®i opæenitije principe,ipak iskustvo, odnosno moguænost od-reðene empirijske provjere objašnjenja iteorija ili njihovih posljedica, mora bitiglavna odlika dobrog filozofskog objaš-njenja, odnosno filozofske teorije. Rije-èima samog Jamesa, filozofski pojmovimoraju biti tako protumaèeni, a teorijetako formulirane, da se jasno izraze nji-hove praktiène posljedice. Ukoliko sene utvrde nikakve praktiène posljedice77Prikazi knjiga / Book Reviewsizmeðu naizgled razlièitih teorija ili ob-jašnjenja, ona su zapravo istovrijedna i,u biti, prazna, te se zastupnici takvih, na-izgled razlièitih mišljenja, u takvom slu-èaju uzaludno spore.Kako se naše sveukupno iskustvo sastojiod mnoštva razlièitih dijelova i velikogmnoštva pojedinaènih dogaðaja i do®iv-ljaja, da bismo to iskoristili na najuèin-kovitiji naèin, moramo nekako obraditi imeðusobno povezati razlièite i pojedi-naène dijelove tog cjelokupnog iskustva.Zbog toga uvodimo pojmove i ideje kojeslu®e tome da dobro povezuju dijeloveiskustva u koherentnu cjelinu. Prema Ja-mesu, koji se ovdje oslanja na Deweya iF. C. S. Schillera, ideje, a mi bi smo danasrekli sudovi ili teorije, upravo postaju is-tinite kada uspostavimo odgovarajuæe od-nose. Tako je ovdje razraðena instrumen-talistièka teorija istine. Takoðer, korisnonam je uvidjeti i da li unutar mnoštvapojedinaènih dogaðaja i do®ivljaja u is-kustvu ima nekih zajednièkih karakteris-tika, te onda iz njih apstrahiramo i dola-zimo do nekih opæenitijih principa kojinam mogu na zadovoljavajuæi naèin ob-jasniti to mnoštvo pojedinaènih stvari idogaðaja. Za razliku od krutog empi-rizma ili krutog pozitivizma, pragmatisti,a pogotovo James, otvoreni su za razma-tranje svih filozofskih problema, pa takoi metafizièkih i teoloških, jer ukoliko pro-naðemo zadovoljavajuæa objašnjenja, spotporom u iskustvenom dijelu, ali kojaukljuèuju i neopa®ljive entitete kao štosu npr. supstancija, Bog itd., mi imamo»ontološku obavezu« prihvatiti ih jer suonda ti entiteti dijelovi naših najboljihobjašnjenja koja za nas imaju instru-mentalnu vrijednost. Na tim temeljimaJames i raspravlja o nekoliko znaèajnihpitanja filozofije – postojanje Boga, slo-boda volje, jedinstvo i mnoštvo itd.Filozofija Williama Jamesa, kao uosta-lom i pragmatizam u cjelini, nije samopovijesno znaèajna filozofija, veæ je onaizvršila i znatan utjecaj na suvremenu fi-lozofiju; izravan utjecaj oèigledan je kodjednog od najznaèajnijih predstavnikaanti-realizma u filozofiji znanosti, vanFraassena, dok Quine, Rorty i Putnam,da spomenem samo neke najznaèajnijesuvremene filozofe, grade dijelove svo-jih filozofskih teorija na temeljima i vrli-nama pragmatizma.Što se tièe prijevoda, on je napravljenznalaèki tako da se tekst i na hrvatskomèita teèno, a argumenti ništa ne gube najasnoæi.®elio bih takoðer istaknuti i izuzetnokoristan predgovor prevoditelja iz kojegse mo®e saznati još nešto više o Jamesu,pragmatizmu i njihovom utjecaju danas,a prilo®en je i popis glavnih Jamesovihdjela te dvije adrese web stranica s dalj-njim tekstovima i informacijama za onekoji æe se više zainteresirati ovom knji-gom.Davor PeænjakFilozofski fakultet u Zadru – Sveuèilište uSplitu, Obala kralja Petra Krešimira IV, 3,HR-23000 ZadarMichael Williams, Problems of Knowledge. A Critical Introduction toEpistemology, Oxford University Press, Oxford 2001, ix + 276 pp.Michael Williams’ introduction to epis-temology, entitled Problems of Know-edge. A Critical Introduction to Episte-mology, is a good book in more than onesense of the word. Firstly, it is writtenwith clarity and simplicity on rather con-78 Prolegomena 1 (1/2002)

William James: Pragmatizam

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia