Prikaz knjige Alois Halder, Filozofijski rječnik, uredio Jure Zovko, prijevod s njemačkog Ante Sesar, Naklada Jurčiæ, Zagreb 2002, 463 str

Mišić Anto

Anto, Mišić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prikazi knjiga / Book ReviewsAlois Halder, Filozofijski rjeènik, uredio Jure Zovko, prijevod s nje-maèkog Ante Sesar, Naklada Jurèiæ, Zagreb 2002, 463 str.Objavljivanjem hrvatskog prijevoda vri-jednog Halderova Filozofijskog rjeènika,koji je èetrdesetak godina stvaran i na-dopunjavan, hrvatski su èitatelji dobilivrijednu knjigu koju sigurno neæe samoproèitati i odlo®iti na policu, nego æe imstalno biti pri ruci, kao istinski priruènik,uvijek kada budu trebali sa®eto, no ipakdovoljno primjereno objašnjenje temelj-nih filozofijskih pojmova i misaonihpravaca, te bitne podatke o pojedinimfilozofima iz cjelokupne povijesti filo-zofije. Treba pohvaliti napore izdavaèa,prevoditelja i urednika ovog djela, timviše što na hrvatskom jeziku do sadanismo imali nešto slièno – naime, Filo-zofijski rjeènik u redakciji Vladimira Fi-lipoviæa (Zagreb 1984) i Anto Mišiæ,Rjeènik filozofskih pojmova (Split 2000),obraðuju samo filozofske pojmove, ne ipojedine filozofe.Izrada rjeènika je dug i naporan po-sao, jer nije lako postiæi sklad dvaju su-protstavljenih zahtjeva: praktiène koris-nosti, koja zahtijeva kratkoæu i pregled-nost, te preciznosti i sveobuhvatnosti, štonije moguæe postiæi u malo rijeèi. Sma-tram da je autor rjeènika uspio dobrouskladiti ta dva zahtjeva i naèiniti rjeè-nik pojmovno sveobuhvatnim, sadr®aj-no informativnim te jezièno razumljivimi onima kojima filozofija nije u®a speci-jalnost. Vrijednosti hrvatskog izdanjaFilozofijskog rjeènika uvelike pridonosi iizvrstan prijevod Ante Sesara, koji jeosobno poznavao i suraðivao s autorom.Premda je izdavanje rjeènika uvijek pri-goda da se pokrene izgradnja i standar-diziranje hrvatske filozofske terminolo-gije, koje još uvijek nemamo, to nije uèi-njeno ni u ovom izdanju. Autor i prevo-ditelj uglavnom koriste tradicionalnuterminologiju, naèinjenu na temelju grè-kog ili latinskog jezika, poput akcident,akt, potencija, relacija, teologija i mnogedruge, premda veæ mnogi hrvatski au-tori u svojim djelima koriste hrvatskeizraze poput: pripadak, zbiljnost, moguæ-nost, odnos, bogoslovlje (npr. imamo Bo-goslovni, a ne Teološki fakultet). Sma-tram vrlo korisnim što autor i prevodi-telj donose pojedine rijeèi u izvornomjeziku i pismu, kao i naèin èitanja grèkihslova, jer je na ®alost sve manje onihkoji znaju i proèitati grèki alfabet. Kaoprimjer navodim rijeè “teorija” (grè. 	 < , theoria < theorein, mo-triti, promatrati, razmatrati). Rjeènici ileksikoni uvijek su prvi korak u istra®i-vanju, stoga dr®im da je vrlo korisno štoje u rjeèniku navedena osnovna litera-tura, kako bi èitatelj mogao potra®itidodatne informacije. Ipak, nije mi pot-puno jasan kriterij izbora literature. Za-što neki autori ponekad imaju i obim-niju literaturu (npr. Horkheimer, Max,str. 145 ili Steiner, Rudolf, str. 348), aneki nemaju ništa (npr. Strawson, PeterFrederick, str. 350 ili Wundt, Wilhelm,str. 409); zašto je za neke pojmove nave-dena literatura (npr. kaos, str. 175), a zaveæinu drugih, filozofski vrlo znaèajnihpojmova, nije? Osim toga, mislim da jeprevelik naglasak dan na literaturi nje-maèkog govornog podruèja, i donekleengleskog, dok je prilièno zanemarenafrancuska i talijanska. Èudno je, na pri-mjer, da je o Augustinu (str. 34–35)navedena iskljuèivo njemaèka literatura,ni spomena o autorima poput É. Gilsonaili A. Trapéa, koji su sigurno bili velikipoznavatelji toga ranokršæanskog pisca.Ponekad se kod pojedinih autora na-vode samo njihova djela, ili samo jednodjelo (npr. kod J. R. Boškoviæa, Teorijaprirodne filozofije), a ne navodi se drugaliteratura. Smatram da je tu neujednaèe-nost kriterija samog autora trebalo pro-mijeniti urednièkim zahvatom, kada seveæ interveniralo u samo djelo, poputunošenja nekih hrvatskih i drugih auto-ra, za koje je urednik smatrao da “nisusmjeli biti izostavljeni u njemaèkome iz-danju” (str. 5). Dr®im da je hvalevrijedno što je urednik u izdanje Filo-zofijskog rjeènika uvrstio i hrvatske filo-zofe poput Baliæa, Bazele, Makanca,Markoviæa, no ponovno se postavlja pi-tanje koji je bio kriterij izbora, zaštonema ni rijeèi o pokojnim Bajsiæu, Baue-ru, Bošnjaku, Verešu ili nekim još ®i-vuæim hrvatskim filozofima?Buduæi da se radi o prijevodu mislimda nije potrebno, u ovom kratkom pri-kazu Filozofijskog rjeènika, ulaziti u pro-sudbu, pa i polemiku, s prikazima sa-dr®aja i filozofskog znaèenja pojedinihpojmova, s kojim se ja osobno ne bihuvijek u potpunosti slo®io (uostalom ufilozofiji se svako mišljenje mo®e posta-viti u pitanje, pa i moje, i s njime polemi-zirati), zadr®at æu se samo na jednomprimjeru. Autor pod pojmom “priroda(narav)” (lat. natura < nasci, postati, ro-diti se; grè. , physis) shvaæa “sve-ukupnost onoga što nastaje samo od se-be te sveukupnost onoga što se zbiljskipokazuje” (str. 288). Osobno se ne bihslo®io s potpunim poistovjeæivanjem po-jmova priroda i narav. Smatram da naravu u®em znaèenju jest sama supstancijaukoliko je poèelo djelovanja i ima uprvom redu ontološko i antropološkoznaèenje, dok pojam priroda oznaèujeunutarnji princip ponašanja ili naèinadjelovanja neke stvari, ukoliko je prin-cipium agendi et patiendi. Prirodom senaziva i sveukupnost stvari (izvanljudski,materijalni, biljni i ®ivotinjski svijet),upravo ukoliko se ponašaju prema vlas-titoj naravi. Analizirati i polemizirati sprikazima pojedinih pojmova, misliteljaili misaonih pravaca, dakako da nadilaziokvire ovog prikaza, jer bi bilo nemo-guæe analizirati više tisuæa natuknicakoje rjeènik sadr®i.Na kraju ®elim istaknuti da je prije-vodom Halderova Filozofijskog rjeènikaobogaæena hrvatska filozofska literatu-ra, dobili smo knjigu korisnu širokom èi-tateljstvu, tiskarski i grafièki dobro na-pravljenu, koja se ugodno i bez naporaèita. Ukratko, dobili smo lijepu i korisnuknjigu. Treba stoga odati priznanje pre-voditelju, uredniku i izdavaèu. ®ao mi ješto je Filozofijski rjeènik ipak “uvozni”, ane proizvod pameti naših znalaca u filo-zofiji. Bilo bi mi drago ako izdanje ovogvrijednog rjeènika bude poticaj izradbijednog našeg opširnijeg i sveobuhvatni-jeg filozofskog leksikona, koji nedostajeu hrvatskoj filozofskoj literaturi.Anto MišiæFilozofski fakultet Dru®be IsusoveJordanovac 110, HR-10000 Zagrebamisic@ffdi.hr220 Prolegomena 2 (2/2003)

Alois Halder, Filozofijski rječnik

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia