Drop size distributions (DSD) associated with tropical rainfall at Cuddalore in the south-eastern part of India have been measured by a Joss-Waldvogel disdrometer (RD–80 model) during September to November 2002. The rainfall data corrected for instrumental error, matches very well with rainfall rates measured by a self recording raingauge, at the same site. For further analysis of the DSD, the rainfall events were separated into convective and stratiform rainfall by an algorithm based on variation of DSD parameters. One rain event in the form of a squall line of 15 September 2002, was analysed in greater detail to investigate the validity of the classification scheme as well as to study the variation of the DSD parameters during the course of a rain event. It was observed that, the algorithm was robust and had quite good correspondence with other independent rainfall separation algorithms. During the rain event, at low rainrates, the convective phase of the rainfall event was marked by DSD spectra that have greater population of small droplets as compared to stratiform DSDs at the same rainrates. At higher rainrates, the convective regime is characterised by narrow spectra centred at higher diameters. At the transition region between convective and stratiform spectra, mixed large and small drop spectra are observed. Similar variation was also observed in the averaged drop spectra. In addition, the averaged spectra also reveal an equilibrium distribution of the drop population in DSDs at higher rainrates (>39 /hr) for diameter range (>1.91 mm) corresponding to nearly constant values of the slope of the distribution, the intercept and the mean mass diameter. The value of the shape parameter, which for small rainrates varies the same as the slope parameter, starts to increase with increasing rainrate as the other two parameters of the gamma distribution approach a constant value corresponding to equilibrium shape. The value of the intercept parameter is highest for low to moderate convective rainfall and decreases as the rainrate increases.Raspodjela kapi po veličini (RKV) koja je povezana s tropskim kišama u Cuddalore u jugoistočnom dijelu Indije, mjerena je Joss-Waldvogel disdrometrom (model RD-80) od rujna do studenog 2002. Mjerenja kiše su korigirana uvažavajući pogreške instrumenta te se vrlo dobro podudaraju s mjerenjima koja su dobivena automatskom kišomjernom postajom na istoj lokaciji. Radi daljnje analize RKV, količine oborine su podijeljene na konvektivnu i stratiformnu količinu oborine na temelju logaritma koji se zasniva na varijacijama RKV parametara. Jedan slučaj obilne kiše za vrijeme olujne pruge 15. rujna 2002. odabran je za detaljnu analizu radi ispitivanja valjanosti klasifikacijske sheme kao i za proučavanje promjena RKV parametara za vrijeme pomicanja olujne pruge. Pokazalo se da je algoritam robustan i da je imao dobro slaganje s drugim algoritmima za separaciju oborine. Tijekom ispitivanog slučaja, kod malih količina kiše, konvektivnu fazu oborine karakterizira izrazit RKV spektar koji ima veliki broj malih kapljica u odnosu na statiformnu RKV za istu količinu kiše. Za veće količine kiše, konvektivni režim karakterizira uzak spektar velikih kapljica. U području prijelaza između konvektivnog i stratiformnog spektra, uočeno je miješanje velikih i malih kapljica kiše. Slične promjene prisutne su i u spektru srednjih kapljica kiše. Srednji spektar također pokazuje ravnomjernu raspodjelu kapi RKV za veće količine kiše (>39/sat) promjera kapi (>1.91 mm) što odgovara skoro konstantnim vrijednostima nagiba distribucije, presjeka s ordinatnom osi i srednjeg promjera. Vrijednost parametra oblika, koji za male količine kiše varira isto kao i parametar nagiba, počinje se povećavati s povećanjem količine oborine kao i ostala dva parametra gama razdiobe dosežući konstantnu vrijednost koja odgovara ravnotežnom obliku. Vrijednost presjeka s ordinatnom osi je najviša za male ili umjerene konvektivne količine oborine i smanjuje se s povećanjem količine kiše
