Istraživanje o produktivnosti hrvatskih filozofa u razdoblju od 1993 do 2003

Tvrtko Jolić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Tko to tamo filozofira?Produktivnost hrvatskih filozofa (1993–2003)1. Filozofska populacijaCilj je ovoga èlanka utvrditi broj objavljenih radova hrvatskih filozofa urazdoblju od 1993. do 2003. godine. Pitanje koje prethodi ovome zadatkujest: tko su hrvatski filozofi? Najjednostavniji odgovor bio bi: ljudi koji se uHrvatskoj bave filozofijom. To nas pak vodi dalje do pitanja što je to filozo-fija. Ne predmnijevamo da znamo odgovor na to pitanje. Stoga æemo seovdje poslu®iti jednom zaobilaznom strategijom u odreðivanju tko je to filo-zof i napose hrvatski filozof. Kriteriji su posve birokratske i ekonomske pri-rode i vezani su uz ono što se ponekada naziva znanstveni pogon. Naime uovom èlanku hrvatskim filozofima i filozofkinjama smatrat æe se oni koji za-dovoljavaju jedan od dvaju kriterija: a) doktorirali su na znanstvenom pod-ruèju filozofije te se kao takvi vode u upisniku znanstvenika pri Ministarstvuznanosti, obrazovanja i športa (dalje MZOŠ);1 b) sudjeluju ili su sudjelovalina izvoðenju znanstvenih projekata kojima je prosudbena skupina filozofija,a financirani su od strane MZOŠ.Prema prvom kriteriju u našu ciljanu populaciju ulaze 92 osobe s dokto-ratom filozofije. Pri tom se pretpostavlja da je postignuti doktorat pouzdanpokazatelj daljnjeg znanstvenog djelovanja. Naravno, kod znanstvenika po-nekada svjedoèimo i promjenama znanstvenog interesa, bilo iz èisto znan-stvenih ili više pragmatiènih razloga. Za hrvatske doktore filozofije mo®e semeðutim reæi da su posvema obuzeti filozofskim erosom. Meðu objavljenimradovima svakoga od njih uglavnom se nalaze tekstovi filozofske tematike.U skladu s opæe-proklamiranim i nadasve razvikanim zahtjevom za interdis-ciplinarnošæu, u statistike objavljenih radova uvrštavat æemo i radove èijinaslovi ne ukazuju da je rad usko filozofske tematike.O snazi zova filozofskog erosa u Hrvatskoj govori i jedan broj osobakoje nisu doktorirale na znanstvenom podruèju filozofije, a u znanstvenoj suzajednici zbog svojega rada u znanstvenim i obrazovnim institucijama te naznanstvenim projektima financiranim od strane MZOŠ-a priznati kao filo-zofi. Da bi se obuhvatili i ti pojedinci uveden je drugi kriterij za uvrštavanjemeðu hrvatske filozofe. Prema drugom kriteriju brojci naših filozofa prido-dano je 10 imena. Tako je ukupni broj filozofa u Republici Hrvatskoj za-kljuèno s 2003. godinom bio 102. U ovaj broj uvrštena je i nekolicina filozofakoji su mjestom zaposlenja vezani uz inozemstvo, ali se i dalje vode u upis-niku znanstvenika ili su sudjelovali na nekom od znanstvenih projekata.1 Uredništvo èasopisa i autor èlanka zahvaljuju se dr®avnom tajniku MZOŠ-a SlobodanuUzelcu koji je odobrio uvid u upisnik znanstvenika i napose gospoði Jasni Tribuson koja je pri-premila podatke iz upisnika.2. Baze podataka i metoda istra®ivanjaPodatci o objavljenim radovima prikupljeni su iz èetiri baze podataka. To su:Online katalog Nacionalne i sveuèilišne knji®nice (URL: http://www.nsk.hr),Hrvatska znanstvena bibliografija (URL: http://bib.irb.hr) te Current Con-tents i Web of Science dostupni preko Centra za online baze podataka priinstitutu Ruðer Boškoviæ (URL: nippur.irb.hr/ovid). Dok su prve dvije bazedostupne svim korisnicima, za Current Contents i Web of Science potrebnaje zaporka koju u Centru za online baze podataka mo®e dobiti svaki znan-stvenik i student hrvatskih visokoobrazovnih institucija.Kako su prema Zakonu o knji®nicama nakladnici du®ni Nacionalnoj isveuèilišnoj knji®nici (NSK) dostaviti obvezne primjerke svake tiskane knji®niè-ne graðe, njezina je bibliografska baza vjerojatno najpotpuniji izvor poda-taka o djelima hrvatskih autora objavljenim u Hrvatskoj. U online katalogNSK uvršteni su podatci o knjigama, èlancima iz èasopisa i zbornika, doktor-skim disertacijama i magistarskim radovima, katalozima izlo®aba itd. Kakoje katalog NSK usmjeren prije svega na radove objavljene u Hrvatskoj, po-datci o radovima hrvatskih filozofa objavljenim u domovini prilièno su sve-obuhvatni. No ova baza podataka se pokazala kao nedostatna da bi se pra-tila hrvatska produkcija u inozemstvu. Podatci o tom segmentu djelovanjanaših filozofa upotpunjeni su prije svega podatcima koji se mogu naæi nastranicama Hrvatske znanstvene bibliografije (Croatian Scientific Bibliogra-phy, CROSBI)2. Osnovna zadaæa CROSBI-ja jest da sabere radove koji sunastali u sklopu projekata koje je financiralo MZOŠ. Kako se podatci iz ovebaze koriste kao potpora radu prosudbenih skupina, za potrebe napredova-nja u zvanjima, izradu tekuæih bibliografija pojedinih ustanova, projekata ipojedinih znanstvenika, pretpostavlja se da je u interesu samih znanstvenikašto a®urnije popunjavati bazu s najnovijim radovima objavljenim u zemlji iinozemstvu. Za dodatni izvor podataka konzultirane su i dvije inozemnebaze podataka. Current Contents (CC) jedna je od najveæih i najcjenjenijihbaza podataka. Ova baza sa sjedištem u Institute for Scientific Information uPhiladelphiji, SAD, obuhvaæa preko 7000 najcjenjenijih znanstvenih èasopi-sa u svijetu, od toga u podruèju Arts & Humanities oko 1100 èasopisa.Va®nost ove baze podataka ogleda se i u hrvatskom Zakonu o znanstvenojdjelatnosti i visokom obrazovanju koji posebno vrednuje radove indeksiraneu CC-u. Web of Science (WoS) još je jedan proizvod reèenog philadelphij-skog instituta za znanstvene informacije. U ovoj bazi indeksira se više od8000 znanstvenih èasopisa, a u ovom istra®ivanju korištena je prije svega kaoizvor o citiranosti radova hrvatskih filozofa u inozemstvu.Razdoblje od 1993. do 2003. odabrano je iz dva razloga. Godina 1993.prva je godina za koju su dostupni online podatci iz baze CC. Završna go-238 Prolegomena 3 (2/2004)2 Za podatke o objavljenim radovima prije osnutka CROSBI-ja korišteni su podatci izbaze podataka SVIBOR Ministarstva znanosti i tehnologije (URL: http://www.mzos.hr/svi-bor/svibor.htm).dina 2003, osim što prikladno zatvara jedno desetljeæe hrvatske filozofije,odabrana je da bi se dalo dovoljno vremena da se u baze unesu svi podatci oobjavljenim djelima s obzirom na vrijeme u kojemu se odvijalo ovo is-tra®ivanje (druga polovica 2004. godine). Da bi se došlo do ukupnog brojaobjavljenih radova hrvatskih filozofa u tra®ilice èetiriju baza podataka po-jedinaèno je uneseno svako ime s liste od 102 filozofa. Kako je hrvatska filo-zofska zajednica relativno mala i meðusobno se dobro poznaje, sluèajevi ukojima se meðu rezultatima tra®enja pojavljivalo više osoba s istim imenom,prezimenom ili inicijalom dali su se lako riješiti. U bazi CC pretra®ivano jesvih sedam znanstvenih podruèja u koja ta baza svrstava indeksirane èaso-pise, dok su u WoS uzeti u obzir samo podatci s podruèja društveno-hu-manistièkih znanosti.U statistiku su ukljuèene sljedeæe kategorije radova: knjige, poglavlja izknjiga, èlanci iz zbornika radova, èlanci iz znanstvenih èasopisa, recenzije iprikazi, prijevodi, ureðivanje knjiga i zbornika.3. Rezultati istra®ivanjaRezultati istra®ivanja su sljedeæi. Hrvatski filozofi objavili su u razdoblju od1993. do 2003. godine u zemlji i inozemstvu ukupno 2422 rada. Podijeli li seto s brojem filozofa proizlazi da je svaki filozof u prosjeku objavio 23,75 ra-dova, što na godišnjoj razini znaèi skoro 2,4 rada. Od ukupnog broja radova112 radova objavljeno je u inozemstvu. Iskljuèivo u Hrvatskoj objavljivalo je66 filozofa, u inozemstvu je svoje radove objavilo 35 filozofa, a za jednoganemamo podataka da je u deset godina objavio ijedan rad. S druge strane,najproduktivniji hrvatski filozof objavio je 94 rada.Prema podatcima iz WoS-a u èasopisima koji se indeksiraju u njihovojbazi barem jedanput je citiran 71 rad hrvatskih filozofa. Neki od tih radovacitirani su više puta (najcitiranija su dva rada koji imaju po 7 citata) pa seukupan broj citata radova hrvatskih filozofa zaustavlja na brojci 102. KakoWoS indeksira i dva hrvatska èasopisa u kojem su hrvatski filozofi citirani 10puta, proizlazi da je ukupan broj citata hrvatskih filozofa u inozemstvu 92.Ta 92 inozemna citata proizvelo je 29 filozofa. Zanimljivo je vidjeti i kolikoje famoznih CC uradaka poteklo iz pera hrvatskih filozofa. Prema našemubrojanju 34 CC filozofa napisalo je 89 takvih radova, od kojih su se 43 po-javila u dva domaæa CC èasopisa.Mo®da æe netko naæi zanimljivim vidjeti kako su ovi rezultati raspore-ðeni po institucijama koje zapošljavaju filozofe. Po podatcima MZOŠ-a našifilozofi su našli zaposlenje na 26 razlièitih institucija, 16 ih je bilo u mirovini,a podataka nije bilo za 12 filozofa. Podatke za institucije donosimo u tabeli1. U njoj su poimence navedene samo institucije s dva ili više zaposlenika.239Komentari i bilješke / Comments and Notes240 Prolegomena 3 (2/2004)NazivinstitucijeBr.zaposlenihBrojradovaCCradoviuRadoviuWoS-ubr.citataukupnodomaæistranidomaæimèasopisimastranimèasopisimabr.citiranihradovaudomaæimèasopisi-maustranimèasopisi-maFilozofskifakultet,Rijeka683681515000Filozofskifakultet,Zadar33737000000Filozofskifakultet,Zagreb12230221909707FilozofskifakultetDru®beIsusove5142141101111Fakultetpolitièkihznanosti25549600303HAZU23232000000Institutzadruštvenaistra®ivanja37777070000Institutzafilozofiju17527480473717333Katolièkibogoslovnifakultet,Split4107107010000Katolièkibogoslovnifakultet,Zagreb27575010110Medicinskifakultet,Rijeka21413110000Prirodoslovno-matematièkifakultet22320301317drugeinstitucije1440938029202324129mirovina16372371150936bezpodataka12239239040606Tabela1.Iz tabele je vidljivo da je Institut za filozofiju najproduktivnija filozof-ska institucija. 17 zaposlenika Instituta objavilo je 527 radova, što predstav-lja više od petine ukupne filozofske produkcije u Hrvatskoj u istra®ivanomrazdoblju. Svaki od njih je u prosjeku objavio 31 rad. 42% radova hrvatskihfilozofa objavljenih u inozemstvu potpisuje neki od znanstvenika s Instituta.Uz to, 17 radova koje su napisali djelatnici Instituta èini više od treæine citi-ranih hrvatskih radova u stranim èasopisima.Na drugom mjestu po produktivnosti dolaze skupina znanstvenika za-poslenih na 14 razlièitih institucija u zemlji i inozemstvu za koje u tabeli nisunavedeni zasebni podatci. I njih odlikuje visoka produktivnost od 29,2 ob-javljena rada po osobi. Ono što upada u oèi kod ove skupine znanstvenikajest iznadprosjeèna kolièina radova objavljenih u CC èasopisima i u inozem-stvu te znatna recepcija tih djela u svjetskoj znanosti. Dva su objašnjenja tihpodataka. U ovu skupinu su naime ukljuèena i dvojica filozofa zaposlena nainstitucijama izvan Hrvatske. Na njih otpada 25 od 29 radova objavljenih uinozemstvu i veæina citiranih radova u inozemnim èasopisima. Veliki brojobjavljenih radova u CC èasopisima postaje jasniji ukoliko se uzme u obzirda veæina radova objavljenih u inozemnim èasopisima potjeèe iz pera ovedvojice autora, dok su ostatak radovi objavljeni u jednom domaæem èaso-pisu iz društvenih znanosti.Znaèajan prinos hrvatskoj filozofiji u protekli deset godina dali su filo-zofi umirovljenici. Njih 16 napisalo je 372 rada, a znaèajnim brojem sudje-luju i u broju citiranih radova u inozemstvu. Podatci o mjestu zaposlenjanisu bili dostupni za 12 filozofa za koje se mo®e pretpostaviti da ili nisu za-posleni ili su zaposleni van sustava znanosti.4. Zakljuèna razmatranjaNamjera ovoga rada nije bila utvrditi kvalitetu hrvatske filozofije, filozofa iliinstitucija na kojima djeluju. Istra®ivanja ovoga tipa usmjeravaju se prven-stveno na kvantitetu, a ne kvalitetu objavljenih radova. Ni citiranost nekograda ne mora nu®no ukazivati na njegovu visoku znanstvenu vrijednost. Tase dva parametra ipak, u nedostatku pouzdanijih metoda, uzimaju kao do-nekle objektivni pokazatelji znanstvene relevantnosti nekog znanstvenika iliznanstvene zajednice. Ovo istra®ivanje je pokušalo uzeti u obzir najrelevant-nije baze podataka u kojima se vode objavljeni radovi hrvatskih filozofa.Ipak je za oèekivati da nije obuhvaæen baš svaki objavljeni rad. Najpotpunijipodatci o radovima sakupljeni su za filozofe koji su anga®irani na izvoðenjunekog od znanstvenih projekata financiranog od stane MZOŠ-a. Oni naimeimaju obvezu u sklopu izvješæa o radu na projektu prijaviti sve objavljene ra-dove u bazu podataka Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI). Kakona temelju tih podataka prosudbene skupine ocjenjuju projekte, u interesuje samih znanstvenika da što a®urnije prijavljuju svoje radove. Bilo bi odvelike koristi za praæenje produktivnosti hrvatskih znanstvenika kada bi se241Komentari i bilješke / Comments and Notesobveza prijavljivanja radova na CROSBI proširila i na znanstvenike kojirade u sustavu znanosti, ali nisu vezani uz znanstvene projekte, primjericesveuèilišni profesori.Ovo je prvi rad koji je iskljuèivo posveæen istra®ivanju produktivnostihrvatskih znanstvenika s podruèja filozofije. S obzirom na nepostojanje ne-kih ranijih sliènih istra®ivanja s kojima bi se usporedili rezultati ovoga is-tra®ivanja, teško je donositi bilo kakve zakljuèke. Ostaje nam tek nadati seæe ovo biti poticaj sustavnijem scijentometrijskom istra®ivanju novije hrvat-ske filozofske produkcije.Tvrtko JoliæInstitut za filozofijuUlica grada Vukovara 54, HR-10000 Zagrebtjolic@hrstud.hr242 Prolegomena 3 (2/2004)

Tko to tamo filozofira? Produktivnost hrvatskih filozofa (1993-2003)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia