Utjecaj novih tehnologija na dijagnostiku profesionalne azbestoze

Abstract

Medical experts have increasingly been relying on modern computer technologies in performing their work. This paper opens with a brief description of the advantages of computer technologies (compression of a digital image, its filing, transfer and formatting), and their bearing on the accuracy of diagnosis. The aim of this study was to assess the reliability of modern technologies, particularly in diagnosing asbestosis. The study included subjects employed in asbestos plants in Ploèe, Croatia. The advantages of the computer aid were viewed in relation to intraobserver’s and interobserver’s error in the reading of X-ray. Independent radiologists disagreed in about 30 of 223 X-ray readings on which they based their diagnosis (healthy or not healthy).U ovom su radu prikazani primjeri intraopserverskih i interopserverskih pogrešaka u očitanju rendgenskih slika te na njima objašnjena prednost računalne dijagnostike. Ispitan je utjecaj nekih suvremenih računalnih tehnologija (kompresija i arhiviranje digitalne slike, prijenos slike preko Interneta, format digitalne slike) na ispravnost dijagnoze. Cilj je ispitivanje pouzdanosti suvremenih tehnologija. Ispitanici su radnici bivše tvornice azbestnih proizvoda iz Ploča. Iz skupine od ukupno 223 radnika i radnica izdvojeni su zanimljivi primjeri gdje tri neovisna očitanja nisu identična. Ti su slučajevi ispitani računalnim programskim paketom MatLab. Računalni rezultati uspoređeni su s očitanjem nezavisnih radiologa. S ILO-pro.etošću 1/1 nađena su 22 ispitanika, a s 1/2 samo 1 ispitanik. Prema međunarodnim kriterijima prihvaćenim u Helsinkiju, to su ispitanici kod kojih bi se radilo o razvoju profesionalne azbestoze pluća. U drugom dijelu rada uspoređeni su standardni plućni radiogrami po ILO-klasifikaciji prije i poslije primjene neke od suvremenih računalnih tehnologija. Suvremene računalne metode imaju mjesta u standardnim postupcima dijagnostike bolesti pluća uz standardne radiograme pluća po ILO-klasifikaciji, a bez za sada radiološki široko prihvaćenih metoda, kao što su kompjutorizirana tomografija visoke rezolucije. Takve metode (poput CT-a) mogu se primijeniti u individualnim slučajevima, što je važno zbog cijene metode, dok se za širu primjenu može rabiti samo standardni radiogram, jer to zadovoljava epidemiološko istraživanje