Gordana BARIĆ

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

142Priredila: Gordana BARI]Evolucija filtriranja*Gotovo svi proizvo|a~i netkanih proizvodatragaju za novim tr`i{tima na koja bi se mo-gli pro{iriti, a posebice su zanimljiva ona svisokim stopama rasta, koja mogu prihvatitinove proizvode. Tr`i{te filtara rastu}e jetr`i{te te je zanimljivo i za proizvo|a~e net-kanih proizvoda i za dobavlja~e potrebnihmaterijala. Razvijaju se mnogobrojni noviproizvodi i filtarski mediji te {ire podru~japrimjene postoje}ih proizvoda (slika 1).Najve}i utjecaj na rast tr`i{ta filtara imajuzahtjevi za {to ~istijim zrakom i vodom, audovoljavanje tim zahtjevima upravo razvo-jem podru~ja filtriranja dovelo je do stvaran-ja ugodnije `ivotne okoline.Razvoj znanosti i tehnike u posljednjih dese-tak godina imao je utjecaja i na podru~jeproizvodnje filtara. Pred filtre se postavljajusve istan~aniji zahtjevi, a i kupci imaju svevi{e znanja o tom podru~ju. Davna su vre-mena kada je kupac dolazio samo s osnov-nim zahtjevima kao {to su te`ina, propu-snost i oblik filtra. Dana{nji filtri moraju za-dovoljiti razne propisane norme i za to pro}imnogobrojna ispitivanja prije nego {to seuop}e pojave na tr`i{tu.Filtri su najve}im dijelomjednokratni proizvodiNe postoji jedna vrsta filtra u~inkovita usvim mogu}im primjenama. Neki su nami-jenjeni jednokratnoj uporabi, a drugi mora-ju biti djelotvorni i nakon nekoliko ~i{}enja.Filtarski su mediji izlo`eni strujanju razli~itihtvari (kapljevina i plinova), moraju sprje~ava-ti prolazak raznim vrstama one~i{}enja (u~vrstom ili kapljevitom stanju) te moraju bitidjelotvorni u razli~itim uvjetima (izlo`enostniskim ili visokim temperaturama, tlaku, ke-mikalijama...). Podru~ja primjene filtara toli-ko se razlikuju da, ma koliko se tvrtki natje-calo na ovome podru~ju, te{ko da jednamo`e biti pravi takmac drugoj. Npr., izme|udviju najve}ih sjevernoameri~kih tvrtki kojese bave proizvodnjom filtara gotovo i nemarivalstva (ili u vrlo maloj mjeri). Naime, jednase usredoto~ila na podru~je pro~i{}avanjazraka, a druga na podru~je pro~i{}avanjavode. Poznato je da filtar koji se rabi uure|ajima za pro~i{}avanje zraka u gra|evi-nama, ne mo`e slu`iti za smanjenje emisija{tetnih tvari iz dimnjaka termocentrale. A ijedan i drugi proizvod je filtar te i jedan idrugi pripadaju skupini netkanih proizvoda.Znatna koli~ina filtara namijenjena je jed-nokratnoj uporabi te ima to~no odre|en vi-jek trajanja. U mnogim je slu~ajevima nam-jena filtra u proizvodnji (kao dijela opreme)za{tita strojeva i/ili postizanje vi{e kvaliteteproizvoda zadr`avanjem ne`eljenih sastoja-ka iz struje materijala. Prljavi filtri ne moguvi{e ispunjavati svoj zadatak (a obi~no ih nijemogu}e niti o~istiti) te se moraju zamijeniti.Upravo jednokratnost ili ~esta potreba mi-jenjanja ~ini filtarsko tr`i{te zanimljivim, jerga je nu`no stalno opskrbljivati velikimkoli~inama istovjetnih proizvoda, ~ime sevrlo lako posti`u u~inci ekonomije razmjera.Mnogi sustavi imaju ugra|enu automatskuzamjenu filtara bilo nakon odre|enoga vre-mena, nakon odre|enoga smanjenja tlakastruje materijala i pove}anja tlaka u filtru ilinakon smanjene koli~ine proizvedenih pro-izvoda. Jednako kao i tupe britvice na bri-ja}im aparatima, i filtri se moraju mijenjatikada vi{e ne mogu ispunjavati svoju teme-ljnu ulogu.I zakoni pridonose rastu tr`i{taNa tr`i{te filtara utje~u mnogi vanjski ~im-benici. Jedan od njih je promjena zakona. USAD-u, Japanu i Europi tr`i{te filtara do`iv-jelo je pravi procvat reguliranjem podru~ja{tetnih emisija dizelskih motora. Razvijeni su~itavi novi sustavi filtriranja za potrebe auto-mobilske industrije, koji su doveli do razvojamnogobrojnih novih tipova filtara namije-njenih pro~i{}avanju ispu{nih plinova, ali inovih tipova automobilskih goriva koja sukemijski sve agresivnija, {to je i pred filtre,koji s njima dolaze u dodir, postavilo novezahtjeve. Stru~njaci procjenjuju kako }esamo podru~je proizvodnje filtara za potre-be automobilske industrije u 2010. vrijediti10 do 15 milijardi USD. Podru~je primjenefiltara pri proizvodnji energije, pro~i{}ava-nju otpadnih voda te vode za pi}e tako|erbilje`i pozitivne u~inke zahvaljuju}i primjenirigoroznijih zakona.Uz podru~je zakonodavstva, postoje jo{ neki~imbenici koji utje~u na rezultate podru~jafiltriranja. [to bolji u~inak filtriranja, jedan jeod glavnih ciljeva koji se `eli posti}i na svimpodru~jima primjene filtara. Podru~jepro~i{}avanja kapljevina, goriva ili vode zapi}e zahtijeva {to u~inkovitije filtre. Jednakoje u podru~ju pro~i{}avanja zraka u gra|evi-26(2005)3 polimeriI Z S V I J E T A P L A S T I K E I G U M E* Homonoff, E.: The Filtration Evolution, Nonwovens Industry, 11(2005), 30-36.SLIKA 1. Primjeri uporabe filtarskih medija143nama ili u svrhu smanjenja {tetnih emisija.Ameri~ka tvrtka Southern Felt predstavila jenekoliko novih tipova pusta u sklopu linijeproizvoda Microfelt (slika 2) za primjenu priniskim i visokim temperaturama. Novi tipovipusta pokazali su se znatno u~inkovitijimaod do sada ugra|ivanih u filtre jer su znatnosmanjili emisiju plinova i prolazak ne`eljenih~estica te smanjili potrebu za ~i{}enjem za50 % i tro{kove za 30 % tijekom svoga `ivot-nog vijeka.Kupci diktiraju nove trendoveNekoliko posljednjih godina pred proiz-vo|a~e filtara postavljaju se zahtjevi da raz-viju filtar s vi{estrukim funkcijama. Npr. filtarkoji, osim {to uklanja ne`eljene ~estice, isto-dobno mora ukloniti neugodan miris, okusili u njega mora biti ugra|ena specijalna ke-mikalija koja }e npr. neutralizirati u~inkene`eljenih kemijskih promjena. U tom slu-~aju materijal filtra slu`i kao medij koji npr.nosi bikarbonatnu sodu koja mo`e uklonitineugodan miris ili kemikalije koje neutralizi-raju kiselost ulja ili hladila tijekom njihoveuporabe. To je dovelo do razvoja vi{eslojnihproizvoda te kompozitnih netkanih proizvo-da kao {to je npr. Trinitex ameri~ke tvrtkeAhlstrom, od kojega se, s pomo}u vla`nogapostupka spajanja, izra|uju troslojni netka-ni proizvodi uz mogu}nost mijenjanja sa-dr`aja unutarnjega i vanjskoga sloja. Takavna~in spajanja slojeva pokazao se dobrim umnogim primjenama, posebice stoga {to jenjime mogu}e spajati slojeve razli~ite ve-li~ine pora.Oluja na vidikuMada je daljnji rast filtarskoga tr`i{ta izvje-stan, nu`no je upozoriti na neke mogu}eopasnosti. Tijekom posljednje dvije godinecijene energije znatno su pove}ane {to jedovelo do toga da mnoge tvrtke koje iz-ra|uju osnovu svakoga dobrog filtra, a to surazli~iti netkani proizvodi, odnosno filtarskimediji, promi{ljaju na~in svojega poslova-nja. Naime, zavr{ni procesi proizvodnje net-kanih proizvoda uklju~uju su{enje, o~vr{}iva-nje ili neki drugi oblik zavr{ne obradbe kojaiziskuje veliku potro{nju energije. Kako bi sni-zile tro{kove, neke tvrtke istra`uju mogu}nostiugra|ivanja tih postupaka u neki raniji korakproizvodnje s pomo}u razli~itih dodataka koji-ma se povisuje vrijednost gotovoga proizvo-da, uz istodobno otklanjanje mnogih dosa-da{njih zavr{nih koraka.Nadalje, na podru~ju proizvodnje netkanihproizvoda pojavio se manjak pojedinih vla-kana i polimernih materijala. Zbog manjkamnogobrojnih za{ti}enih izvornih proizvo-da, kao {to su vlakna koja podnose visoketemperature, mnogi se proizvo|a~i okre}ugenericima, osiguravaju}i tako svojim kupci-ma dovoljnu koli~inu potrebnih filtara poprihvatljivoj cijeni. Posebice je te{ka situacijau SAD-u, gdje se proizvo|a~i vlakana jo{oporavljaju od posljedica pro{logodi{njihprirodnih katastrofa.U podru~ju filtriranja pojavio se svojevrstancjenovni rat. Na sjevernoameri~ko i europ-sko tr`i{te sti`e sve vi{e jeftinih filtara iz Azi-je. Naime, najprije su europske i ameri~ketvrtke gradile svoje pogone u Aziji, osigura-vaju}i tako jeftinu radnu snagu i opskrbu lo-kalnih tr`i{ta te tr`i{ta svojih mati~nih ze-malja. Me|utim, i azijske su tvrtke zapo~eleproizvodnju i za svoje doma}e tr`i{te i za iz-voz. Uskoro se pokazalo kako transport net-kanih proizvoda iz Amerike ili Europe, da bise od njih izradili filtri negdje u Aziji, nije vi{etro{kovno opravdan za mnoge vrste filtara.Istodobno, i mnogi su se veliki potro{a~i fil-tara preselili iz Europe i Sjeverne Amerike upodru~je Azije, smanjuju}i tako veli~inu sje-vernoameri~koga i zapadnoeuropskoga tr-`i{ta.Nadalje, tehni~ke inovacije i dalje }e imatiutjecaja na podru~je filtara i odre|ivati tko}e, na dugi rok, od dobavlja~a netkanih fil-tarskih medija biti pobjednik, a tko gubitnik.Izrada netkanih filtarskih medija suhim po-laganjem slojeva polako se povla~i iz upora-be, osim u nekim specijalnim primjenama.Nanovlakna i kompoziti (slika 3) ve} ozbiljnokonkuriraju sintetskim vlaknima. Dvije naj-ja~e tvrtke na podru~ju proizvodnje filtara,Ahlstrom i Hollingsworth, sve se vi{e okre}unanovlaknima, {ire}i njihovu uporabu u go-tovo sva podru~ja filtriranja, ~ime su, ~ini se,samo dodirnuli vrh ledenoga brijega mo-gu}ih promjena u podru~ju proizvodnje fil-tara.Kamo ide filtarsko tr`i{te?Ljepota poslovanja u podru~ju proizvodnjefiltara sastoji se u ~injenici da uvijek negdjenekomu ne{to treba pro~istiti. Samim time ifiltarsko }e tr`i{te, ma kakve promjene budeprolazilo i ma koliko u budu}nosti druk~ijeizgledalo, ipak nastaviti rasti, {to je u sva-kom slu~aju dobra vijest za sve proizvo|a~efiltarskih medija. Vlade razvijenih zemalja,ali i zemalja u razvoju, i dalje }e zakonimaregulirati podru~je {tetnih emisija u zrak ivodu te zahtijevati sve ~istije proizvode.Tvrtke koje odgovore na te zahtjeve zasigur-no }e dugoro~no prosperirati. Mnogi velikiproizvo|a~i filtarskih medija, kao npr. Sout-hern Felt, investirali su u gradnju novih po-strojenja izvan svojih mati~nih zemalja i timepridonijeli rastu novih ekonomskih sila.Danas je stanje tehnike na podru~ju medijaza filtre uporaba mikrovlakana, a za pet go-polimeri 26(2005)3I Z S V I J E T A P L A S T I K E I G U M ESLIKA 3. Kompozitni filtarski medij s nanovlaknimaSLIKA 2. Vlakna konvencionalnoga pusta iMicrofelta144dina mo`e se o~ekivati potpuno nov pristupfiltriranju. Kupci zahtijevaju {to kvalitetnije iu~inkovitije, ali i istodobno {to jeftinije filtre.Posljednjih su godina u podru~je proizvod-nje mikrovlakana ulo`ena znatna sredstva,tako da ih mo`e proizvesti odre|en brojtvrtki koje mogu ponuditi netkane filtarskemedije s pove}anom dodanom vrijedno{}u injima opskrbljivati svoja sada{nja, ali i nekabudu}a tr`i{ta (slika 4).Prema prognozama proizvo|a~a filtara,kupci }e nastaviti zahtijevati {to boljarje{enja pojedinih problema u podru~ju fil-triranja, za ~ije }e zadovoljenje trebati razviticijeli spektar novih proizvoda. Taj se trendmo`e nazvati filtarskom evolucijom, jer }e seproizvoditi male serije filtara specijalnihnamjena. S obzirom na potencijal filtarsko-ga tr`i{ta, o~ekuje se kako }e ono ubudu}nosti privla~iti mnoge nove tvrtke.Poslovanje i marketingPriredili: Gordana BARI], Damir GODEC iMaja RUJNI]-SOKELEOporavak europskoga tr`i{taplastomeraU 2005. europsko tr`i{te plastomera pora-slo je za ne{to manje od 2 % u odnosu na2004., {to je usporavanje rasta (od 2001.,koja se smatra godinom oporavka, godi{njije rast iznosio od 2 do 3 %). Oscilacije cijenasirovina te smanjenje potra`nje za pla-sti~nim proizvodima doveli su do smanjenjazaliha i slabljenja potra`nje za ve}inom pla-stomera. Dobavlja~i i prera|iva~i nadaju sepove}anju potra`nje i stabilnijim cijenama u2006.Polipropilen je porastao za samo 1 % te do-segnuo ne{to vi{e od 8,5 milijuna tona. Po-tra`nja za poli(etilen-tereftalatom) rasla je posmanjenoj stopi od 5 %, a potra`nja za polie-tilenom ostala je na istoj razini. Potra`nja zapolistirenom je smanjena jer su se, zbog cije-na, prera|iva~i okretali drugim materijalima,a i znatan dio proizvodnje masovnih elektro-ni~kih proizvoda preselio se u Aziju, {to je do-datno smanjilo potra`nju za tim materija-lom. Tr`i{te PVC-a lagano je poraslo, naj-ve}im dijelom zbog ja~e potra`nje za potre-be gra|evinarstva u Srednjoj Europi.Od ukupnih plastomera potro{enih u Europiu 2005., oko 8 % otpada na konstrukcijskeplastomere, ali je i njihova potro{nja poraslaza samo 2 % u usporedbi s 2004., u kojoj jeto tr`i{te poraslo za 4 %. Najvi{e se smanjilapotra`nja za ABS-om, zbog smanjene po-tra`nje za automobilima i masovnim proiz-vodima. I potra`nja za poliamidom bila jemanja, dok je potra`nja za polikarbonatom ipoli(butilen-tereftalatom) porasla za ~ak5,5 %.Porastu potra`nje za {irokoprimjenjivim pla-stomerima najve}im dijelom pridonosi am-bala`a u koju je utro{eno gotovo 50 % pla-stomera. Proizvo|a~i elektri~nih i elektro-ni~kih ure|aja te automobila najve}i su po-tro{a~i konstrukcijskih plastomera. Slika 5prikazuje podru~ja primjene plastomera uEuropi u 2005.Potra`nja za plastomerima u Srednjoj Euro-pi u 2005. rasla je po stopi ve}oj od one uZapadnoj Europi i iznosila je 5 % (ZapadnaEuropa zabilje`ila je pove}anje potra`nje zaplastomerima od samo 1 %) zahvaljuju}ipriklju~enju Europskoj uniji, niskoj dosa-da{njoj potro{nji plastomera te porastustandarda. Ukupno je u zemljama SrednjeEurope potro{eno oko 3,4 milijuna tonaplastomera ili oko 9 % ukupne europske po-tro{nje (slika 6).www.amiplastics.comKretanja na zapadnoeuropskomtr`i{tu plasti~nih ~epova izatvara~aU Zapadnoj je Europi u 2004. proizvedenogotovo 400 milijardi ~epova i zatvara~a, aprema izvje{taju Zapadnoeuropsko tr`i{teplasti~nih ~epova i zatvara~a (e. The marketfor plastics caps and closures in Western Eu-rope) britanske marketin{ke tvrtke AMI Con-sulting, oko 40 % ih je bilo na~injeno od pla-stike (tablica 1). Predvi|a se kako }e do2009. proizvodnja plasti~nih ~epova i zatva-ra~a rasti po prosje~noj godi{njoj stopi od5,6 %, dok }e se proizvodnja metalnih sma-njivati po 3 % svake godine, {to }e dovestido prevlasti plastike i na tome podru~juprimjene.TABLICA 1. Proizvodnja ~epova u ZapadnojEuropi u 2004. i predvi|anje za 2009.Materijal 2004. 2009. Promjena,%Metal 57,8 48,1 -2,8Pluto 2,4 2,1 -1,3Plastika 39,4 49,8 5,6Ukupno 397,4 415,8 0,9Mada }e se tr`i{te pove}avati, predvi|a sekako }e se broj tvrtki koje se bave proizvod-njom ~epova i zatvara~a bitno smanjiti. Po-dru~je proizvodnje plasti~nih ~epova je kon-solidirano te plasti~ne ~epove u ZapadnojEuropi trenutno injekcijskim ili izravnim pre-{anjem izra|uje 465 tvrtki u 530 pogona.Vode}ih 10 tvrtki dr`i oko 60 % tr`i{ta, avode}ih 25 otprilike 75 %. To zna~i da po-stoji velik broj malih tvrtki s veoma malenimtr`i{nim udjelom, a predvi|a se kako }e oko200 tvrtki odustati od proizvodnje ~epova usljede}ih 5 godina.S obzirom na iznimno {irok raspon tipova~epova, sigurno da }e opstati malene neza-visne tvrtke koje udovoljavaju specifi~nim lo-kalnim potrebama ili su u ugovornom odno-su s nekom vode}om tvrtkom. Istodobno,tim }e tvrtkama trebati dodatna sredstva ko-jima }e mo}i razvijati nove specijalne tipoveproizvoda. Za opstanak je nu`no ostvaritipozitivne u~inke ekonomije razmjera jer onaomogu}uje sni`enje cijena koje tra`e vlasni-ci pojedinih tr`i{nih marki. Sve plasti~arsketvrtke, pa tako i one koje proizvode ~epove izatvara~e, u posljednje se dvije godine suo-~avaju sa znatnim rastom cijena polimernihmaterijala, {to je utjecalo na smanjenje pro-fitnih stopa.U 2004. u Zapadnoj je Europi proizvedenooko 158 milijardi plasti~nih ~epova. Oko66 % poslu`ilo je za zatvaranje boca s os-vje`avaju}im pi}ima. ^epovi za osvje`ava-ju}a pi}a dijele se u dvije osnovne skupine:konvencionalni ~epovi (jednodijelni i dvodi-26(2005)3 polimeriI Z S V I J E T A P L A S T I K E I G U M ESLIKA 5. Podru~ja primjene plastomera uEuropi u 2005.SLIKA 6. Udio potro{nje plastomera po po-jedinim europskim zemljama i regijamaSLIKA 4. Millipore - filtarski medij s mikro-vlaknima

Evolucija filtriranja

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia