Prikaz knjige Edmund Husserl, Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave, preveo i pogovor napisao Ante Pažanin, Naklada Ljevak, Zagreb 2003, 303 str

Mihaela Girardi-Karšulin

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

popis literature ne bi bio na odmet, posebice danas, kada je èitatelju po-nuðeno nepregledno mnoštvo logièke literature, poèevši od raznih uvoda ipregleda podruèja, pa sve do specijaliziranih rasprava èija pristupaènost iopseg znatno variraju.Uvod u logiku prvog reda korisno je izdanje koje æe se, vjerujem, takvimpokazati i u praksi. Knjiga je dobar poèetak za upoznavanje sa suvremenomformalnom logikom, te pregledan podsjetnik onima koji su s disciplinom veæupoznati.Dušan Do®udiæHrvatski studiji Sveuèilišta u ZagrebuUlica grada Vukovara 68, HR-10000 Zagrebddozudich@yahoo.comEdmund Husserl, Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave, preveo ipogovor napisao Ante Pa®anin, Naklada Ljevak, Zagreb 2003, 303str.Nakon Ogleda o izvoru geometrije objavljenog u Osijeku 1982, Kartezijanskihmeditacija objavljenih u Zagrebu 1975. i Krize evropskih znanosti i transcen-dentalne fenomenologije objavljene u Zagrebu 1990, u Zagrebu je 2003. nahrvatski prevedena zbirka èlanaka Edmunda Husserla, utemeljitelja feno-menologije, jednog od najznaèajnijih filozofa prve polovice dvadesetog stolje-æa pod naslovom: Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave. Tekst je pre-veo i pogovor napisao Ante Pa®anin, jedan od najboljih poznavaoca Husser-love filozofije u Zagrebu kojemu je to veæ drugi prijevod jednog Husselovadjela i koji je o Husserlovoj filozofiji 1962. doktorirao u Kölnu kod LudwigaLandgrebea. U proširenom obliku ta je disertacija objavljena na hrvatskompod naslovom Znanstvenost i povijesnost u filozofiji Edmunda Husserla.Zbirka sadr®i kao glavni tekst prijevod rasprave Filozofija kao strogaznanost u obliku kako ju je popraæenu analizom sadr®aja i pogovorom obja-vio Wilhelm Szilasi (Frankfurt a/M 1965). (Prvi put je ta rasprava bila ob-javljena u èasopisu Logos 1911.) Ostale rasprave u zbirci nastale su kasnije,Znanost o realitetu i idealiziranje, Matematiziranje prirode – prije 1928; Priro-doznanstveni i duhovnoznanstveni stav. Naturalizam, dualizam i psihofizièkapsihologija – prije 1930; Kriza europskog ljudstva i filozofija – prije 1930; O iz-voru geometrije – 1936; Povijest i sjeæanje – 1937; Teleologija u povijesti filo-zofije 1936/37, a objavljene su još mnogo kasnije, odnosno u cjelokupnomizdanju Husserlovih djela, u šestom svesku Husserliana, Haag 1954. i udvadesetdevetom svesku Husserliana, Haag, 1993.119Prikazi knjiga / Book ReviewsHusserl je, kako se vidi, bio poznat hrvatskoj filozofskoj èitalaèkoj pub-lici i do sada, ali u takozvanoj klasiènoj i kasnoj fazi transcendentalne fe-nomenologije (1929–1937), dok se rasprava Filozofija kao stroga znanostkoja je prvi put objavljena 1911. nalazi na pragu tog razdoblja koje poèinje s1913. godinom, odnosno godinom objavljivanja Husserlova djela Ideja zaèistu fenomenologiju i fenomenološku filozofiju. Svojstvenost je ovog izdanjada je spis “prijelaznog razdoblja” Filozofija kao stroga znanost ediran za-jedno s tekstovima koji su nastali dosta godina kasnije (prije 1928. do 1937),da ga, dakle, izdavaè i prevodilac dovodi u smislenu vezu s “klasiènim” i“kasnim” Husserlovim periodom. To on i izrijekom ka®e u pogovoru izla®uæida spis Filozofija kao stroga znanost naèelno sadr®i ne samo moguænost tran-scendentalne fenomenologije, nego i utemeljenje fenomenologije u pojmusvijet ®ivota (Lebenswelt).U spisu Filozofija kao stroga znanost Husserl razvija pojam filozofije kaoznanosti, nasuprot prirodnim i duhovnim znanostima, odnosno nasuprotuniverzaliziranju onog pojma znanosti kojim se rukovode prirodne i duhovneznanosti. Filozofija, prema Husserlu, uvodi u jedan drugi stav i sadr®i jedandrugi pojam znanstvenosti, no razlika izmeðu eidetièke i transcendentalneredukcije koja je bitna u tim distinkcijama tu još nije do kraja razraðena.Ostale rasprave pretpostavljaju veæ u Ideji za èistu fenomenologiju i fenomeno-lošku filozofiju razraðen pojam transcendentalne redukcije i diferenciranije idublje ulaze u istu tematiku. Mo®e se reæi da je pitanje što je to filozofija (fe-nomenologija), a nasuprot znanostima, što je to znanstvenost filozofije, na-suprot znanstvenosti znanosti i opæenito koji su uvjeti roðenja onog idealnogkoji omoguæuju i znanost i filozofiju – temeljni problem i temeljno pitanjekoje ujedinjuje rasprave skupljene i prevedene u ovoj zbirci.Zanimljivo je i korisno da je urednik prvu raspravu u zbirci objavio u re-dakciji W. Szilasia, jednog od poznatijih fenomenologa i Husserlovih uèeni-ka. Szilasijev editorski zahvat sastoji se prvo u dodanoj analizi sadr®aja idrugo u pogovoru Husserlovoj raspravi. Szilasijeva analiza sadr®aja posebnomo®e biti korisna studentima, jer predstavlja primjer “inteligentnog èitanja”teksta, primjer kako jednom tekstu treba pristupiti od poèetka – temeljnimrazumijevanjem. Szilasijev pak pogovor koji Husserlovo temeljno pitanje uraspravi tumaèi kao pitanje o tome što je to filozofija mo®e poslu®iti kaojako skraæeni uvod u fenomenologiju. On mo®da ne odra®ava objektivnomjesto te rasprave u Husserlovu opusu, ali je dragocjen kao (iako preko-mjerno komprimirana) uputa u razumijevanje problema fenomenologije izpera jednog od Husserlovih slušaèa. Pogovor hrvatskog prevoditelja AntePa®anina donosi Husserlovu biografiju i osnovne etape razvoja Husserlovefenomenologije od Filozofije aritmetike (1891) do Krize evropskih znanosti itranscendentalne fenomenologije (1937), ali se osim toga osvræe i na Husser-lov utjecaj u dvadesetom stoljeæu kao i na aktualnost Husserlove misli. Krizaevropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija je, konstatira prevodi-telj i prireðivaè, najutjecajnije djelo u drugoj polovici dvadesetog stoljeæa.120 Prolegomena 4 (1/2005)Husserl je bio najtemeljitiji kritièar krize u koju je dovela moderna znanost.Prevladavanje krize mo®e se dogoditi samo iz duha filozofije, iz ideala kojisu beskonaèni zadatak pojedinaca, nacija i ujedinjenih nacija. Filozofija kojaje plod starogrèke nacije predstavlja jedan novi stav prema svijetu koji ka-rakterizira Europu i koji se razlikuje od indijske i kineske “znanosti” i “filo-zofije”. Husserl pritom ne zastupa novovjekovni racionalizam, upravo su-protno – raskrinkava ga kao naturaliziranje duha, nego filozofiju koja je fe-nomenologija, fenomenologija povijesnog svijeta ®ivota. Time je, tumaèiprevoditelj i pisac pogovora, kod kasnog Husserla veæ naznaèena problema-tika praktièke filozofije koja je u drugoj polovici 20. stoljeæa postala središ-njom filozofskom temom.Bez sumnje, Husserl je jedan od najznaèajnijih filozofa dvadesetog sto-ljeæa, a posebno je znaèajno i to da je njegova filozofska misao prešla uskepodjele filozofskih disciplina i svojim je metodama imala utjecaja izvangranica filozofije, od etnologije do matematike. Zato se, a to je u eri inter-disciplinarnosti danas posebno va®no, o fenomenologiji mo®e govoriti nesamo kao o Husserlovoj filozofskoj misli (i filozofiji njegovih uèenika i su-radnika), nego kao o fenomenološkom pokretu, o znanstvenim nastojanjimainspiriranim Husserlovim filozofskim idejama i metodama.Ova knjiga, Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave, uz navedeneveæ prije objavljene hrvatske prijevode Husserla, omoguæit æe temeljitijeupoznavanje s Husserlovom filozofskom misli na hrvatskom. Poèevši odjedne rasprave koja stoji na pragu Husserlove tzv. zrele faze ova knjiga krozkasnije radove prati argumentaciju u kojoj ideja filozofije kao stroge zna-nosti kao nit vodilja (iako na kraju u ponešto oslabljenom obliku) organiziraoko sebe probleme transcendentalne fenomenologije i fenomenologije svi-jeta ®ivota.Na kraju treba reæi o prijevodu da je dobar i to zato jer nije samo filo-loški korektan, nego i filozofski utemeljen, meritoran tumaè Husserlove filo-zofske misli. No upravo zato treba izraziti i ®aljenje da sadr®i i neke neured-nosti i lapsuse koji su se mogli izbjeæi.Mihaela Girardi-KaršulinInstitut za filozofijuUlica grada Vukovara 54, HR-10000 Zagrebmihaela.girardi-karsulin@zg.htnet.hr121Prikazi knjiga / Book Reviews

Edmund Husserl, Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia