Ana ŠVOB

ŠVOB, Ana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

139Ure|uje: Ana [VOBEkolo{ki trag - i jo{ pone{toMnogobrojni tragovi, pti~ji, pasji i ljudski, usnijegu koji je obilno pao posljednjih dana2005. godine, jednostavno su nametnuli te-mu ove rubrike – trag, ali ne obi~an, negoekolo{ki. Naziva se i ekolo{ki otisak i eko-lo{ka stopa (e. footprint).1To je mjera koja pokazuje koliko proizvod-noga tla i vode, tj. Zemlje, tro{i pojedinac,grad, dr`ava i ~ovje~anstvo da se proizvedusva dobra koja tro{i(mo) i da se apsorbirasav otpad koji pritom nastaje, a sve to kori-ste}i se postoje}im tehnologijama. Mjeraekolo{koga otiska je globalni hektar (gha), aprema definiciji, to je jedan hektar biolo{kiproizvodne povr{ine s prosje~nom svjet-skom proizvodnosti.Biolo{ki proizvodni prostor ili biosfera g.1999. iznosio je 11,4 milijarde hektara, {toje oko ~etvrtine povr{ine Zemlje. Od te supovr{ine 2,3 milijarde hektara (20 %) oceanii kopnene vode, a 9,1 milijarda hektara(80 %) tlo. Najve}i dio kopnenoga dijela bio-sfere su {ume (3,8 milijarda hektara ili42 %), slijede pa{njaci (3,5 milijarda hektaraili 38 %), obra|eno zemlji{te iznosi 1,5 mili-jarda hektara ili 16 %, a 0,3 milijarde hekta-ra (manje od 0,5 %) jest izgra|eno tlo. Dak-le, samo 11 % Zemljine povr{ine je plodno itreba prehraniti vi{e od 6 milijarda ljudi.Uz 6,225 milijarda stanovnika Zemlje (2002.godine) i bioproizvodnu povr{inu od 11,4milijarde hektara, na svakoga ~ovjeka otpa-da 1,8 hektara. Ne{to bi, zapravo, trebaloostaviti i drugim stvorenjima na Zemlji, aprofesor E. O. Wilson smatra da bi to trebalabiti polovica, pa bi za svakoga ~ovjeka osta-lo 0,9 hektara.2 A koliko stvarno tro{imo,trebamo ili mislimo da trebamo? Kako tko!Podatci o ekolo{kom otisku ~ovje~anstvapostoje za sve godine od 1961., kada su prviput bili objavljeni potpuni statisti~ki podatciUjedinjenih naroda. National FootprintAccounts je 2005. rabio vi{e od 4 000 poda-taka za izra~un potro{nje prirode (ekolo{kiotisak) svake pojedine dr`ave (njih 150) iprocjenu njezina biolo{koga kapaciteta.3Biolo{ki kapacitet mijenja se svake godine, aovisi o upravljanju ekosustavom, poljodje-lskoj praksi (gnojivo, natapanje i sl.), degra-daciji okoli{a i vremenskim uvjetima.(Va`nost poljodjelske prakse pokazuje po-datak iz Tehni~koga muzeja u Münchenu,prema kojemu je u razvijenim zemljamaurod `itarica po jednom hektaru 6 200 kg, au nerazvijenima samo 1 800 kg. Prve to po-sti`u primjenom 700 kg sirove nafte sa-dr`ane u umjetnom gnojivu i pogonskomgorivu poljoprivrednih strojeva.)Ekolo{ki otisak dr`ave jest umno`ak njezinepopulacije i potro{nje po stanovniku, a od-ra`ava razinu potro{nje, ali i djelotvornostkojom se resursi pretvaraju u potro{a~keproizvode. Do sredine osamdesetih godinapro{loga stolje}a svjetski biokapacitet bio jeu skladu s potro{njom svjetskoga stanov-ni{tva (slika 1).Izra`eno u broju planeta, biokapacitet Zem-lje uvijek je 1 (vodoravna crta na slici 1), nodok je ~ovje~anstvo {ezdesetih godina pro-{loga stolje}a tro{ilo samo polovicu bioka-paciteta planeta, po~etkom 21. stolje}a tase potro{nja pove}ala za 20 %, a pro{le,2005. godine, za 23 % (slika 2 i slika 3).Drugim rije~ima, sada treba vi{e od jednegodine i dva mjeseca da Zemlja regeneriraono {to ~ovje~anstvo potro{i u jednoj godi-ni, a to ima za posljedicu uni{tenje ekolo{kihresursa planeta. Taj manjak od 0,2 Zemlje (ili0,4 gha po stanovniku) naziva se ekolo{kideficit ili ekolo{ki prema{aj (e. overshoot).To je, kako ka`e W. Catton, rast iznad pod-no{ljivoga kapaciteta podru~ja, {to vodi uslom.Izvje{}e Svjetskoga instituta za resurse, Pro-grama za okoli{ Ujedinjenih naroda, Progra-ma razvoja Ujedinjenih naroda i Svjetskebanke, pod nazivom Svjetski resursi2000. - 2001., Ljudi i ekosustavi: Istro{enotkivo `ivota (e. World Resurces 2000 - 2001,People and Ecosystems: The Fraying Web ofLife) pokazuje da se uz rastu}e nestajanjeneobnovljivih izvora, kao {to su minerali, ko-vine i nafta, pove}ava i rizik za obnovljive re-surse i ekosustave. Primjeri toga su smanjen-je ribljega fonda, promjena klime, nestajan-je vrsta i {uma, gubitak podzemnih voda umnogim dijelovima svijeta itd.polimeri 26(2005)3Z A [ T I T A O K O L I [ ASLIKA 1. Svjetska potro{nja i biokapacitet1SLIKA 2. Ekolo{ki otisak ~ovje~anstva i biokapacitet1140Valja, me|utim, napomenuti da svi stanov-nici Zemlje ne tro{e jednako (slika 4). Evonekoliko primjera. Ekolo{ka stopa pro-sje~noga Nijemca je 4,4 gha, a pripadaju}imu biokapacitet 1,8 gha, pa Njema~ka imaekolo{ki deficit od 2,6 gha po stanovniku.Ekolo{ki otisak Velike Britanije tako|er pre-lazi njihov biokapacitet, pa kada bi svi sta-novnici Zemlje tro{ili kao oni, trebala bi nam2,87 planeta. Stanovnici jugozapada Engle-ske, koji tro{e i vi{e od prosjeka Engleske,potro{e na godinu 3,5 milijuna tona hrane(700 kg po stanovniku), proizvedu pola to-ne ku}noga otpada po stanovniku, od ~egase samo 11 % oporabi, i prije|u prosje~no11 000 km.4 No ima i rastro{nijih, kako sevidi na slici 4, a kada bi svi tro{ili kao stanov-nici Sjeverne Amerike, trebalo bi nam petplaneta. (Zasad imamo samo jedan!) Eko-lo{ki otisak SAD-a je 9,7 gha po stanovniku,a biokapacitet 4,7 gha po stanovniku, paekolo{ki deficit iznosi 4,9 gha po stanovni-ku.5Najve}i ekolo{ki otisak i deficit u 2002. (svisu podatci za tu godinu, a dani su u jedini-cama gha po stanovniku5) imali su Ujedinje-ni Arapski Emirati: otisak 10,5, biokapacitet0,9, deficit 9,6. Slijedio je SAD (otisak 9,7,deficit 4,9), zatim Kuvajt (otisak 7,3, deficit7), Izrael (otisak 4,8, deficit 4,4), Velika Bri-tanija (otisak 5,6, deficit 4,0), Nizozemska(otisak 4,4, deficit 3,7), Saudijska Arabija(otisak 4,5, deficit 3,6) itd.Najve}u ekolo{ku rezervu imao je Gabon(18,5), Bolivija (13,4), Novi Zeland (9,2),Mongolija (8,9), Brazil (8), Kanada (7,6),Finska (5,5), Argentina (4,5), Australija (4,4)itd. Ekolo{ka je rezerva pojedinih zemalja~esto okupirana ekolo{kom stopom ra-stro{nih zemalja. Neke dr`ave imaju velikekolo{ki otisak, primjerice Kanada, ~ak 7,5,ali biokapacitet je 15,1, pa ima i veliku eko-lo{ku rezervu.A {to je s nama? Hrvatska je 2002. imalaekolo{ku stopu od 3,0 gha po stanovniku,biokapacitet 2,9 gha po stanovniku, dakle imi smo imali ekolo{ki deficit od 0,1 gha postanovniku, dodu{e najmanji od dr`ava biv-{e Jugoslavije. No biokapacitet bismo moglipove}ati boljom obradom i prihranom tla,kao i natapanjem. Za ovo posljednje je Vla-da nedavno razmatrala projekt i uputila gaSaboru (nadajmo se da }e biti posla i zadoma}e proizvo|a~e plasti~nih cijevi), notreba prije}i s projekata na realizaciju.Neke su dr`ave ve} 1961., od kada se vodeovi podatci, imale ve}u stopu od pripada-ju}ega biokapaciteta. Tako je Indija te godi-ne tro{ila ne{to vi{e od svoga biokapaciteta,sada tro{i dvostruko vi{e. (Ekolo{ka stopa jojje samo 0,7 gha po stanovniku.) Kina je1971. dosegnula svoj biokapacitet, a 2001.ga je udvostru~ila. (Ekolo{ka stopa joj jesamo 1,6 gha po stanovniku, ali biokapaci-tet je za pola manji, pa i ona ima ekolo{kideficit.) Nizozemska je ve} 1961. tro{ila dvaputa vi{e od svoga biolo{kog kapaciteta, da-nas tro{i {est puta vi{e (slika 5).6Ekolo{ki deficit mo`e se podmiriti na vi{ena~ina: uvozom biokapaciteta, uni{tava-njem zaliha ekolo{koga kapitala ili gomila-njem otpada i degradacijom okoli{a.Zanimljivo je da {portski doga|aji imaju gi-gantske ekolo{ke stope. Nedavno su znan-stvenici sa Sveu~ili{ta u Cardiffu prvi putizra~unali ekolo{ki otisak jednoga takvogdoga|aja. Bio je to nogometni finale FAcupa 2004. na stadionu Millennium u Car-diffu. Ekolo{ki otisak toga doga|aja iznosioje 3 051 hektar. Vi{e od polovice otiska pot-je~e od transporta. Naime, 73 000 navija~apre{le su gotovo 42 milijuna kilometara dastignu na utakmicu. Manje od polovice pu-tovalo je automobilima, no automobili sustvorili 68 % transportnoga otiska. Da suputovali autobusima, otisak bi bio 399 hek-tara manji. Drugi po redu doprinos eko-lo{koj stopi bila je hrana, iznosio je 1 381hektar za 36 500 pojedenih obroka. Da sejela piletina umjesto govedine, otisak bi biosamo 428 hektara. Otpad je dao samo 146hektara, iznena|uju}e malo, a da se opora-bio, iznosio bi samo 39 hektara.7 (Eh, {to tije znanost!)... i jo{ pone{toNa kraju nekoliko rije~i o nekim stvarimakoje su ve} bile tema ove rubrike, ali je ume|uvremenu u vezi s njima do{lo do nekihpromjena.U nekoliko je navrata pisano o igra~kama odPVC-a i u svezi s njima o ftalatima koji slu`ekao omek{avala.8,9 Zaklju~ak je bio da ftalatinisu kancerogene ni genotoksi~ne supstan-cije za ljude, pa prema tome igra~ke odPVC-a nisu opasne za djecu. No ve} su 2000.dva naj~e{}e kori{tena ftalata, di(2-etilhek-sil)ftalat (DEHP) i di-izo-nonilftalat (DINP),bila zabranjena u igra~kama za djecu mla|uod tri godine, jer su granice sigurnosti zanjih bile manje od 100. Da podsjetimo, gra-nica sigurnosti (e. margin of safety, MOS)ra~una se tako da se razina kod koje nije pri-mije}en {tetan u~inak (e. no observed ad-verse effect level, NOAEL) podijeli s maksi-malnom ekspozicijom, a to je maksimalnakoli~ina ekstrahirana iz surogata PVC ig-ra~ke povr{ine 10 cm2 tijekom 6 sati (!) u di-nami~kim uvjetima i ra~unano na te`inudjeteta od 8 kg. To je bila privremena zabra-na. No u me|uvremenu su se stvari promije-nile i zabrana je postala trajna. Tri ftalata,DEHP, dibutilftalat (DBP) i benzilbutilftalat(BBP), za koja je ustanovljeno da su repro-toksi~ni, zabranjeni su u svim igra~kama iproizvodima za dje~ju njegu, a DINP,di-izo-nonilftalat (DIDP) i di-n-oktilftalat(DNOP), zabranjeni su za iste takve proizvo-de ako je njihova koncentracija u pla-sti~nome materijalu ve}a od 0,1 masenoga26(2005)3 polimeriZ A [ T I T A O K O L I [ ASLIKA 3. Ekolo{ki otisak ~ovje~anstva po komponentama1SLIKA 4. Regionalne ekolo{ke stope3141udjela i ako su takve veli~ine da ih djecamogu staviti u usta.10I Kyotski protokol vi{e je puta bio spominjanu ovoj rubrici, nedavno u vezi s plastikom,11koja je omogu}ila smanjenje ekolo{kogaotiska dana{njega ~ovjeka, ali i davne1998.12 (Da, da, i sa CO2 se trgovalo i trguje,ba{ kao danas s ekolo{kim deficitom.) Pri-tom je bilo spomenuto da Hrvatska jo{ nijeratificirala taj protokol, i to zbog niske po-lazne kvote stakleni~kih plinova koja nam jebila odmjerena, a koju jo{ treba smanjiti.Napori za povi{enje kvote su, ~ini se, uspjeli.Na konferenciji UN-a o promjeni klime, odr-`anoj po~etkom prosinca u Montrealu, na-javljeno je da }e Hrvatskoj biti dopu{ten noviprora~un godi{nje emisije stakleni~kih pli-nova (1990. je bio 30,5 milijuna tona). Hr-vatska tra`i odobrenje pove}anja emisija za14,6 %, a koliko }emo dobiti, znat }e se usvibnju 2006.13LITERATURA1. N. N.: Humanity’s Footprint 1961-2002,www.footprintnetwork.org/gfn_sub.php?con-tent=global_footprint, 28. 12. 2005.2. N. N.: Footprint Term Glossary, www.footprint-network.org/gfn_sub.php?content=glossary,28.11.2005.N. N.: National Footprints, www.footprintnet-work.org/gfn_sub.php?content=national_footprints, 28. 12. 2005.4. www.steppingforward.org.uk/downloads/sum-mary.pdfN. N.: Results Page (hectare version), www.foot-printnetwork.org/gfn_sub.php?content=foot-print-hectares, 2. 1. 2006.6. N. N.: Netherlands’ Footprint 1961-2002,www.footprintnetwork.org/gfn_sub.php?con-tent=footprint_netherlands, 28. 12. 2005.7. Warmer Bull., (2005)100, 318. [vob, A.: Jesu li igra~ke od PVC-a opasne?, Poli-meri, 19(1998)1, 4.9. [vob, A.: Vrata, prozori i igra~ke od PVC-a, Poli-meri, 21(2000)5, 159-160.10. N. N.: Permanent ban of phthalates: euro-pa.eu.int/rapid/pressReleasesAction.do?, 8. 7.2005.11. [vob, A: [to povezuje protokol iz Kyota i plasti-ku?, Polimeri, 26(2005)1, 27-29.12. [vob, A.: Za{tita klime a la Kyoto: Kupujem CO2,nudim devize!, Polimeri, 19(1998)3, 72-73.13. Buk{a, @.: Ratifikacija Kyoto protokola 2006?,Vjesnik, 12. prosinca 2005.polimeri 26(2005)3Z A [ T I T A O K O L I [ ASLIKA 5. Ekolo{ka potro{nja i biokapacitet Nizozemske6

Ekološki trag - i još ponešto

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia