Pavo Caput

Zvonimir Prpić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prilog(155) STOýARSTVO  59:2005 (2) 155-159 IZAZOVI PRED STOýARSTVOM EUROPSKE UNIJE P. Caput, Z. PrpiüUvodU okviru Europske zootehniþke asocijacije (European Association For Animal Production, EAAP) radna skupina predstavila je svoj kritiþki osvrt na buduüe izazove koji mogu utjecati na razvoj stoþarske proizvodnje. ýlanoviskupine su struþnjaci iz 15 “starih” þlanica Europske Unije. ýlanak se odnosi na stanje i poglede uoþi proširenja Unije (2003.). Držimo korisnim informirati þitatelje “Stoþarstva” o sadržaju þlanka uz slobodne interpretacije nekih dijelova sadržaja od strane autora koji su pripremili þlanak za tisak u þasopisu “Stoþarstvo”.Poljoprivreda Europske Unije suoþava se s velikim promjenama i izazovima pred moguüom otvorenom globalnom konkurencijom. U takvim uvjetima neograniþene konkurencije nameüe se pitanje kako postiüi vrijedne ciljeve kao što su etiþki standardi u proizvodnji, sigurnost, izvornost (autohtonost) i kakvoüa proizvoda, te oþuvanje ruralnog društva. Buduüi da na slobodnom tržištu dobit ili profit pokreüe sve odluke, ovi ciljevi neüe biti ostvarivi ako ne postanu dio zakonske regulative.Epidemija BSE (goveÿa spongiformna encefalopatija), koja se pojavila 1986. godine, jenjava, poglavito poboljšanjem situacije u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se dogodilo 95% od ukupnog broja sluþajeva BSE. Meÿutim, u pojedinim državama þlanicama EU posljednjih godina raste broj evidentiranih sluþajevaBSE, prvenstveno zbog uvoÿenja obaveznog sustavnog testiranja životinja 2001.godine. Unatoþ tomu, ukupan broj sluþajeva BSE u ostalim zemljama þlanicama Unije i dalje je vrlo nizak u odnosu na stanje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Iz grafikona 1. vidljivo je da epidemija BSE u UK naglo pada nakon 36.000 sluþajeva 1992. godine sve do 1.348 sluþajeva BSE u 2000. godini. Gospodarske posljedice pojave BSE osjetili su svi proizvoÿaþi govedine u Europi. Izgubljeno je oko 10% godišnje vrijednosti proizvedene govedine u EU, odnosno godišnje oko 2,8 milijardi eura. Osim smanjene tržne vrijednosti goveÿeg mesa (grafikon 2.), vrijednost proizvodnje govedine smanjena je i porastom troškova za mjere kontrole i sprjeþavanja bolesti. Na osnovi sadašnjih _____________Prof. dr. sc. Pavo Caput, Zvonimir Prpiü, dipl. ing., Zavod za specijalno stoþarstvo,Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta. 25, 10000 Zagreb. P. Caput i sur.: Izazovi pred stoþarstvom Europske Unije  STOýARSTVO 59:2005 (2) 155-159156(2003.) vrijednosti proizvodnje goveÿeg mesa, buduüi troškovi i gubici procjenjuju se na oko 92 milijarde eura za EU.  Grafikon 1. -  EPIDEMIJA BSE U UJEDINJENOM KRALJEVSTVU Graph 1. - BSE EPIDEMIC IN UNITED KINGDOM 0500010000150002000025000300003500040000Broj sluþajevaBSE1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000Grafikon 2. - INDEKS PADA POTROŠAýKIH CIJENA U EU Graph 2. - EU DEFLATED INDEX OF PRODUCER PRICES 4050607080901001101990199119921993199419951996199719981999PeradSvi polj. proizvodi GovedaSvinjeP. Caput i sur.: Izazovi pred stoþarstvom Europske Unije  STOýARSTVO  59:2005 (2) 155-159 157Pojava BSE naglasila je nedostatke u proizvodnji i preradi hrane, kao i u sustavima sigurnosti hrane. Ovi nedostaci su prouzroþili nekoliko negativnih posljedica, poglavito kontinuiran gubitak povjerenja potrošaþa ne samo u govedinu, veü u hranu opüenito, odnosno promjene u sustavu potrošaþkepotražnje, kao što vidimo i na primjeru potrošnje mesa u Hrvatskoj iz podataka na tablici 1.Tablica 1. - KONZUMACIJA MESA I MESNIH PROIZVODA U DOMAûINSTVIMA REPUBLIKE HRVATSKE TIJEKOM 1988. I 1998. GODINE - GODIŠNJI PROSJEK PO ýLANU DOMAûINSTVATable 1. - MEAT AND PROCESSED MEAT CONSUMPTION IN HOUSEHOLDS IN 1988 AND 1998 IN REPUBLIC OF CROATIA - ANNUAL MEAN PER HOUSEHOLD MEMBER1988. 1998. Indeks Meso i mesni proizvodi kg % kg % 1998/1988 Svježe meso (ukupno) 46,60 100,00 45,10 100,00 96,80 Govedina 13,20 28,33 11,59 25,70 87,80 Svinjetina 16,60 35,62 13,45 29,82 81,00 Ovþetina, janjetina, kozje meso, jaretina 1,00 2,15 0,63 1,40 63,00 Peradsko meso 14,10 30,26 17,78 39,42 126,10 Ostalo meso 1,70 3,65 1,65 3,66 97,00 Izvor: SGH, 1989. i SLJH, 1999. Nakon iskustva s epidemijom, europski farmeri, preraÿivaþka industrija kao i javne institucije na nacionalnoj razini i razini EU potaknuli su niz mjera koje osiguravaju još veüi nadzor i odgovornost u cijelom prehrambenom lancu, iako nevedene mjere nameüu dodatne troškove koji uglavnom padaju na same proizvoÿaþe hrane. Meÿutim, ostaju tri velika neriješena pitanja. Prva dva se odnose na sam BSE, þije se podrijetlo još ne zna sa sigurnošüu, i nesigurnu buduünost vCJD (varijanta Creutzfeld-Jakobove bolesti) u ljudi. Zbog razliþito duge inkubacije BSE u životinja i vCJD u ljudi, vrhunci epizootije BSE i epidemije vCJD slijede u 10 do 12 godišnjem povlaþenju. U tom vremenskom razmaku struþnjaci þesto zaboravljaju na preventivne mjere. Treüe neriješeno pitanje jest upravljanje i postupak s mesnim koštanim brašnom (MKB). Godišnje se svih 16 milijuna tona sirovina iz klaoniþkih industrija EU uništava uz trošak koji prelazi jednu milijardu eura. Snažan otpor namjerama EU za ponovnim uvoÿenjem MKB-a u lanac hrane za životinje pružaju proizvoÿaþi (farmeri) koji se s pravom boje reakcije potrošaþa.P. Caput i sur.: Izazovi pred stoþarstvom Europske Unije  STOýARSTVO 59:2005 (2) 155-159158Pojava BSE je samo jedan od niza meÿusobno povezanih izazova s kojima se veü suoþava i koji stoje pred europskom stoþarskom proizvodnjom: - Globalizacija i liberalizacija trgovine u poljoprivredi dovode do promjena u politici EU. Koje proizvoÿaþe hrane izložiti globalnoj konkurenciji, usporedo sa slabljenjem njihova utjecaja na kreiranje politike i donošenje odluka? Prisutna je sve veüa ovisnost nacionalnih gospodarstava o politiþkim osjetljivim poticajnim programima. Liberalizacija trgovine u poljoprivredi  dugoroþno bi mogla izazvati pad realnih proizvoÿaþkihcijena, primjerice, mesa do 20%, a žitarica i mlijeka do 30%. - Problem poveüanja Unije i moguünosti za integriranje 10 milijuna dodatnih farmera u 10 zemalja koje su pristupile Europskoj Uniji. Ovo je povezano sa strukturom zaposlenosti u poljoprivredi u kojoj gotovo tri þetvrtine od 7 milijuna farmi u EU nema dovoljno snage da nekome pruži posao punog radnog vremena (grafikon 3.). Previše je farmi (poduzeüa) koje su premale da osiguraju dovoljan dohodak za jednu osobu. Ovaj strukturni problem bit üe još izraženiji smanjenjem proizvoÿaþkih cijena, kao posljedica globalizacije trgovine u poljoprivredi.Grafikon 3. - STRUKTURA ZAPOSLENOSTI FARMERA U ZEMLJAMA ýLANICAMA EU Graph 3. - EMPLOYMENT STATUS OF FARMERS IN EU MEMBER STATES Djelomiþnozaposleni48%Rad izvan farme28%Puno radno vrijeme24%- Potreba standarda etiþke proizvodnje koji bi, izmeÿu ostalog, obuhvaüaozahtjeve za dobrobit životinja, održavanje biorazliþitosti ekosustava, do-stupnost i sigurnost hrane, održiv razvoj kao i zaštitu okoliša.P. Caput i sur.: Izazovi pred stoþarstvom Europske Unije  STOýARSTVO  59:2005 (2) 155-159 159- Poticanje odgovornosti državnih institucija EU ne samo za sigurnost veü i za dostupnost i kakvoüu hrane (namirnica). - Suprostavljanje javnosti primjeni novih agrarnih tehnologija kao što su GMO usjevi, upotreba BST-a u proizvodnji mlijeka ili pospješivaþa rasta u proizvodnji mesa, kao posljedica propusta koji su doveli do pojave BSE. Proizvoÿaþi hrane uvažavaju prednosti navedenih tehnologija, ali sumnjaju na dugoroþnu sigurnost i reagiranje javnosti. Sadašnja politika EU ne dozvoljava primjenu ovih tehnologija. Unatoþ problemima nastalim prilagoÿavanjem i povremenim krizama poput  BSE-a, pred europskom stoþarskom proizvodnjom je pozitivna buduünost jer ima: - Dobru osnovu resursa, ukljuþujuüi dobru klimu i tlo, farme s dobrim kapitalom i managementom. - Visoko struþnu radnu snagu s dugom tradicijom gospodarenja i dobrim organizacijskim sposobnostima. - Veliko unutarnje tržište EU od 478 milijuna stanovnika, što pokriva 95% vlastite proizvodnje.- Zajedniþku agrarnu politiku.

Izazov pred stočarstvom Europske Unije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia