Gordana BARIĆ

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

25Jesu li rezultati znanstvenihistra`ivanja uvijek istiniti?Priredila: Gordana BARI]Od mnogobrojnih trendova u suvremenojznanosti, pa i hrvatskoj, jedan je osobitopro{iren. Tzv. triple helix, ~vrsto povezivanjedr`ave, sveu~ili{ta i gospodarstva. Me|u-tim, iskusni znalci upozoravaju, to je najve}inapad na sveu~ili{te svih vremena, s daleko-se`nim posljedicama. ^ini se da imaju pra-vo, o ~emu svjedo~i tekst koji slijedi, a preu-zet je iz jednoga od najuglednijih prirodoz-nanstvenih ~asopisa u svijetu, Nature.U istra`ivanju provedenom na uzorku odnekoliko tisu}a ameri~kih znanstvenika, tre-}ina je priznala kako se u posljednje tri godi-ne nije potpuno dr`ala znanstvenih pravila.Sociolozi koji su proveli istra`ivanje posebnosu upozorili na poraznost dobivenih rezulta-ta jer su u istra`ivanje bili uklju~eni vrhunskiznanstvenici. Zaklju~ci ovoga istra`ivanjaprivukli su pozornost mnogih ameri~kihznanstvenih udru`enja, posebice onih kojisu jo{ od sredine devedesetih godina pro-{loga stolje}a nastojali ograni~iti upletanjevlade u postavljanje pravila unutar znan-stvene zajednice.Nositelj istra`ivanja Brian Martinson, ~lanHealthPartners Research Fondation iz Min-neapolisa, Minnesota, i njegovi kolege po-slali su anonimnu anketu na adrese nekolikotisu}a znanstvenika koje financira ameri~kiNacionalni institut za zdravlje (e. NationalInstitutes of Health) s pitanjem osje}aju li sekrivim za neko od nepo{tovanja pravila do-broga znanstvenog pona{anja, po~ev{i odkrivotvorenja podataka do neodgovaraju-}ega vo|enja izvje{taja tijekom istra`ivanja.Od 3 247 mladih znanstvenika te znanstve-nika srednjega nara{taja, manje od 1,5 %priznalo je krivotvorenje ili kopiranje, najo-pasniju pojavu u znanstvenome svijetu. Me-|utim, njih ~ak 15,5 % priznalo je kako jepromijenilo pristup, metodologiju ili rezul-tate provedenih istra`ivanja kako bi udovo-ljili interesima svojih financijera. 12,5 %priznalo je kako je dopustilo drugima da seslu`e dobivenim, nedovoljno provjerenimpodacima te njih 7,6 % kako nije po{tovaloneka nu`na pravila uspostavljena kada su uistra`ivanja uklju~eni ljudi. Sve u svemu, okotre}ine ispitanika priznalo je kr{enje baremjednoga od deset pravila dobroga znanstve-nog pona{anja.Arthur Caplan, voditelj Centra za bioetikuPennsylvanijskoga sveu~ili{ta iz Philadelphijeupozorio je kako ne treba brzati sa zaklju~cimajer bi, prema njima, bila uru{ena sama struk-tura znanosti. Naglasio je kako odbacivanjepodataka koji previ{e odstupaju od `eljeno-ga rezultata nije isto {to i kopiranje tu|egaznanstvenog rada. Prepoznate probleme netreba odbacivati, ali fokusiranje samo naglavne zaklju~ke studije mo`e dovesti dopomutnje u {iroj javnosti koja mo`e pomisli-ti kako se poni{tavaju svi eti~ki kodeksi me-|u znanstvenicima.Mada se vrlo rijetki slu~ajevi u znanosti mo-gu nazvati pravom prijevarom, istra`ivanjeje upozorilo kako postoji prijetnja integrite-tu znanosti koja nije obuhva}ena dosada-{njim odre|enjem onoga {to se smatra lo-{im znanstvenim pona{anjem. Ve}ina slu-~ajeva nepo{tovanja znanstvenih pravila iz-nesena u spomenutome istra`ivanju, nijetoliko drasti~na, ali se prema svim slu~ajevi-ma treba postaviti s du`nom pa`njom.Osnovni uzrok upitnoga pona{anja znan-stvenika uglavnom je rastu}i pritisak da svo-ja istra`ivanja {to prije objave te ponajprijesvojim financijerima omogu}e {to ve}i pro-fit, a sebi osiguraju dru{tveno i financijskopriznanje. Uvjeti rada u znanosti tako|er semogu smatrati bitnim razlogom, po~ev{i odve}ih nov~anih primanja preko uvjeta za-po{ljavanja za mlade znanstvenike do tran-sparentnije procjene i vrednovanja njihovarada.Vlada bi se ipak trebala dr`ati po strani te nepoku{avati rije{iti pona{anje znanstvenikazakonskim propisima. Naime, nakon {to subili upoznati s rezultatima navedenoga is-tra`ivanja, ~lanovi Federacije ameri~kih ud-ru`enja za eksperimentalnu biologiju (e. Fe-deration of American Societies for Experi-mental Biology) sa sjedi{tem u Bethesdi, po-vukli su svoju potporu definiciji lo{ega po-na{anja u znanosti koju je jo{ 2000. donijelaameri~ka vlada, a koja obuhva}a izmi{ljanje,krivotvorenje i kopiranje. Prema takvomobuhvatu ne mo`e se istra`ivati niti kaznitinijedan drugi oblik lo{ega pona{anja u zna-nosti.Godine 2002. Udru`enje ameri~kih medi-cinskih fakulteta suprotstavilo se vladinuplanu da prikupi podatke o nepo{tovanjuznanstvenih pravila, uz obja{njenje kako jeto zadatak samih znanstvenika. Martinson injegovi kolege smatraju kako je provedenastudija prvi poku{aj da se to doista u~ini, uznadu kako }e njezini rezultati uvjeriti znan-stvenike da prestanu ignorirati jo{ {iri ra-spon nepo{tovanja pravila igre u podru~juznanstvenih istra`ivanja.Takav pritisak na znanstvenike, osobito onena sveu~ili{tima, ima jo{ jednu izrazito ne-gativnu posljedicu. Obrazovanje u triple he-lixu postaje sporednom djelatno{}u s dale-kose`nim posljedicama ne samo za obrazo-vanje. Ideja triple helixa na liniji je onoga {toobilje`ava suvremeno sveu~ili{te, obrazo-vanje temeljeno i na znanstvenim spoznaja-ma nastavnika. Ali zanemarivanje obrazov-ne sastavnice jednako je opasno.www.nature.com, 5. 6. 2005.polimeri 26(2005)1A K T U A L N O

Jesu li rezultati znanstvenih istraživanja uvijek istiniti?

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia