Igor ČATIĆ

Miho VUKOVIĆ

Tonka KOVAČIĆ

ČATIĆ, Igor

KOVAČIĆ, Tonka

VUKOVIĆ, Miho

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

135Tra`imo istinito upoznavanje javnostis rizikom proizvodnjepoli(vinil-klorida)Katoli~ki tjednik Glas koncila objavio je 16. listopada 2005. ~lanakpod nazivom PVC i rak na Krku?. ^lanak je potpisala stru~noj javno-sti skupina nepoznatih autora, koja pi{e pod skupnim imenomKr{}anska inicijativa Pro scientia. Pojava ~lanka podudara se s odlu-kom poslovodstva tvrtke DIOKI da obnovi na Krku proizvodnju vi-nil-klorida (VC) i zapo~ne proizvodnju suspenzijskoga poli(vinil-klo-rida) (PVC). Namjera je autora jasna, potaknuti zabrinuto, a potpu-no neobavije{teno pu~anstvo, da sprije~i te planove. Za{to, nejasnoje. O~ekuju}i takve reakcije, poslovodstvo DIOKI-ja organiziralo jeza mjesno pu~anstvo i istinske za{titare okoli{a i prirode predstav-ljanje proizvodnje PVC-a sa svim prednostima i nedostatcima. Pre-dava~i su bili ugledni ~lanovi DPG-a, prof. I. ^ati} i prof. T. Kova~i}.U nemogu}nosti da objave odgovor na stranicama Glasa Koncila,jer to ne prihva}a njegov glavni urednik, spomenuti ~lanovi DPG-aobratili su se naj{iroj javnosti putem tiskovina. Kako su u javnomobra}anju bili ograni~eni prostorom, pro{irili su svoje izlaganje zapotrebe ovoga ~asopisa kao glasila Dru{tva za plastiku i gumu, kori-ste}i se i znanjem i spoznajama stru~nog tima DINA - Petrokemije izOmi{lja s Mihom Vukovi}em na ~elu. Stoga je i pove}an broj autoraovoga teksta.Uredni{tvoOp}e neto~nostiSve svjesniji gra|ani, ekologisti, pa tako i oni koji pi{u u katoli~komtjedniku Glas koncila, opravdano su zabrinuti zbog {tetnih poslje-dica svake proizvodnje, pa tako i PVC-a (GK, 16. 10. 2005.). Pro-blem se javlja zbog dvije ~injenice. Prvo, pi{u pod skupnim imenomKr{}anska inicijativa Pro scientia pa je nemogu}e provjeriti koja jenjihova osposobljenost za takve (pri)govore znanosti. Njihova je za-brinutost opravdana, jer nema proizvodnje bez rizika, ali njihova jeargumentacija, na`alost, tek djelomi~no to~na. Naj~e{}e je izvu-~ena iz konteksta, pri ~emu u`ivaju punu podr{ku glavnoga uredni-ka koji nije spreman objaviti suprotno mi{ljenje. ^ini se da im je ciljobustaviti svekoliku proizvodnju u Hrvatskoj, a posebno sprije~itinovu proizvodnju. Posebno su osjetljivi na plastiku u cjelini, jer su ti-jekom 2004. objavili nekoliko vrlo o{trih napada na plastiku, pro-glasiv{i prakti~ki sve polimere otrovnima ili tek ne{to manje otrovni-ma. Za~u|uje kako je to cijeli nepou~eni svijet, osim njih, proizveote godine vi{e od 225 milijuna tona plastike. U tome je ukupno pla-stike {iroke primjene gotovo 85 %, a PVC-a oko 17 %.Zbog interesa stru~ne javnosti za tekst koji su I. ^ati} i T. Kova~i}uputili hrvatskoj javnosti, dogovoreno je s Uredni{tvom ~asopisaPolimeri da se isti pro{iri s dovoljno argumenata kako bi ~itateljstvoovoga ~asopisa moglo suvereno u}i u raspravu o PVC-u. Tekst je po-dijeljen u dva dijela. Prvi se odnosi na op}e neto~nosti, a drugi nau`e podru~je za{tite okoli{a i ~ovjeka od utjecaja PVC-a.Tekst PVC i rak na Krku? vrhunski je napisan, ali to je red stvarnosti,red odstupanja od nje. Po~etni iskaz S obzirom na nedostatakstru~njaka i nepouzdanu zakonsku regulativu, nisu uvjerljive tvrdnjepredstavnika grupe DIOKI da }e pogon za proizvodnju PVC-a uOmi{lju biti bez posljedica za okoli{ i ljudsko zdravlje, pravi je prim-jer toga.DIOKI trenutno raspola`e s dovoljno stru~njaka za potrebe obnoveproizvodnje 160 000 tona vinil-klorida (VC) na godinu i uvo|enjeproizvodnje poli(vinil-klorida) od 75 000 tona. Problem stru~njakanije samo problem DINE na Krku ve} je znatno {iri. Oni koji ve} pet-naestak godina u Hrvatskoj zatiru proizvodnju doveli su do toga dasada na tr`i{tu nedostaje potrebnih stru~njaka, osobito mladih: ke-mijskih in`enjera i tehnologa te in`enjera strojarstva. Stvarno jestanje da oni trebaju zamijeniti sada{nje znalce, ali tek za nekolikogodina. Zato DIOKI usporedno rje{ava problem nedostatka mla|egkadra, ponajprije s Tehni~kim fakultetom Sveu~ili{ta u Rijeci.Tvrdnja da su tvornice u Ka{tel Su}urcu i Zadru zatvorene zbog pro-blema sa za{titom okoli{a i zdravljem ~ovjeka neto~na je; zatvorenesu iz potpuno drugih razloga.Kona~no, jo{ jedan neto~an podatak u navedenome tekstu. DIOKI}e do kraja 2005. obnoviti jednu drugu proizvodnju, onu pje-ne}ega polistirena, a ne VC-a i PVC-a, kako pi{u autori. Na okru-glom stolu u Omi{lju javnosti i lokalnoj zajednici predstavljen je planpokretanja proizvodnje VC/PVC-a potkraj 2007., odnosno po~et-kom 2008. godine, i to kori{tenjem energije prirodnoga plina.Osposobljenost DINE za obnovu proizvodnjeVC-a i PVC-aZnaju}i sve probleme u pro{losti s proizvodnjom PVC-a, od sirovinado granulata, pri izgradnji postrojenja za proizvodnju VC-a investi-tori su ulo`ili 30 % investicije u za{titu okoli{a i ~ovjeka. To su tvrdilinavedeni predava~i na skupu, a ne predstavnici DIOKI-ja, kako pi{eu ~lanku nepotpisanih autora.Od 1986. godine do danas u DINA - Petrokemiji kontinuirano seprati utjecaj proizvodnoga procesa na okoli{. U cjelokupnom raz-doblju nositelj ispitivanja je Zavod za za{titu zdravlja @upanije pri-morsko-goranske, a osim Zavoda u izvo|enju programa sudjelovalisu Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci, Prirodoslovni muzej Rije-ka, Institut «Ru|er Bo{kovi}» – Centar za ispitivanje mora, Rovinj,Slu`ba za{tite okoli{a – DINA, Omi{alj, ADRIA LAB, Pula, te Specija-listi~ka ordinacija medicine rada Omi{alj, lokacija DINA.Program pra}enja mogu}eg utjecaja DINE na okoli{ i zdravlje ~ovje-ka izradila je stru~na komisija koju je imenovala Zajednica op}ina Ri-jeka 1985. godine. Program se u proteklom periodu kontinuiranoprovodio, uz stalna unapre|enja sadr`aja i vrste ispitivanja. Izvje{}eo godi{njim rezultatima prezentira se institucijama dr`avne i lokal-ne samouprave te javnim medijima. ^lanovi su stru~ne komisijestru~njaci i djelatnici dr`avnih institucija (ministarstva, uprave) i lo-kalne samouprave. Program pra}enja utjecaja DINE na okoli{ obuh-va}a:- ispitivanje one~i{}enja zraka- ispitivanje voda i mora- procjenu genotoksi~nosti djelovanja otpadnih voda- biomonitoring in situ eksponiranih organizama- ispitivanje komunalne buke u Omi{lju (1986. – 1989.)- program ispitivanja kloriranih ugljikovodika u radnojatmosferi DINEpolimeri 26(2005)3R E A G I R A N J A136- pra}enje zdravstvenih pokazatelja zaposlenika DINE- pra}enje zdravstvenog stanja stanovni{tva.Pri svakodnevnom ispitivanju na postajama Omi{alj, jezero Njivice ijezero Ponikve u cijelom razdoblju pra}enja utjecaja DINE na okoli{nije zabilje`en utjecaj na kvalitetu zraka. Ispitivanjem voda jezeraNjivice i jezera Ponikve, koja su izvori pitke vode za okolno stanov-ni{tvo, nikada nije zabilje`ena prisutnost kloriranih ugljikovodika –mogu}e posljedice rada DINE. Pokazatelji kvalitete obra|ene ot-padne industrijske vode koja se ispu{ta u more znatno su bolji oddopu{tenih vrijednosti koje propisuju dr`avne institucije. Procje-nom genotoksi~nosti djelovanja otpadnih voda nikada nije zabi-lje`ena prisutnost mutagenih tvari u sedimentu morskoga dna uzoni ispusta otpadnih voda DINE, kao ni mogu}e mutagene prom-jene na jetrima ispitanih riba ulovljenih u zoni potencijalnogaone~i{}enja.Kvaliteta atmosfere kontrolira se kontinuirano u postrojenju za pro-izvodnju VC-a, ponajprije radi za{tite zdravlja djelatnika, ali i pravo-dobnog otkrivanja mogu}ih propusta u procesu proizvodnje. Do-datno se prati osobna izlo`enost radnika kloriranim ugljikovodici-ma. Ispitivanje zraka (e. air monitoring) na procesnim postrojenjima(20 stalnih pozicija) provodi se plinskom kromatografijom. Ispitujuse sljede}i parametri: vinil-klorid, etilendiklorid (EDC), diklormetan ietilen. Za svaku komponentu na mjesec se na~ini oko 40 000 anali-za, ili oko 500 000 na godinu. Sustav za uzbunjivanje namje{ten jena 50 % maksimalno dopu{tene koncentracije (MDK) za pojedinukomponentu.Osobni monitoring dnevne izlo`enosti radnika parama VC-a iEDC-a kontinuirano se provodi (prema posebnom pogonskom pro-gramu) no{enjem i analizom osobnih dozimetara. U cijelom raz-doblju pra}enja kvalitete zraka radne okoline, na postrojenju zaproizvodnju VC-a i osobnom monitoringu zaposlenika, koncentra-cije VC-a i EDC-a bile su mnogo ni`e od propisanih normi DINE i Re-publike Hrvatske. Pra}enjem zdravstvenih pokazatelja zaposlenikau proizvodnji DINE pokazalo se da nije bilo povi{enog rizika od{tetnog djelovanja na zdravlje zaposlenika. Do sada nije utvr|en nitijedan slu~aj profesionalne bolesti vezane uz mogu}u izlo`enostkloriranim ugljikovodicima, poglavito VC-u. Rezultati pra}enjazdravstvenog stanja stanovni{tva {ireg podru~ja u okolici DINE po-kazuju da nije registriran niti jedan slu~aj bolesti uzrokovan proiz-vodnjom DINA - Petrokemije.Tijekom proizvodnje koja je trajala 15 godina, proizvedeno je1 475 000 tona VC-a, bez ikakvih incidenata.Srednja godi{nja koli~ina emisije VC-asamo je 0,1 ppmTvrdnja anonimnih autora da tijekom proizvodnje VC-a i njegovepolimerizacije u PVC konstantno dolazi do {tetnih emisija VC-a,neto~na je budu}i da je planirana proizvodnja VC/PVC-a u DINI za-tvoren, integriran sustav. U sklopu pogona za proizvodnju VC-a iEDC-a postoji postrojenje Ekologija, kojega je zadatak sve opasneplinovite i kapljevite otpadne komponente obraditi na vrijednostiprihvatljive za okoli{. To se provodi spaljivanjem otpadnih plinova ikapljevitih sastojaka pri temperaturi od 1 300 °C te naknadnomobradbom nastalih plinova vodom i lu`inom. Pro~i{}eni plinovi seuz monitoring ispu{taju u atmosferu, a otpadne vode odvode dosredi{njeg ure|aja za obradbu voda DINE. Prigodom Svjetskogdana za{tite okoli{a 2002. DINA – Omi{alj dobila je od Ministarstvaza{tite okoli{a i prostornoga ure|enja RH priznanje godine za dosti-gnu}a na podru~ju POSTUPANJA S OTPADOM – u kategoriji Proiz-vodne tvrtke.Vrhunska oprema i najsuvremeniji postupci te odgovaraju}e izo-bra`eni stru~njaci zadu`eni su za sprje~avanje nekontrolirane emisi-je VC-a i EDC-a. MDK za VC u DINI (1 ppm) upola je manji od zako-nom dopu{tenoga (2 ppm). Alarmi na ure|ajima za kontrolu zrakana 20 pozicija u postrojenju postavljeni su na koncentraciju od0,5 ppm VC-a, {to je ~etverostruko ni`a granica MDK od zakonomdopu{tene. Stvarne srednje godi{nje vrijednosti (MDK) tijekom cije-log razdoblja proizvodnje VC-a bile su oko 0,1 ppm, {to su vrijedno-sti koje danas nijedna zdravstvena organizacija ne mo`e proglasitiopasnima i {tetnima.Neke od neto~nih tvrdnjaJedna je od tvrdnja da je u~estalost i smrtnost od rijetkoga oblikaraka – angiosarkoma 5 puta ve}a kod radnika u industriji polimeranego kod ostale populacije.1 Kao izvor, navedena je studija koja seu cijelosti mo`e pro~itati na webu2, a odnosi se na proizvodnjuPVC-a na Tajvanu u razdoblju od 1950. do 1997. Me|u ostalimpi{e: Rizik od u~estalosti i smrtnosti radnika 5 puta je ve}i ukoliko jeprva izlo`enost VC-u bila prije 1970. godine. Navedeno je da supromatrani radnici bili izlo`eni koncentraciji VC-a koja je iznosilaizme|u 1 000 i 2 000 ppm. To je to~an podatak, ali to je pro{lost.Do 1973. nije bila poznata opasnost od produljene izlo`enosti~ista~a autoklava pri proizvodnji PVC-a tada{njim proizvodnim po-stupcima, uz uvjet da su na tome radnome mjestu radili dulje od 20godina. U tim uvjetima koncentracija VCM-a bila je ve}a i od1 000 ppm. Tek je tada ustanovljeno da je uzrok angiosarkomu VC,koji se do tada smatrao bezopasnim za zdravlje ljudi. VC je ~ak jed-no vrijeme bio, i to u visokim koncentracijama, upotrebljavan usmjesi narkoti~kog plina kori{tenoga pri anesteziji pacijenata. Ali ito je od sredine sedamdesetih godina pro{loga stolje}a pro{lost.I u Hrvatskoj su radnici oboljeli i umrli od angiosarkoma, o ~emu jepisao i I. Ru`i~ka 1994., uz izno{enje podatka da je od te zlo}udnebolesti umrlo 10 radnika.3 Ali usporediti koncentracije1 000 – 2 000 ppm s onima u DINI, od 0,02 ppm (1987.) do0,3 ppm (1988.), neprimjereno je. To je jedan od primjera manipu-lacije podatcima kojoj su skloni svi ekologisti, pa ni ovi javnosti ne-poznati autori nisu iznimka.Me|utim, suvremeni postupak suspenzijske polimerizacije ne zah-tijeva ru~no ~i{}enje reaktora te je tako onemogu}en dodir radnikas ve}om koncentracijom VC-a.Podatak da pri niskim koncentracijama dolazi do pove}ane opasno-sti od hepatocelularnog karcinoma, raka mozga i plu}a, malignihoboljenja limfnog i krvnog sustava tako|er je neto~an. U tekstu4pi{e suprotno, navedene bolesti nisu povezane s proizvodnjomVC-a.26(2005)3 polimeriR E A G I R A N J APogoni DINA - Petrokemije u Omi{lju137Kona~no, vrlo je zanimljiva tvrdnja da se tijekom proizvodnje PVC-a,osim vinil-klorida, ispu{taju u atmosferu i znatne koli~ine otrovnogdikloretana, dioksina, furana, vrlo korozivne klorne kiseline, olova ikroma. Iz dikloretana sintetizira se vinil-klorid, pa se male koli~ineneproreagiranog EDC-a nakupljaju u rekuperiranom VC-u, dok seizlazni plinovi pro~i{}avaju prije ispu{tanja u atmosferu, u kojuodlaze samo inertni plinovi. Dioksini i furani mogu nastati kao nu-sprodukti nekih kemijskih procesa u koje su uklju~eni kisik, vodik,ugljik i klor. Teorijski, mogu nastati pri proizvodnji VC-a i PVC-a, aliako i nastanu, njihove su koli~ine zanemarive jer se u publikacijamao VC-u i PVC-u ne spominje njihova prisutnost ili nastale koli~ine.Zato je pretpostavka da su autori mogu}e razvijanje dioksina i fura-na preuzeli iz faze spaljivanja odba~enih proizvoda od PVC-a. To jestara tvrdnja ekologista, ali jo{ je 1994. priop}eno da je 48 nje-ma~kih spalionica emitiralo na godinu izme|u 40 i 400 g tih tvari.Iz toga nije mogu} zaklju~ak da postoji akutna opasnost za pu~an-stvo. A od tada su razvijena tehni~ka rje{enja koja su dodatno snizi-la te vrijednosti. Zaklju~ak je glasio, nema akutne opasnosti u Nje-ma~koj. Odakle onda opasnost u Hrvatskoj?5 Tijekom ~etiriju velikihispitivanja dokazano je da na koli~ine polikloriranih diben-zo-p-dioksina (PCDD) i polikloriranih dibenzo-p-furana (PCDF) neutje~e prisutnost PVC-a. Planiranje, gradnja i pogon spalionicapredvi|enih za spaljivanje otpada jednaki su bez obzira na tosadr`avaju li PVC ili ne. Prema tome, promicati ideju o povezanostiPVC-a, dioksina i furana nije odr`iva teza (P. Eyerer). ^ini se da se prispaljivanju nekih drugih, prirodnih materijala, a drvo jest prirodnimaterijal, razvijaju ve}e koli~ine dioksina nego spaljivanjem PVC-a.Primjerice, pokusi provedeni u Bayreuthu pokazali su da se pri spa-ljivanju drva u ku}i razvija 100 puta vi{e dioksina od onih koli~inakoje se razvijaju spaljivanjam lo`iva ulja u postrojenju za centralnogrijanje.5 Olovni stabilizatori koriste se kao dodatci pri proizvodnjiPVC materijala, a ne pri proizvodnji PVC polimerizata, {to je osnovniproizvod polimerizacije.Zaklju~akNa temelju svih raspolo`ivih izvora, uklju~ivo one koje su naveli ne-poznati autori, tvrdimo da }e budu}a proizvodnja VC-a i PVC-a sgledi{ta za{tite okoli{a i prirode biti barem na istoj, ako ne i vi{oj ra-zini. Me|u ostalim, predvi|en je najmoderniji sustav vo|enja pro-cesa i kontrole svih relevantnih parametara povezanih sa za{titomzdravlja i okoli{a.Stoga se postavlja pitanje, u ~ijoj je funkciji takav na~in pisanja. Si-gurno nije usmjeren dobrobiti Hrvatske i njezina pu~anstva.Igor ^ATI],Fakultet strojarstva i brodogradnje,Sveu~ili{te u ZagrebuTonka KOVA^I],Kemijsko-tehnolo{ki fakultet,Sveu~ili{te u SplituMiho VUKOVI],DIOKI d.d.LITERATURA1. Occup. Environ. Med., 59(2002), 405.2. oem.bmjjournals.com/cgi/content/full/59/6/4053. Ru`i~ka, I.: INA-Vjesnik, rujan 1994.4. ehp.niehs.nih.gov/docs/2000/108p579-588kielhorn/abstract.html5. ^ati}, I.: Dobre perspektive za poli(vinil-klorid) usprkos pritisku ekologista,Polimeri 15(1994)6, 224-229.polimeri 26(2005)3R E A G I R A N J APosjet tvrtki EngelStudenti pete godine Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sve-u~ili{ta u Zagrebu u sklopu terenske nastave iz kolegija koji se pre-daju na Katedri za preradu polimera ove su godine posjetili proiz-vodne pogone tvrtke Engel. To je bila savr{ena prigoda da teorijskaznanja koja su stekli na predavanjima i vje`bama studenti zdru`e sprakti~nim primjerima iz prakse. U dva dana trajanjaposjeta studenti su razgledali Engelove proizvodnepogone na tri razli~ite lokacije (Schwertberg - izradamalih i srednjih ubrizgavalica, St. Valentin - izradavelikih ubrizgavalica, Dietach - izrada manipulatora)te nazo~ili kratkome seminaru na kojem su bili upoz-nati s radom i povije{}u tvrtke te s najsuvremenijimpostupcima i opremom za injekcijsko pre{anje.Tvrtka Engel jedan je od najve}ih i najpoznatijih svjet-skih proizvo|a~a ubrizgavalica i popratne opreme zainjekcijsko pre{anje. Osnovana je 1945., a zanimljivoje da je njezin osniva~ rodom iz Osijeka. Danas setvrtka sastoji od 12 tvornica raspore|enih diljem svi-jeta, od Kanade do Kine. Osim proizvodnje ubrizga-valica u tri varijante, i to potpuno hidrauli~kih, hi-bridnih i potpuno elektri~nih ubrizgavalica, proiz-vodni program ove tvrtke upotpunjen je i proizvod-njom manipulatora te kalupa za injekcijsko pre{anje.Tako|er je va`no spomenuti da tvrtka Engel ~ak95 % svih potrebnih dijelova izra|uje unutar svojihproizvodnih pogona, u ~emu se razlikuje od konku-rentskih tvrtki.Ovaj se posjet ne bi mogao ostvariti bez pomo}iUprave FSB-a i susretljivosti tvrtke Engel, a posebno gospodina H.Kaindla, kojima i ovom prigodom najsrda~nije zahvaljujemo.Bo`o BUJANI]Studenti i nastavnici FSB-a u posjetu tvrtki EngelV I J E S T I

Tražimo istinito upoznavanje javnosti s rizikom proizvodnje poli(vinil-klorida)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia