Prikaz knjige Milivoj Solar, Uvod u filozofiju književnosti, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2004, 399 str

Josipa Dragičević

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ses” piše o platonièkim promišljanjima Frane Petriæa, tj. o njegovoj interpre-taciji poredbe o crti u sklopu kritike Aristotela. Luka Boršiæ u èlanku “Ma-chiavelli between Trasymachus and Socrates” pokušava povezati bitne od-rednice Machiavellijeva djela Il principe s postavkama prve knjige Politeje. Ointerpretaciji Platonova filozofiranja u kontekstu Gadamerovih, Popperovihi Heideggerovih promišljanja izla®e u referatu “Platone vexata quaestio.L’interpretazione platonica di Gadamer contraposta a quelle di Heidegger edi Popper” Giuseppe Girgenti.Karen Gloy u zanimljivu èlanku “Platon – Vordenker der Postmoderne.Erkenntnistheoretische Fundierung der Ethik” promišlja temeljne momen-te Platonova filozofiranja u kontekstu predstojeæega globalnog svjetskogdruštva. U tom smislu Gloy, tek naoko paradoksalno, Platonova kasna pro-mišljanja o mnoštvu (Parmenid) i spletu rodova (Sofist) dovodi u svezu saspoznajnoteoretski utemeljenom etikom pravednosti Jean-François Lyotar-da (Le différend). Knjiga završava referatom Güntera Figala “Dekonstruk-tion und Dialektik”. U njemu Figal, polazeæi od Derridaove dekonstrukcijemetafizike, pokušava pokazati dekonstruktivnost u okviru jezika i jeziko-vanja razumljene Platonove dijalektike. Ta dekonstruktivnost je meðutim,za razliku od one koju postavlja i izvodi Derrida, nu®no ogranièena unu-trašnjom svezom s naravi stvari koja se dijalektièno iskazuje. Knjiga završava®ivotopisima autora.Naposljetku treba reæi da su svi prilozi u knjizi vrlo visoke struènerazine i predstavljaju recentna promišljanja Platonova filozofiranja. Stoga æezasigurno biti poticajni i korisni istra®ivanju Platona kako u nas tako i vani.Filozofijski susreti popraæeni izdanjima ovakve vrste bez sumnje stavljajuZagreb i Hrvatsku uz bok europskim filozofskim središtima.Petar ŠegedinInstitut za filozofijuUlica grada Vukovara 54, HR-10000 Zagrebpetar.segedin@du.htnet.hrMilivoj Solar, Uvod u filozofiju knji®evnosti, Golden marketing –Tehnièka knjiga, Zagreb 2004, 399 str.Projekt objavljivanja Izabranih djela Milivoja Solara kojeg je pokrenula izdavaè-ka kuæa Golden marketing-Tehnièka knjiga svojevrsno je priznanje višedeset-ljetnom znanstveno-istra®ivaèkom radu Milivoja Solara, jednog od vodeæihhrvatskih teoretièara knji®evnosti.Druga knjiga od planiranih deset je Uvod u filozofiju knji®evnosti, pro-širenoga sadr®aja istoimene knjige prvi put objavljene u biblioteci Teka, SC,260 Prolegomena 4 (2/2005)Zagreb, 1978. Naime, ta je rasprava u ovom izdanju dopunjena s èetiri eseja(“Temelji znanosti o knji®evnosti”, “Horizont i svrha filozofije knji®evnosti”,“Izmeðu lingvistike i filozofije” i “Antinomije knji®evnih vrijednosti”) izknjige Knji®evna kritika i filozofija knji®evnosti, Školska knjiga, Zagreb 1976.te tri eseja (“Jezik prouèavanja knji®evnosti”, “Paradigma povijesti knji®ev-nosti” i “Znanost o knji®evnosti i filozofija knji®evnosti”) iz Filozofijeknji®evnosti, SNL, Zagreb 1985.Iako naslov knjige Uvod u filozofiju knji®evnosti mo®e sugerirati kako jerijeè o djelu koje sustavno iznosi osnovna naèela navedenog podruèja, uovom sluèaju nije tako, što i sam Solar naglašava u predgovoru izdanja iz1978. godine. Deset poglavlja koja djelo obuhvaæa (“Ideja filozofije knji®ev-nosti”, “Izazov knji®evnog djela”, “Neposredno iskustvo”, “Znanje o knji®ev-nosti”, “Knji®evna komunikacija”, “Hegelov pojam knji®evnosti”, “Filozof-ska interpretacija knji®evnog djela”, “Knji®evnost kao vrijednost”, “Struk-tura i smisao” te “Povijest knji®evnosti”) su eseji koji funkcioniraju kao sa-mostalne cjeline, a njihova je poveznica knji®evnost koja se prouèava i pro-mišlja s knji®evno-znanstvenog i filozofskog stajališta. Tako se pojedini esejitematski i problemski preklapaju, ali ujedno i izvrsno nadopunjuju, a za-nimljivo je pratiti autorovu nadogradnju kroz tekstove triju knjiga koje su uovom izdanju obuhvaæene.Problemi s kojima se od samih poèetaka susreæe znanost o knji®evnostièine okosnicu Uvoda u filozofiju knji®evnosti. Današnje znanstveno prouèa-vanje knji®evnosti velikim se dijelom nastavlja na pozitivistièku tradicijuznanstvene povijesti knji®evnosti 19. stoljeæa koja zapoèinje prouèavanjemnacionalnih knji®evnosti. Razvoj znanosti o knji®evnosti razdijelio ju je umnoge pravce, što je rezultiralo i metodološkim pluralizmom, na što Solarposebno upozorava. Ruski formalisti iz èijih su se ideja razvili suvremenipravci u tom su pogledu najdosljednije pokušali predmetno podruèje zna-nosti o knji®evnosti odvojiti od ostalih disciplina koje prouèavaju knji®ev-nost. Jezik ‘u’ i ‘o’ knji®evnosti takoðer je jedno od zastupljenijih problema-tiènih podruèja znanosti o knji®evnosti.Solar u svim esejima naglašava razlièitost filozofije knji®evnosti i zna-nosti o knji®evnosti, ali ih ne sukobljava. Filozofsko promišljanje knji®ev-nosti staro je koliko filozofija i knji®evnost. Filozofija knji®evnosti “trebapokušati cjelokupno iskustvo knji®evnosti s kojim danas raspola®emo uèinitipredmetom refleksije” (str. 12) i to u skladu s tradicijom filozofskog pro-mišljanja knji®evnih djela, ali i uva®avajuæi rezultate istra®ivanja znanosti oknji®evnosti.Zbog veæ utvrðene nesustavnosti djela u cjelini, ne mo®e se reæi da po-stoji kljuèan trenutak u kojemu se utvrðuje konaèna uloga filozofije knji®ev-nosti u prouèavanju knji®evnosti. Njezina se uloga uvijek rasvjetljava u od-nosu prema znanosti o knji®evnosti, a taj je odnos, iako nedovoljno defini-ran, najzaokru®enije predstavljen u posljednjem eseju “Znanost o knji®ev-nosti i filozofija knji®evnosti”.261Prikazi knjiga / Book ReviewsRazmatrajuæi odnos znanosti o knji®evnosti i filozofije knji®evnosti uokviru usporedbe s odnosom znanosti i filozofije, toènije izmeðu fizike i filo-zofije prirode, autor otvara nova pitanja koja se tièu razlike izmeðu prirod-nih i duhovnih znanosti. Hegelova filozofija prirode, Diltheyev problem ute-meljenja duhovnih znanosti te Heideggerova filozofija koja razliku izmeðufilozofskog promišljanja knji®evnosti i znanosti o knji®evnosti apsolutizirado iskljuèivosti ne objašnjavaju odnos filozofije knji®evnosti i znanosti oknji®evnosti.Tek razmatrajuæi pitanje o istinitosti knji®evnosti kao jedno od središ-njih pitanja filozofskog promišljanja, a pitanje koje znanost o knji®evnostizaobilazi kao irelevantno za znanstveno istra®ivanje, dolazi do pomaka u ob-jašnjavanju razlika izmeðu dviju disciplina. Metoda filozofiranja koja te®isveobuhvatnosti suprotstavlja se ogranièenom predmetnom podruèju koje-mu su prvi te®ili ruski formalisti, danas shvaæeni kao prvi pravi znanstveniknji®evni teoretièari, a razlièitost metoda otkriva se i u jeziku i njegovimnaèelnim razlièitostima filozofskih i znanstvenih pojmova. Svako razmišlja-nje o knji®evnosti nu®no dvoji treba li knji®evno djelo sagledati u cjelini ilisamo u okviru svoga predmetnog podruèja. Zbog navedenih razlika nemo-guæe je oba rješenja uzeti u obzir, ali pribli®avanje i razila®enje filozofije iknji®evnosti nu®no se mora ostvariti u uzajamnoj kritici koja bi se provodila“u okvirima nekog opæeg otvoreno kritièkog stajališta koje shvaæa kritikukao svoju temeljnu djelatnost” (str. 391).U prouèavanju knji®evnosti Solar nijednoj disciplini ne daje prednost.Istaknuvši probleme s kojima se susrela i znanost o knji®evnosti i filozofija,kritizirajuæi pojedine programe i sustave kojima su se ti problemi pokušali ipokušavaju riješiti, autor je ponudio mnogo materijala za daljnje dijalogesvih onih koji se bave teorijom knji®evnosti.Josipa DragièeviæMatica hrvatskaStrossmayerov trg 4, HR-10000 Zagrebjosipa_dragicevic@hotmail.com262 Prolegomena 4 (2/2005)

Milivoj Solar, Uvod u filozofiju književnosti

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia