Pavel Gregorić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Komentari i bilješke /Comments and NotesHrvatska filozofska periodika i novi Pravilniko uvjetima za izbor u znanstvena zvanjaTekst Tomislava Bracanoviæa “Norme i èinjenice u hrvatskoj filozofskoj pe-riodici”, objavljen u prošlom broju (Prolegomena 4 (1/2005), str. 157–170),otvorio je neka va®na pitanja o financiranju i kvaliteti filozofskih èasopisa uHrvatskoj. Izneseni argumenti trebali bi ozbiljno zabrinuti pojedine ured-nike, ureðivaèke odbore, ali i slu®benike u Ministarstvu znanosti, obrazo-vanja i športa koji odluèuju o raspodjeli sredstava iz dr®avnog proraèuna.U ovome tekstu htio bih otvoriti još neka pitanja u vezi s filozofskim èa-sopisima u nas koja nisu bila dotaknuta u Bracanoviæevom tekstu. Naime, uNarodnim novinama br. 84, od 11. srpnja 2005. godine, objavljen je noviPravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Posljednji, 6. dio Pravil-nika odnosi se na humanistièke znanosti. U njemu je sadr®ano više proble-matiènih odredbi, no ovdje bih upozorio na tri koje se izravno tièu filozof-skih èasopisa.(1) U prvoj reèenici relevantnog dijela Pravilnika koristi se sintagma“meðunarodni, strani ili s njima izjednaèeni domaæi èasopisi” koji èine tako-zvanu “a1” kategoriju èasopisa. Ova je kategorija evidentno preširoka jer unju potpadaju (i) vrhunski meðunarodni i strani èasopisi visoke meðuna-rodne citiranosti, (ii) osrednji meðunarodni i strani èasopisi srednje i niskemeðunarodne citiranosti, te (iii) domaæi èasopisi od kojih se rijetko kojimo®e pohvaliti ikakvom citiranošæu, osim mo®da one domaæe i u®e regional-ne. Objaviti u domaæem èasopisu stoga nipošto ne mo®e biti izjednaèeno sobjavljivanjem u vrhunskom meðunarodnom ili stranom èasopisu.Uzmimo primjer iz znanstvenog polja filozofije. Prema novome Pra-vilniku potpuno je isto objaviti, na primjer, u vrhunskom britanskom èa-sopisu Mind i u domaæem èasopisu Filozofska istra®ivanja, jer je potonjikategoriziran kao “a1” èasopis. Evo zašto je to izjednaèavanje neprimjere-no. U 2003. godini èasopis Mind primio je ukupno 361 prilog, od kojih jeobjavljeno samo 10 èlanaka i 10 osvrta, a to znaèi da je odbijeno preko 94%priloga.1 Filozofska istra®ivanja ne obznanjuju broj odbijenih radova, ali s ob-zirom da je u 2004. objavljeno èak 67 radova, teško da je moglo biti odbijenoviše od 30% priloga ako imamo u vidu broj filozofa koji bi mogli poslatitekst u Filozofska istra®ivanja i statistièku vjerojatnost njihove produktiv-nosti. To sasvim jasno pokazuje da je mnogo lakše objaviti u Filozofskim is-tra®ivanjima nego u Mindu.Štoviše, broj hrvatskih graðana koji su objavili u Mindu od kada je onosnovan 1876. godine mo®e se pobrojati na prste jedne ruke. Ako se nekomeèini da je razlog tome u razlièitim jeziènim i filozofskim tradicijama, nekapobroji koliko je hrvatskih filozofa objavilo radove u vrhunskim njemaèkimèasopisima, kao što su Zeitschrift für philosophische Forschung, DeutscheZeitschrift für Philosophie ili Kant-Studien, i neæe doseæi veæu brojku. U Filo-zofskim istra®ivanjima pak radove su objavili gotovo svi ®ivuæi domaæi filo-zofi, a nerijetko se mogu naæi i studentski radovi. Time ne ®elim reæi da unas nema kvalitetnih studentskih radova, ili da ne trebaju postojati znan-stveni èasopisi u kojima æe se mladi filozofi afirmirati, veæ samo to da do-maæi èasopis koji nije osobito selektivan u odabiru radova ne mo®e biti izjed-naèen s vrhunskim svjetskim èasopisima koji su vrlo selektivni.Nadalje, svatko tko je objavio u nekom iole va®nijem meðunarodnom ilistranom èasopisu znade koliko je truda valjalo ulo®iti u tekst, kako prije pre-daje u èasopis tako i nakon primitka jedne, dvije ili èak tri anonimne recen-zije. Vrhunski svjetski èasopisi imaju mre®e recenzenata koje èine istaknutistruènjaci u relevantnim podruèjima zbog èega ti èasopisi uspijevaju odr®a-vati visoku kvalitetu recenzija. Iz takvih recenzija autori mogu mnogo na-uèiti. Zapravo, jedan od pouzdanih naèina da autor svoj tekst podvrgnekritici i da ga na temelju toga doradi jest da ga pošalje u neki respektabilnièasopis – pod pretpostavkom, dakako, da je tekst u predanom obliku dovolj-no visoke kakvoæe da ga uredništvo uopæe odluèi proslijediti na recenziju.Tekstovi koji ne uva®e veæi dio sugestija navedenih u anonimnim recenzija-ma jednostavno neæe biti objavljeni. Recenzije pak koje sti®u iz redakcijadomaæih èasopisa nisu, i teško da mogu biti, na istoj razini, a iz iskustva sumi poznati sluèajevi u kojima su redakcije odluèile tiskati tekstove usprkosnegativnim recenzijama ili tekstove u kojima opaske recenzenata uopæe nisuuzete u obzir.Konaèno, objaviti tekst na hrvatskom jeziku i na nekom od svjetskihjezika ne mo®e biti izjednaèeno iz barem dva razloga. Prvo, objavljivanje nastranom jeziku, uz poznavanje graðe o kojoj se piše, zahtijeva i prilièno do-bro poznavanje stranog jezika na kojemu se piše i, u pravilu, više ulo®enogatruda. Drugo, objavljivanje na stranom jeziku tekst èini dostupnim mnogo ši-roj publici nego tekst objavljen na hrvatskom, a samim time poveæava izgle-de da tekst poluèi utjecaj i bude citiran.280 Prolegomena 4 (2/2005)1 Podatak objavljen u Mind, vol. 113, no. 450, od travnja 2004.Zbog svega toga rad objavljen u Mindu ili Zeitschriftu jednostavno nemo®e biti vrednovan jednako kao rad objavljen u Filozofskim istra®ivanjimaili, ruku na srce, bilo kojem drugom domaæem èasopisu. Stoga su uvjetipropisani novim Pravilnikom demotivirajuæi za domaæe filozofe s ambici-jama koje nadilaze okvire naše dr®ave i u®e regije. Umjesto da Nacionalnovijeæe za znanost takve ambicije potièe, ono ih novim Pravilnikom, barem usegmentu humanistièkih znanosti, uèinkovito gazi.Postojeæa situacija uvelike bi se popravila uvoðenjem kategorije “a0”èasopisa, koja bi obuhvaæala vrhunske meðunarodne i strane publikacije vi-sokog indeksa meðunarodne citiranosti s posebnim koeficijentom.2 Na pri-mjer, ako se rad objavljen u “a1” èasopisu raèuna po koeficijentu 1,5, rad uobjavljen u “a0” èasopisu trebao bi se raèunati barem po koeficijentu 2,0.Kad bi Nacionalno vijeæe Pravilnikom htjelo stimulirati znanstvenike da ob-javljuju u inozemstvu, kao što bi trebalo, taj bi koeficijent mogao biti jošveæi.3Mo®da bi u perspektivi trebalo uvrstiti radove objavljene u “a0” èaso-pisima u uvjete za izbor u zvanje, barem u rangu znanstvenog savjetnika od-nosno redovitog profesora. Meðutim, u današnjim okolnostima mo®da nijerealistièno tra®iti da se radovi objavljeni u “a0” èasopisima uvrste u uvjete zaizbor u zvanje, pa èak niti u rangu znanstvenog savjetnika. Veæina filozofakoji danas djeluju u Hrvatskoj nisu u moguænosti proizvoditi tekstove onerazine koja bi bila pogodna za objavljivanje u “a0” èasopisima, što je samodijelom rezultat loših uvjeta rada, prije svega slabo opremljenih knji®nica ioskudnih elektronskih resursa. Pa ipak, ništa ne prijeèi da se kategorija “a0”èasopisa uvede i da radovi objavljeni u toj kategoriji èasopisa budu opcion-alni. Pa tko uspije objaviti radove u vrhunskim svjetskim èasopisima, nekabr®e napreduje od onih koji objavljuju samo u domaæim èasopisima!2812 Pitanje je, dakako, koje bi sve èasopise trebala obuhvatiti “a0” kategorija, buduæi da in-deksiranje u odreðenim bazama podataka nije izvjestan pokazatelj va®nosti filozofske periodikekao što je to u sluèaju periodike iz prirodnih i nekih društvenih znanosti. No postoje drugi po-kazatelji, na primjer popis èasopisa u kojima je objavljeno deset najboljih radova u godini uizboru The Philosopher’s Annuala. Od 1978. do 2001. – dakle od ukupno 240 èlanaka – 47 ih jeobjavljeno u Journal of Philosophy, 23 u Philosophical Review, 20 u Noûsu, 17 u Philosophy &Public Affairs, 16 u Mindu, 11 u Ethics, 10 u Philosophy of Science, 8 u Philosophical Studies, 6 uJournal of Philosophical Logic, 6 u Philosophical Perspectives, 5 u Synthèse itd. (U procjeni ovihbrojki treba uzeti u obzir da postoje razlike u godišnjoj produkciji spomenutih èasopisa, npr.Journal of Philosophy izlazi 12 puta godišnje u svescima od 50-ak stranica, a Synthèse 3 puta go-dišnje u svescima od 150-ak stranica.) Slièni bi se pokazatelji vjerojatno mogli pronaæi za u®especijalizirane èasopise i èasopise orijentirane na svjetske jezike osim engleskog.3 Ovdje je primjereno navesti komentar jednog našeg uglednog znanstvenika s IRB-a:“Izgovor da znanstvenici iz tih polja (sc. društvenih i humanistièkih znanosti) ne mogu publici-rati svoje rasprave u stranim èasopisima, jer su naše teme lokalne, pa ne interesiraju Europu isvijet, ne stoji, jer su teme onoliko relevantne i zanimljive koliko su kao takve odabrane iadekvatno prezentirane. Gotovo potpuna odsutnost (èast iznimkama!) naših znanstvenih ra-dova i znanstvenika u europskim èasopisima, koji pokrivaju društvene i humanistièke znanosti,samo je jedna manifestacija naše posvemašnje kulturne zaostalosti i provincijalizma.” ZvonimirMaksiæ, “Kako procijeniti kvalitetu znanstvenog rada”, Ruðer 3/2 (2002), str. 9.Komentari i bilješke / Comments and Notes(2) Pravilnik donosi popis kategoriziranih domaæih èasopisa koji se uzi-maju u obzir pri vrednovanju radova za izbor u znanstvena zvanja iz pod-ruèja humanistièkih znanosti. Od filozofskih èasopisa, kao “a1” navedeni suFilozofska istra®ivanja, Synthesis Philosophica te Prilozi za istra®ivanje hrvat-ske filozofske baštine. Kao “a2” èasopisi navedeni su Croatian Journal of Phi-losophy, Prolegomena te Disputatio Philosophica.Uopæe nije jasno po kojim je kriterijima izvršena kategorizacija. Pogle-dajmo opise dviju kategorija èasopisa. Èasopisi iz skupine “a1” opisuju sekao “èasopisi na meðunarodnoj razini”, “zastupljeni u uglednim bibliografi-jama ili s recenzijom uglednih struènjaka”. S druge strane, èasopisi iz sku-pine “a2” opisuju se kao: “drugi vrijedni domaæi znanstveno-struèni èa-sopisi” i “domaæi znanstveni èasopisi s recenzijama uglednih struènjaka”.Èasopisi iz obje kategorije, dakle, imaju “recenzije uglednih struènjaka”.Ono što izdvaja “a1” èasopise jest to što su oni “zastupljeni u uglednim biblio-grafijama”. Ako se pod “uglednim bibliografijama” misli na referiranje umeðunarodnim bazama podataka, onda Bracanoviæeva analiza pokazuje danema velike razlike u zastupljenosti domaæih filozofskih èasopisa u meðu-narodnim bazama podataka, a tamo gdje je ima ona ide u prilog èasopisaProlegomena koji je zastupljen u najveæem broju baza podataka, a ipak jekategoriziran kao “a2”.4Jedino što bi još moglo izdvajati “a1” èasopise jest to da su oni “nameðunarodnoj razini”. No što jedne èasopise postavlja na meðunarodnurazinu, a druge iskljuèuje? Pretpostavimo da su to tri stavke: (i) jezik na ko-jemu èasopis objavljuje, (ii) sastav uredništva i/li savjeta, (iii) broj tekstovakoji dolaze iz inozemstva. Uzet æemo kao primjer Filozofska istra®ivanja (FI)koja su kategorizirana kao “a1” èasopis i Croatian Journal of Philosophy(CrJP) koji je kategoriziran kao “a2” èasopis. (i) FI objavljuju samo nahrvatskom jeziku, dok CrJP objavljuje samo na engleskom. (ii) FI ima ured-ništvo od 19 èlanova, od kojih je 14 iz Hrvatske, 1 iz BiH i 1 iz Slovenije, inema savjet. CrJP ima uredništvo od 3 èlana, dva iz Hrvatske i jednog izSlovenije, te savjet od 19 èlanova od kojih je tek 6 iz Hrvatske. (iii) U razdob-lju od 2002–2004. godine udio radova inozemnih autora objavljenih u FIiznosi 35%, a u CrJP 93%.5Sudeæi prema ovim stavkama, prije bi se za CrJP moglo reæi da je “èa-sopis na meðunarodnoj razini” nego za FI. Štoviše, prema ovim stavkamaCrJP bi trebao biti kategoriziran kao “a1”, a FI kao “a2” èasopis. Dakako, testavke nisu konkluzivne, ali su zacijelo vrlo indikativne.Na koncu, mo®da bi trebalo pretpostaviti da se kategorizacija èasopisau novome Pravilniku oslanja na “Pravilnik o mjerilima vrednovanja èasopisai publikacija s meðunarodno priznatom recenzijom, kao i s njima po vrsnoæi282 Prolegomena 4 (2/2005)4 Vidi T. Bracanoviæ, “Norme i èinjenice u hrvatskoj filozofskoj periodici”, Prolegomena4/1 (2005), str. 164–165.5 Vidi tablicu u T. Bracanoviæ, “Norme i èinjenice u hrvatskoj filozofskoj periodici”, Pro-legomena 4/1 (2005), str. 161.izjednaèenih èasopisa i publikacija”, objavljen u Narodnim novinama br. 2,od 9. sijeènja 1997. godine. Meðutim, u popisu èasopisa koji su po vrsnoæiizjednaèeni s èasopisima s meðunarodnom recenzijom, u èlanku 4. potonjegPravilnika, nisu navedena Filozofska istra®ivanja! Slijedi da se autori novogaPravilnika o uvjetima za izbor nisu dr®ali još uvijek va®eæega Pravilnika omjerilima vrednovanja èasopisa i publikacija s meðunarodno priznatom re-cenzijom. Sve ovo jasno pokazuje da je kategorizacija domaæih filozofskihèasopisa u novome Pravilniku netransparentna, da ne ka®emo proizvoljna.Takva netransparentnost stvara dojam da se novim Pravilnikom fa-voriziraju jedni a zanemaruju drugi filozofski èasopisi. O razlozima za takvusituaciju mo®emo samo više ili manje informirano spekulirati. No okušajmose u jednoj umjereno informiranoj spekulaciji. Bilo bi zanimljivo usporediti– kad bi relevantni podaci bili dostupni – kolikim sredstvima Ministarstvoznanosti, obrazovanja i športa financira filozofske èasopise klasificirane kao“a1”, a kolikim èasopise klasificirane kao “a2”. Ako bi se ispostavilo da su“a1” èasopisi bitno bolje financirani od “a2” èasopisa, kao što je vjerojatno,autori Pravilnika mogli bi iznijeti dva razlièita argumenta: (i) prvi su èasopisiizdašnije financirani upravo stoga što su to “a1” èasopisi; (ii) prvi su èasopisikategorizirani kao “a1” upravo stoga što su izdašnije financirani. Argument(i) otvara opravdanu sumnju da je kategorizacija nekih èasopisa kao “a1”bila motivirana financijskim interesima. Argument (ii) otvara opravdanusumnju da je odluèni kriterij u kategorizaciji èasopisa bila njihova finan-cijska potkovanost a ne njihova znanstvena razina. Oba scenarija, iako spe-kulativnog karaktera, duboko su zabrinjavajuæa.(3) Od tri filozofska èasopisa koji su kategorizirani kao “a1” nalaze seFilozofska istra®ivanja i Synthesis Philosophica. Meðutim, Synthesis Philo-sophica navodi se kao meðunarodno izdanje èasopisa Filozofska istra®ivanja.To mo®e znaèiti da autoru koji je objavio rad u Filozofskim istra®ivanjima istitaj rad mo®e biti preveden na neki svjetski jezik i objavljen u Synthesis Philo-sophica, tako da ništa ne prijeèi da se isti rad na dva jezika raèuna kao dva“a1” rada. Uzimajuæi u obzir èinjenicu da su autori tekstova u domaæoj filo-zofskoj periodici nerijetko èlanovi uredništava ili savjetnièkih odbora èa-sopisâ, spomenuta je moguænost više nego realna.Svrha ove bilješke bila je upozoriti na problematiène odredbe novogaPravilnika o izboru u znanstvena zvanja koje se tièu filozofske periodike, inaznaèiti kako bi se dio problema mogao otkloniti. Na ®alost, postoji nizdrugih spornih odredbi koje idu na štetu filozofije i humanistièkih znanosti unas, no one zaslu®uju zasebnu obradu.Pavel GregoriæOdsjek za filozofijuFilozofski fakultet u ZagrebuIvana Luèiæa 3, HR-10000 Zagrebpgregoric@ffzg.hr283Komentari i bilješke / Comments and Notes

Hrvatska filozofska periodika i novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia