Lovorka Mađarević

Mađarević, Lovorka

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

sti, jest fundamentalni izvor znanja, azasniva se na dva principa, istinitosti ipovjerenju. Izmeðu te dvije suprotstav-ljene pozicije autorica pokušava branitijedno kompromisno rješenje. Ona, re-vidiranjem i redukcionizma i antireduk-cionizma, nastoji pomiriti stav o nemo-guænosti opravdanja neposrednog pri-hvaæanja svjedoèanstava sa stavom dasvjedoèanstvo ima istovjetan epistemiè-ki status kao i individualne spoznajnesposobnosti. To je uèinjeno u posljednjadva poglavlja knjige, gdje je, uz prikazsuvremenih rasprava, kritici podvrgnutantiredukcionizam. Potom je, kao jednokompromisno rješenje, ponuðen koher-entistièki redukcionizam prema kojemse provjera obavlja na temelju pozadin-skog znanja ili veæ usvojenog skupa vje-rovanja o svijetu. Svojevrsni zakljuèakdrugog dijela knjige bio bi da svjedoèan-stvo jest jedan od fundamentalnih izvorainformacija.U knjizi su jasno izlo®ene karakteristikesocijalne spoznajne teorije te je opisanauloga koju bi ona trebala imati u veæpostojeæoj spoznajnoj teoriji. S jednestrane ponuðen je pregled osnovnih ide-ja i problema s kojima se ova teorijadanas susreæe. S druge strane autoricanastoji ponuditi svoje vlastito shvaæanjei neka potencijalna rješenja. Mislim danema razloga zašto se socijalnu spoznaj-nu teoriju ne bi prihvatilo kao vrijedan iobeæavajuæi pristup u suvremenim epis-temološkim raspravama. Naime, druš-tvo bi trebalo dobiti zaslu®eno mjesto ipriznatu vrijednost u razmatranju spo-znajnih procesa. Ova knjiga, mo®e se re-æi, predstavlja izvrstan poèetak jednogtakvog plana i poticaj za njegovu pro-vedbu.Dušan Do®udiæHrvatski studiji Sveuèilišta u ZagrebuUlica grada Vukovara 68,HR-10000 Zagrebmetaducho@yahoo.comFrans B. M. de Waal, Prirodno dobri. Podrijetlo ispravnog i pogrešnogkod ljudi i drugih ®ivotinja, prevela Ljerka Pustišek, Naklada Jesenskii Turk, Zagreb, 2001, 367 str.Knjiga Prirodno dobri u originalu je ob-javljena 1996. godine u nakladi HarvardUniversity Pressa. Sudeæi prema recen-zijama i kritikama koje su uslijedile, èinise da je autor Frans de Waal, meðu-narodno poznati zoolog i etolog, polu-èio znatan interes èitatelja i šire znan-stvene zajednice. Naime, njegovo je dje-lo, podjednako u znanstvenom, struè-nom i literarnom aspektu, ocjenjivanokao lucidno, originalno i provokativno.Slagali se ili ne s de Waalovim tezama,on, u svakom sluèaju, uspijeva potak-nuti na ponovno razmatranje odreðenihstavova o našoj evolucijskoj povezanostis drugim ®ivotinjama. Èini se da to do-sljedno nastavlja i u knjigama te zborni-cima jednako zanimljivih naslova kaošto su: Bonobo: The Forgotten Ape (1997),Natural Conflict Resolution (2000), TheApe and The Sushi Master: Cultural Re-flection by a Primatologist (2001), Tree ofOrigin: What Primate Behaviour Can TellUs About Human Social Evolution (2001)i Infant Chimpanzee and Human Child(2002). Danas su takoðer još uvijek ak-tualne i de Waalove knjige iz 1982. i1989. godine, Chimpanzee Politics: Powerand Sex Among Primates i Peacemakingamong Primates.Glavno podruèje autorova interesa obu-hvaæa istra®ivanje sliènosti izmeðu po-87Prikazi knjiga / Book Reviewsnašanja ljudi i èovjekolikih majmuna.Tako, nadovezujuæi se na pitanje o nas-tanku i razvoju ljudskog morala, deWaal, u knjizi Prirodno dobri, prelazi udomenu moralnosti ®ivotinja, prvenstve-no drugih primata kao ljudima najbli®ihsrodnika. Ova tematika, kao konkretnipokušaj objašnjenja porijekla morala, èi-ni glavnu okosnicu svih šest poglavlja.Tako se u prvom poglavlju, pod nazivom»Darvinistièke dileme«, upuæuje na bit-nije aspekte, sliènosti i razila®enja nekihteorija evolucijske etike, dok se u poglav-ljima naslovljenim »Suosjeæanje«, »Red iporedak«, »Ja tebi – ti meni«, »Meðu-sobno slaganje« završno sa zakljuèkom,raspravlja o moguæim odgovorima na pi-tanja koja autor navodi u prologu: »Po-kazuju li ®ivotinje ponašanje koje odgo-vara dobrohotnosti odreðenoj pravilima ipropisima ljudskog moralnog vladanja?Ako je tako, što ih na to potièe? I jesu lisvjesne toga kako njihovo ponašanjeutjeèe na druge?« (str. 11).Suprotstavljajuæi dva gledišta o tometreba li etika biti predmetom bavljenjadruštvenih znanstvenika ili biologa, deWaal izabire srednji put podr®avajuæiprilog i jednih i drugih u traganju zarješenjima zagonetki morala. Stoga sepoèetna rasprava temelji na znaèajnimdoprinosima sociologa, biologa, socio-biologa, filozofa, primatologa, antropo-loga…, od Malthusa i Darwina, prekoHerberta Spencera i Johna Rockefellerado Edwarda Wilsona i Richarda Dawk-insa. Uvjeti razvoja morala, pitanje mo-rala kao biološke i/ili kulturološke po-jave i problem altruizma s obzirom naprirodnu selekciju samo su neke od te-ma kojih se autor pritom dotièe.Nedvojbeno je da se kod društvenih ®iv-otinja prepoznaje suosjeæanje. Meðu-tim, pitanje koje se postavlja jest u ko-jem je stupnju ono slièno ljudskom suos-jeæanju. Kako bi odgovorio na to pita-nje, autor istra®uje »poma®uæe ponaša-nje« kod ®ivotinja te ga suprotstavljaljudskom do®ivljaju empatije. Polazeæi,nadalje, od pretpostavke da se primatiponašaju prema društvenim normama, ida se èopor pridr®ava odreðenog moral-nog poretka, èini se kako slijedi da jemeðu ovim ®ivotinjama prisutno uva®a-vanje »mišljenja« i reakcije drugih.Društveni poredak u zajednicama pri-mata temelji se, kao i u ljudskim zajed-nicama, na smislu za društvena pravila.Na koji se naèin ta pravila uèe, odr®a-vaju i prenose na potomstvo predmet jede Waalova prouèavanja »socijalizacije«®ivotinja. Pritom se istra®uje uloga »do-minantnih« i »podreðenih«, »ugovor«meðu rangovima, uloga kazne i prihva-æanja, »pomirbe priznavanjem« kao idruštvene strategije u ®ivotu zajednice.Imajuæi u vidu podatke koje autor iznosina temelju svojih i drugih sliènih opa®a-nja u ovom podruèju, mo®e se zakljuèitida ljudi, o svojem vlastitom razvoju, mo-gu još mnogo toga nauèiti upravo proma-tranjem »ustroja« ®ivotinjskog svijeta.Na osnovi usporedbe ljudskih egalitar-nih društava sa zajednicama primataprodubljuje se pitanje altruistiènog po-našanja ®ivotinja. U tom smislu razma-tra se suradnja prilikom pribavljanja ipodjele hrane, ali i implikacije koje overadnje imaju na društveni status jedinki.Na ovom mjestu posebno se istièe deWaalovo razmišljanje o samim poèe-cima razvoja ljudskog altruizma. Ko-rijeni našeg morala, on tvrdi, se®u sve dovremena kada su naši preci pre®ivljavalizbog meðusobne podjele mesa te su ti-me inicirali razvoj uzajamne pomoæi isuradnje.U posljednjem dijelu knjige upuæuje sejoš i na najnovije spoznaje o pojavi su-koba kod primata. U prilog temi o me-ðusobnom (ne)slaganju, slijede, poredostalog, razmatranja individualnosti, druš-tvenosti, slobode, nadmetanja i pomi-renja. Ono što se u ovom kontekstu èinizanimljivim istaknuti jest autorova tvrd-nja da su naše spoznaje jasnije i potpu-nije što se tièe problema sukoba i agre-sije te njihova rješavanja kod drugih pri-mata, dok su još uvijek prilièno netrans-parentne kada se radi o nama samima.88 Prolegomena 1 (1/2002)Jasno je da nas cjelina de Waalove ras-prave postavlja pred mnoge probleme.Meðutim, mo®da su najozbiljniji upravooni koji se tièu našeg odnošenja prema®ivotinjama. Ukoliko, naime, i kod ne-kih neljudskih vrsta prepoznajemo od-reðene sposobnosti za koje znamo da susastavni dijelovi ljudskog morala, ondase izuzetno znaèajnim èini pitanje ljud-skog moralnog ponašanja prema ®ivot-injama. U skladu s tim, autor ustvrðujeda je potrebno »… ponovo vrednovatitradicionalna gledišta koja su se tijekomduge povijesti razvila bez stvarnih alter-nativa i bez svijesti o osjeæajnim i kogni-tivnim sposobnostima ®ivotinja« (str. 275).Mo®e se reæi da je autorova glavna nam-jera, na što i sam upuæuje u prologu,ukazati širem èitateljstvu na novije spo-znaje koje se tièu ®ivotinjskog ponaša-nja i sudjelovanja u ®ivotu grupe. Touspješno i ostvaruje putem razumljivihrasprava, brojnih primjera praæenih doj-mljivim fotografijama i gotovo poetskihopisa ®ivotinjskih aktivnosti. Na ovaj na-èin Frans de Waal, zasigurno, svojimnepretencioznim, no ne i manje znan-stvenim stilom, jednako mo®e privuæipa®nju laika kao i znanstvenika razlièitihusmjerenja i interesa. Meðutim, izgledada ponovo filozofi i biolozi imajunajviše razloga za meðusobnu raspravu.Naime, polemika oko uloge jednih i/ilidrugih kada se radi o pitanjima moralaostaje i nadalje otvorena. Tome u nekojmjeri pridonose i donekle proturjeènetvrdnje autora. On, kao što je veæ is-taknuto, na poèetku knjige zastupa za-jednièka istra®ivanja ovog podruèja, dokna koncu zakljuèuje da »… dolazimo dotrenutka u kojem znanost mo®e moralistrgnuti iz ruku filozofa« (str. 280).Hrvatsko izdanje knjige Prirodno dobriodlikuje se korektnim prijevodom, ali inekolicinom tiskarskih propusta. Budu-æi da knjiga svakako predstavlja vrijedaninterdisciplinarni doprinos inaèe oskud-noj ponudi recentne znanstvene litera-ture u Hrvatskoj, zasigurno je treba pre-poruèiti.Lovorka MaðareviæHrvatski studiji Sveuèilišta u ZagrebuUlica grada Vukovara 68,HR-10000 Zagreblmadjarevic@yahoo.comCroatian Journal of Philosophy: The Philosophy of John Rawls, Vol. I,No. 3, 2001, str. 187–374.Treæi broj èasopisa Croatian Journal ofPhilosophy posveæen je filozofiji JohnaRawlsa, povodom tridesete godišnjiceizlaska njegove knjige Teorija pravedno-sti (A Theory of Justice, 1971). Utvrðu-juæi znaèaj tog i kasnijih Rawlsovih djelaza politièku filozofiju, etiku kao i istra®i-vanje povijesti filozofije, suuredniciovoga broja, Carla Bagnoli i Elvio Bac-carini, u uvodu istièu da je cilj osam èla-naka sakupljenih u ovom svesku »po-moæi èitatelju da procjeni izvore, du-binu i doseg Rawlsove filozofije«. Svièlanci, izuzev onog Jonathana Wolffa,pojavljuju se ovdje po prvi put.Kao uvod i pregled najva®nijih Rawlso-vih djela poslu®io je èlanak SebastianaMaffettonea »John Rawls: An Interpre-tation«. On dijeli Rawlsovu filozofiju nadva perioda, pri èemu se prvi periodpoklapa s Teorijom pravednosti, dok sedrugi dijeli na dio u kojemu je u središtuPolitièki liberalizam (Political Liberal-ism, 1993) i dio kojemu je u središtu89Prikazi knjiga / Book Reviews

Frans B. M. de Waal: Prirodno dobri

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia