Josip Talanga

Talanga, Josip

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

unutar Rawlsove filozofije, GiovanniDe Grandis u èlanku »Making Sense ofA Theory of Justice« pristupa Rawlsovojknjizi kao jednoj cjelini. Na pitanja je liRawls individualist, kakvu ulogu imajuizvorni polo®aj i reflektivni ekvilibrij i jeli Rawlsova teorija univerzalistièka, od-govor je moguæe dati samo ukoliko serazmotri cijela Rawlsova argumentacija.De Grandisu je namjera pojasniti, a nebraniti ili napadati Rawlsove stavove.Na ovaj svezak èasopisa mo®e se gledatikao na svojevrsni uvod u filozofijuJohna Rawlsa. Obraðujuæi pojedine te-me, autori su se dotakli gotovo svihva®nijih ideja koje je Rawls zastupaozadnjih trideset godina. Netko bi mogaoprigovoriti da je premalo pozornosti da-no, recimo, idejama izvornog polo®ajaili reflektivnog ekvilibrija, po kojima jeRawls i najpoznatiji. No, ovo nije uvodza poèetnike, tako da se pretpostavljada èitateljstvo barem u minimalnoj mje-ri poznaje te ideje o kojima veæ postojiobimna literatura. Umjesto toga, autorisu svoju pa®nju poklonili nekim manjeistra®enim temama kao i kritici pojedi-nih Rawlsovih stavova, što govori da æeRawlsova filozofija biti inspirativna i ugodinama koje dolaze.Tvrtko JoliæHrvatski studiji Sveuèilišta u ZagrebuUlica grada Vukovara 68,HR-10000 Zagrebtjolic@hrstud.hrIgor Primorac, Filozofija na djelu: rasprave i ogledi iz praktiène filozo-fije, Hrvatsko filozofsko društvo (Biblioteka Filozofska istra®ivanja,knjiga 103), Zagreb, 2001, 208 str.Autor je u svijetu vrlo ugledan filozof.Od 1983. profesor je filozofije u Jeru-zalemu (The Hebrew University), a èestje gost na mnogim poznatim sveuèiliš-tima. Nekoliko je puta sudjelovao nameðunarodnim simpozijima koje svakegodine u mjesecu rujnu organizira èa-sopis Studia Hermeneutica (urednici Er-win Hufnagel i Jure Zovko) na Filozof-skom fakultetu u Zadru. Bavi se ponaj-više opæom i primijenjenom etikom, fi-lozofijom prava te graniènim podruèji-ma morala, politike i prava. Objavio jeviše uspješnih knjiga, u posljednje vri-jeme primjerice Justifying Legal Punish-ment (1989, 21997, prevedeno na hrvat-ski 1995. kao Kazna, pravda i opæe do-bro), Ethics and Sex (1999) te zbornikeHuman Sexuality (1997) i Patriotism(2002). Naša mu sredina posebno du-guje odluèan anga®man za vrijeme agre-sije na Hrvatsku kada je u svjetskoj jav-nosti raskrinkao kljuènu ulogu srpskihintelektualaca u oblikovanju velikosrp-ske ideje i pozvao na bojkot.Najnovija knjiga profesora Primorca nahrvatskom slo®ena je od èlanaka objav-ljenih u posljednjih petnaestak godinana engleskom jeziku u najuglednijimsvjetskim èasopisima, s iznimkom èlan-ka o Millovoj obrani slobode. Èlanci suprema problemima kojima su posveæenisvrstani u tri tematske skupine.U prvoj tematskoj skupini (str. 11–99)nalazimo èetiri èlanka. U prvoj i ujednonajstarijoj raspravi, »Etika i la®«, autoranalizira i usporeðuje shvaæanje la®i uutilitarizmu, Kantovoj, Rossovoj i Ha-reovoj etici. Interpretacije se ne gube udetaljnim analizama, nego jezgrovito tu-maèe pojedina stajališta i kritièki iznosenjihove slabosti i prigovore (»ne razli-91Prikazi knjiga / Book Reviewskujem kritiku neke teorije od njezinaopisa«, str. 41). Na svakome je korakuosjetna strast za kritièkim prosuðiva-njem, Primorèev primarni interes za etiè-ke probleme i njihovo rješavanje. Dobi-vamo li na koncu neko rješenje prob-lema la®i? Veæina se ljudi sla®e da je la®nešto moralno neprihvatljivo, ali svi miisto tako znamo da kadšto laganje mo®epomoæi da se izbjegne veæe zlo. ProfesorPrimorac smatra da utilitarizam i Kantne daju uvjerljivu koncepciju la®i. Nje-mu je najbliskije Rossovo rješenje. Iakoje neodreðenije u usporedbi s ostalimate tako ne ispunjava jedan va®an kriterijza etièke teorije, ipak »nema neuvjerlji-vih implikacija« (str. 35). Tako na koncukoncepcija la®i, koja je mo®da najisprav-nija, nije dostatno odreðena da bi nampomogla u svakidašnjem moralnom ®i-votu. Drugi èlanak suptilno rašèlanjujepojam patriotizma s etièkoga motrišta.Dijelim autorov uvjerljiv zakljuèak dapatriotizam ne mo®e biti moralna vrlina,nego samo neka vrlina u izvanmoralno-me smislu. Ne moramo se s nekim sla-gati ako on ne njeguje patriotske vrline,ali ga ne mo®emo zato osuðivati kao ne-moralnu osobu. S druge strane ako jenetko anga®irani patriot, dakako u gra-nicama moralnosti, onda je to svakakomoralno dopustivo, ali nipošto nije ni zakoga moralno obvezatno. Posljednja dvaèlanka iz prve skupine (»Što je terori-zam?« i »Terorizam i moral«) preporu-èuju se kako svojim ozbiljnim analizamatako i aktualnošæu samoga problema ko-ji je postao globalan. Tako je autorovaosuda primjene terorizma u Hrvatskoj iBosni i Hercegovini, napose u prvomeod tih èlanaka, dospjela u jedan ozbiljankontekst koji više nije samo regionalnaepizoda.Druga tematska skupina èlanaka (»Oslobodi i snošljivosti«, str. 101–160) bavise Millovom koncepcijom slobode, teo-rijom opæe volje britanskoga novohege-lovca Bernarda Bosanqueta te pitanjemtolerancije. Prvi od tih èlanaka (»Millo-va obrana slobode«, str. 103-127), ob-javljen veæ 1986, još uvijek – iako veæimamo nekoliko dobrih radova o Milluna hrvatskom, a njegovi su najva®nijispisi prevedeni na hrvatski – predstavljanajbolji uvod u Millovu raspravu o slo-bodi koji je dostupan na hrvatskom je-ziku. Zato ga treba preporuèiti kao ele-mentarnu literaturu.Posljednja dva èlanka takoðer treba is-taknuti. Prvi od njih, »Kazna kao jezik«,dobro koristi kao dopuna Primorèevojranijoj knjizi posveæenoj pitanju legalno-ga ka®njavanja. Posljednji èlanak (»Boj-kot srpskih intelektualaca«) preporuèu-jem našoj široj javnosti jer nam zornopokazuje kako jedan slobodni i neovisniintelektualac, bez ikakvih politièkih am-bicija, iskljuèivo s moralne toèke proma-tranja osuðuje nemoral i teror u našojnajnovijoj povijesti.Najnovija knjiga profesora Primorca nahrvatskom sadr®i vrlo raznorodne ras-prave iz praktiène filozofije. No svatkoæe u njoj sigurno naæi zanimljivo štivo jerpojedini se problemi zaista raspravljajuradikalno s primarnim filozofskim inte-resom za njihovo rješavanje. Treba odatipriznanje autoru što je sam tekstovepreveo odnosno obradio za hrvatsko iz-danje iako veæ dugo ne ®ivi u našojjeziènoj sredini. Zato su razumljive nekestilske slabosti koje ne idu na štetu jas-noæe, nego više odra®avaju njegov trudda svojoj argumentaciji dade svoj vlastitijezièni izrièaj.Josip TalangaInstitut za filozofijuUlica grada Vukovara 54/IV,HR-10000 Zagrebjosip.talanga@zg.hinet.hrjosiptalanga@yahoo.com92 Prolegomena 1 (1/2002)

Igor Primorac: Filozofija na djelu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia