Davor Pećnjak

Pećnjak, Davor

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

prevladavajuæem karakteru svega ®ivog.Ne mo®e se reæi da je Kopiæ narav i bit-nu svezu tih postavki proslijedio i izlo®iou svoj njihovoj dalekometnosti i te®ini,no odluènost kojom se problem Europete®i zahvatiti prvenstveno i bitno filozo-fijski, kao i mnoštvo pitanja koja nam sepritom nadaju, èine ovu knjigu vrijed-nom pa®nje i èitanja.Petar ŠegedinInstitut za filozofijuUlica grada Vukovara 54/IVHR-10000 Zagrebpetar.segedin@du.hinet.hrColin McGinn, The Mysterious Flame, Basic Books, New York 1999,xiii + 242 pp.Danas je filozofija uma, u koju ovaknjiga spada, mo®da jedno od najpro-pulzivnijih podruèja filozofije u kojemse gotovo svakodnevno objavljuje mnoš-tvo toga. Na vrhuncu razvoja uma naZemlji stoji vrsta homo sapiens, a navrhuncu njega i njegovog uma, gotovo idoslovno, stoji svijest. No, ta svijest jenemirna: umjesto da u®iva u svojim spo-sobnostima, ona stalno sama sebi po-stavlja pitanja o samoj sebi. I èini se daje tu nabasala u podruèje koje joj neæepru®iti puno u®ivanja, ukoliko je ColinMcGinn u pravu; jer glavna je tvrdnjanjegove knjige da sama svijest, unatoèsvojim raznolikim sposobnostima, naovakva pitanja ne mo®e odgovoriti.Nedvojbeno je da postoji svijest – malotko bi poricao ovakvo stanje stvari –izuzmemo li nekoliko eliminativnih ma-terijalista ili ukoliko imamo kakvogpre®ivjelog ali još uvijek neosviještenog(neo-)behaviorista koji nije svjestan štoradi. Kao i druge zagonetne stvari takoje i svijest zavapila za znanstvenim i filo-zofskim objašnjenjem. Glavno metafi-zièko pitanje koje si je postavila je tokako je ona sama realizirana? Kako seostvaruje? Od èega ili u èemu se to ost-varivanje sastoji? Dva su glavna tipa mo-guæeg odgovora prisutna na znanstve-nom i filozofskom tr®ištu. Prvi tip birekao da je svijest realizirana u mozgukao odreðeni specifièni skup fizikalno-kemijskih stanja i procesa samog mozga.Dakle, svijest bi se trebala reducirati, naveæ neki odreðeni naèin, na funkcioni-ranje mozga. Oni koji zastupaju ovakvomišljenje svjesni su da je i sama formakoju bi ovakva redukcija trebala popri-miti takoðer veæ problem sam za sebe.Drugi tip bi rekao da svijest nije fizièkiili barem nije potpuno fizièki realiziranakao stanja i procesi u mozgu veæ da jeona nešto nefizièko, nematerijalno tj. damoramo pretpostaviti i nematerijalnusupstanciju u kojoj se svijest ostvaruje.Prvi tip odgovora je monistièki dok jedrugi dualistièki. No, McGinn ne poku-šava pronaæi nove argumente kojima bipoboljšao neku od ovih pozicija, negosvjesno zauzima gotovo sasvim druga-èiju poziciju. Ta pozicija jest skepticizamu pogledu objašnjenja svijesti. Ona se još,prema Owenu Flanaganu koji ju je takoimenovao, naziva i “novi misterijanizam”i “noumenalni naturalizam”. Dakle, McGinntvrdi da mi zapravo ne mo®emo otkriti,objasniti i znati kako je svijest realizi-rana tj. da neæemo moæi odgovoriti naglavno metafizièko pitanje svijesti. Vezaizmeðu mozga, uma i svijesti ostat æe mi-sterija.Vrlina knjige je u tome što daje jasnoformulirane razloge i argumente za200 Prolegomena 1 (2/2002)ovakvu poziciju. Ukratko æu navesti ne-ke od najva®nijih.McGinn, doduše, smatra da postoji (ne-ka prirodna) veza izmeðu mozga i svij-esti ili èak da svijest jest svojstvo mozga,ali kakva je priroda te veze ili tog svo-jstva, za nas zauvijek ostaje tajna. Pre-ma veæini stvari u našoj okolini, kao štosu npr. stolovi, imamo osjetilni ili per-ceptivni pristup. No, prema nekim ob-jektima takav pristup nemamo, kao štosu atomi, elektroni itd., te nam spozna-vanje takvih objekata veæ predstavljate®i zadatak (o toj te®ini svjedoèe, u slu-èaju atoma i elektrona, raznorazni eks-perimenti i teorije mikrofizike) nego spo-znavanje objekata prema kojima imamoperceptivni pristup. Naravno, premasvijesti nemamo perceptivni pristup, mine mo®emo vidjeti ili opipati ili okusitisvijest! Teškoæe poèinju!Zagonetnost u vezi prirode svijesti stal-na je i veæ je dugo prisutna, a neko pra-vo rješenje uopæe se niti ne nasluæujeunatoè odreðenim uspjesima neurozna-nosti, psihologije i prisustvu tona ispi-sanih papira filozofskim teorijama oumu i svijesti. McGinn smatra da je todobar indikator da smo dosegli granicunaših sposobnosti koju neæemo prijeæi.Zapravo, nije nikako jasno kako bi ®ivišaroliki svijet svijesti u kojem se do®iv-ljavaju tisuæe meðusobno razlièitih boja,zatim okusa, mirisa i raznorazne drugevrste mentalnih dogaðaja, zapravo biofunkcioniranje ®elatinozne sive pa mo®dai bijele materije u mozgu tj., kako bi sveto bilo samo izmjena tijekova elektriè-nih struja, izmjena broja natrijevih i ka-lijevih atoma unutar neurona i odvijanjesliènih bezizra®ajnih fizièko-kemijskihprocesa (pa koliko god oni bili slojeviti).Nigdje nije niti zagarantirano da ljudskium mo®e i mora riješiti sve problemekoji se postave. Uzmimo analogiju.Maèka takoðer ima mozak i neki ogra-nièeni um i svijest o okolini. Meðutim,jasno je da ona nema takve umne i men-talne sposobnosti koje bi joj omoguæilerazumijevanje kvantne mehanike. Mo-zak odnosno um maèke, kakav on jest, uprincipu nema takve sposobnosti i nika-da neæe moæi razumjeti bilo što iz kvant-ne mehanike. Ljudski um jest takoðerogranièeni um. Evo primjera: mi mo®e-mo vizualno zamisliti trokut ili èetvero-kut ali naprosto nemamo sposobnostitoèno i jasno vizualno zamisliti neki geo-metrijski lik – mnogokut koji ima npr.4751 kut. Mi mo®emo takav lik opisatipomoæu matematièkih geometrijskih for-mula i kognitivno na taj naèin neštoznati o njemu ali ga vizualno i dalje nemo®emo zamisliti jer nemamo takve spo-sobnosti koje bi za to bile potrebne kaošto ih imamo za trokute ili èetverokute.Ukoliko bismo ®eljeli povezati mozak isvijest i tako objasniti prirodu svijestipojavljuje nam se još jedna preprekakoja proizlazi iz onog što je prvo nave-deno: pojavljuje se problem pristupa –svijesti imamo pristup samo introspek-tivno dok mozgu pristupamo perceptiv-no. Kako povezati ono èemu imamo ta-ko radikalno razlièite pristupe?Pa®ljivo elaboriranje ovih i nekih drugihrazloga i argumenata dovodi McGinnado zakljuèka da mi naprosto nemamospoznajne sposobnosti koje bi nam omo-guæile odgovor na dano pitanje o prirodisvijesti. Treba naglasiti da tvrdnja nije utome da za sada ne mo®emo znati ništapobli®e bitno o prirodi svijesti jer još ne-mamo dovoljno razvijenu znanost ili fi-lozofiju, nego da u principu nikada ne-æemo moæi otkriti metafizièku bit svij-esti. Za takvu vrstu odgovora mi smonaprosto spoznajno zatvoreni.Moram priznati da sam svjestan kakodoista imam simpatije prema ovoj teo-riji iako smatram da se odreðena pri-mjedbe mogu dati a od kojih æu ovdjekratko navesti samo jednu. Ona je skorotrivijalna: temelji se na jednostavnojstvari – jasno je da ukoliko nešto neznamo, onda to ne znamo! Prema tomezašto toliko inzistirati da je svijest nekoprirodno svojstvo mozga, jer to, dakle,ne mo®emo znati! Skoro svi ovi argu-menti bi se mogli vrtiti i tvrdeæi da svi-201Prikazi knjiga / Book Reviewsjest mo®da jest povezana s mozgom alida ona nije svojstvo mozga i da ona neovisi o fizièkom funkcioniranju mozganego da je nešto nematerijalno i ne-fizièko. Mo®emo tvrditi istim ili sliènimrazlozima da mi ne mo®emo spoznativezu izmeðu neèeg materijalnog i nema-terijalnog, odnosno, konkretno govore-æi, izmeðu materijalnog fizièkog mozga inematerijalne svijesti. Jer, ukoliko neznamo i ne mo®emo znati kako je realizi-rana svijest, onda to ne znamo i ne mo®e-mo znati! No, naravno, kako McGinno-va teorija nije potpora materijalizmutako ni ova primjedba nije automatskipotpora dualizmu. Htio sam samo na-glasiti da se iz obje perspektive mo®e ar-gumentirati za skepticizam odnosno no-vi misterijanizam.Mora se svakako reæi da je knjiga izu-zetno lijepo napisana i pitko se èita takoda je moja svijest sasvim sigurna da æe ituðe svijesti u®ivati èitajuæi ovu knjigu.Da li æe biti zadovoljne odgovorom dana pitanje o realizaciji svijesti ne mo®e-mo odgovoriti, to je veæ drugo pitanje.Davor PeænjakFilozofski fakultet u Zadru –Sveuèilište u Splitu, Obala kralja PetraKrešimira IV, 3, HR–23000 ZadarNoël Carroll, Philosophy of Art, Routledge, London and New York1999, xii + 273 pp.Ovo je izvanredan ud®benik i prikaz su-vremene filozofije umjetnosti iz analitiè-ke perspektive. Takoðer, ne samo da seiz njega mo®e nauèiti sve va®no o tojspecifiènoj temi i disciplini filozofije ne-go knjiga mo®e poslu®iti i kao primjerkako se piše zanimljiva i dobra filozofijauopæe.Najva®nije pitanje filozofije umjetnostikao glavnog središnjeg dijela estetikejest pitanje što je to u stvari umjetnost.Ovo pitanje automatski u sebi sadr®i ipitanje što je to umjetnièko djelo i što jeumjetnièka praksa te da li mo®emoeventualno dati definiciju umjetnosti.Da bismo dali takvu definiciju i da bi-smo objasnili što je to umjetnost, na-ravno, moraju se analizirati i još nekipojmovi usko povezani s njome. Iako jesam pojam umjetnosti centralan za anal-izu u ovoj knjizi, analiziraju se i razma-traju i slijedeæi pojmovi koji nam po-ma®u u objašnjavanju umjetnosti i um-jetnièkog djela: reprezentiranje ili pre-doèavanje, izra®avanje ili ekspresija, for-ma, estetièko iskustvo, definicije u es-tetici. Knjiga je na taj naèin i organizi-rana te se sastoji od pet glavnih poglav-lja, a koja se dalje sastoje od potpoglavlja:“Umjetnost i reprezentacija”; “Umjet-nost i ekspresija”; “Umjetnost i forma”;“Umjetnost i estetièko iskustvo“ te “Umjet-nost, definicija i identifikacija”.U prvom se poglavlju prikazuju varijan-te reprezentacijskih i neoreprezentacij-skih teorija umjetnosti. Povijesno gleda-no to su najstarije teorije umjetnosti iveæ su ih bili formulirali Platon i Aristo-tel. Umjetnost je prvenstveno predoèa-vanje osoba, krajolika, objekata i doga-ðaja kroz njihovu imitaciju. Kao prvateškoæa odmah se javlja glazba kao mo-guæi protuprimjer – ona èesto zapravone imitira ništa. Jedan od pokušaja jebio da se glazba prika®e kao imitacijazvukova iz prirode i imitacija ljudskogglasa, koliko god to ipak pomalo èudnozvuèalo. Ipak, ukoliko ozbiljno shvaæa-mo neke aspekte suvremene umjetnosti,onda æe npr. apstraktno slikarstvo biti202 Prolegomena 1 (2/2002)

Colin McGinn: The Mysterious Flame

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia