Prikaz knjige Susan Haack, Filozofija logikâ, preveo Zvonimir Čuljak, Biblioteka Scopus, Hrvatski studiji, Zagreb 2005, 340 str

Dragana Sekulić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Susan Haack, Filozofija logikâ, preveo Zvonimir Èuljak, BibliotekaScopus, Hrvatski studiji, Zagreb 2005, 340 str.“… zbilja smatram da postoji neka izvansustavna idejavaljanosti kojoj formalna logika nastoji dati precizanizraz. Iz povijesti formalne logike (uzmimo u obzir,primjerice, Aristotela ili Fregea) dovoljno je jasno daje motivacija za konstrukciju formalnih sustava bila, naosnovi poèetnog shvaæanja nekih argumenata kao do-brih i drugih kao loših, izdvojiti logièka obilje®ja od os-talih, npr. retorièkih, obilje®ja dobrih argumenata tedati pravila koja bi dopustila samo logièki dobre argu-mente, a iskljuèila one loše” (Susan Haack, Filozofijalogikâ, str. 274).Uspijeva li formalna logika u nastojanju da dâ precizan izraz izvansustavnojideji valjanosti? Da bismo odgovorili na ovo naizgled jednostavno pitanje,prethodno moramo postaviti pitanja o samoj prirodi formalnih logièkih sus-tava otvarajuæi tako vrata filozofije logike. Zapa®ajuæi da je “praktièno svakanestandardna ‘logika’ u nekom razdoblju bila predmetom kritike s obraz-lo®enjem da zapravo uopæe nije logika” (str. 24), Susan Haack u knjizi Filo-zofija logikâ kroz dvanaest poglavlja daje sustavan, jasan, jezgrovit i precizanprikaz središnjih pitanja filozofije logike vodeæi tako èitatelja kroz problemekoji se odnose na tumaèenje razlièitih aspekata formalnih logièkih sustava, aod razrješenja kojih ovisi i odgovor na poèetno pitanje o svrsi logike.Suasan Haack piše o ideji valjanosti, tumaèenju reèeniènih veznika,kvantifikatora i singularnih termina, nositeljima istinitosti, teorijama istini-tosti, paradoksima, proširenim i devijantnim logikama te o metafizièkim iepistemološkim pitanjima koje izaziva logika. I premda se u razmatranjumnogih tema ne ustruèava iæi u detalje, autorica ne zaboravlja osnovno pi-tanje o svrsi logike s obzirom na koje analizira razlièita filozofska tumaèenjapojedinih aspekata formalne logike.U poglavlju koje se odnosi na pojam valjanosti unutar i izvan formalnogsustava postavlja se, primjerice, pitanje je li dovoljno da argument zadovoljiuvjet formalne valjanosti da bi bio procijenjen valjanim i u neformalnomsmislu ili, primjerice, pitanje koje aspekte strukture neformalnog argumentatreba izdvojiti kod prouèavanja njegove forme. Susan Haack dopušta utjecajformalne definicije na naše poimanje izvansustavne valjanosti i, naravno,obratno – zagovarajuæi tako tra®enje ravnote®e izmeðu intuitivnog (izvan-sustavnog) pojma valjanosti i preciznosti formalno logièke definicije tog poj-ma.Pitanje što je u prirodnim jezicima analogon za ‘p’ i ‘q’ u formalnimjezicima – reèenice, iskazi ili propozicije – i s tim povezan problem o vrsti246 Prolegomena 4 (2/2005)pojedinosti koja mo®e biti istinita ili neistinita, autorica obrazla®e krozobranu stava da su reèenice najpogodniji kandidat za predmet logike. Èin-jenica da reèenice nisu pojedinaènosti koje moraju biti ili istinite ili neisti-nite Susan Haack vidi kao njihovu prednost, a ne nedostatak, jer ta njihovaosobina neæe unaprijed iskljuèiti nebivalentnu logiku, a automatikom æedopustiti prijem u porodicu logika onih sustava koji bi se na odovarajuæinaèin bavili reèenicama koje ne mogu biti ni istinite ni neistinite, primjerice,logiku pitanja ili imperativnu logiku.U poglavlju o teorijama istinitosti autorica posebnu pozornost pos-veæuje Tarskijevom radu na tom polju i rezerviranosti koju je on izrazio upogledu primjenjivosti svoje definicije pojma istinitosti izvan formalnih jezi-ka, te Davidsonovu neslaganju s tom rezerviranošæu i njegovom pokušaju daTarskijevu teoriju primjeni na prirodne jezike. Premda dijeli Tarskijevu ‘za-brinutost’, uspješnost Davidsonova programa autorica smatra kljuènim jer,kako ka®e: “… èini mi se da bi korisnost njegova [Tarskijeva] rada bila®alosno ogranièena ako se pojam koji on definira poka®e posve drugaèijimod pojma istinitosti u prirodnim jezicima” (str. 152).Susan Haack takoðer istra®uje motive za cijeli niz neklasiènih logièkihsustava ukljuèujuæi viševrijednosnu logiku, logiku ‘nejasnosti’, modalnu ivremensku logiku te relevancijsku logiku. Treba li precizirati neformalni ar-gument prije nego na njega primjenimo standardni formalni aparat ili pre-inaèiti klasiènu logiku radi njezina usklaðivanja s neformalnim argumen-tom? Priklanjanje prvom rješenju rezultira prevelikom kompleksnošæu ana-lize, a drugo rješenje rezultira razvojem niza neklasiènih formalnih sustavasvaki od kojih nastoji obuhvatiti onaj aspekt neformalnog argumenta za kojismatra da je neopravdano zanemaren u klasiènoj logici. U vezi s dilemom –prilagoditi jezik logici ili prilagoditi logiku jeziku – Susan Haack kritizira lo-giku nejasnosti u kojoj su istinitosne vrijednosti i same nejasne (druga razina‘onejašnjenja’) jer smatra da odustajanje od preciznosti kao temeljne oso-bine logike nije popraæeno izglednim dobitkom na polju jednostavnosti ana-lize argumenta.Zadnje poglavlje posveæeno je nekim metafizièkim i epistemološkim pi-tanjima povezanim s èinjenicom postojanja mnoštva logièkih sustava. Je li is-pravan samo jedan logièki sustav ili bi ispravnih logièkih sustava moglo bitiviše? Na koji naèin znamo logièke istine, mo®emo li u vezi s njima biti ukrivu i kakva je povezanost logike s naèinom na koji zaista mislimo? U odgo-voru na prvo, metafizièko, pitanje, Susan Haack dopušta moguænost da suneki logièki sustavi odista rivalski, dok drugi obuhvaæaju razlièite aspekteneformalnog argumenta pa mogu biti najbolji za odreðenu svrhu. Razmatra-juæi epistemološka pitanja, autorica argumentira u prilog preispitivosti i nor-mativnosti logike.Premda je prvi put iz tiska izašla 1978. godine, stalna ponovna izdanjaove knjige ukazuju na to da, s jedne strane, knjiga nije izgubila na svojoj ak-tualnosti u tretiranju filozofskih problema logike i, s druge strane, da je247Prikazi knjiga / Book Reviewsstekla status klasika. Knjiga je hvaljena zbog svoje informativnosti i èitlji-vosti, pa®ljive i nepristrane analize predmeta, a status klasika na engleskomgovornom podruèju ukazuje na to da se navedenim kvalitetama istakla me-ðu mnogim knjigama iste ili sliène tematike. Upravo zato izbor prijevoda bašove knjige zaista je dobar izbor.S obzirom da pokriva mnoga podruèja filozofije logike, knjiga je višes-truko korisna. Za one èitatelje koji poznaju podruèje filozofije logike ili sebave nekim od njezinih aspekata, knjiga mo®e poslu®iti kao izvrstan pregledi podsjetnik podruèja, povezanih tema i relevantnih imena. Knjiga je tako-ðer prikladna za studente viših godina studija filozofije, a posebno stoga štoje pisana na naèin koji omoguæuje èitanje samo pojedinih dijelova, mo®e bitidobar izvor informacija za struènjake i studente drugih disciplina poputlingvistike, kognitivne psihologije, raèunarstva.Što se pak zahtjevnosti knjige tièe, osvrnut æu se na autorièine rijeèi izpredgovora: “Pokušala sam proizvesti knjigu koja æe biti korisna kao uvod ufilozofske probleme koje izaziva logika, koja æe biti razumljiva studentima snekim shvaæanjem elementarne formalne logike i s nekim poznavanjem filo-zofskih pitanja, ali bez prethodnog znanja o filozofiji logike” (str. 13). Pre-thodno znanje o filozofiji logike mo®da zaista nije potrebno, ali smatram darazumijevanje ove knjige uglavnom podrazumijeva više od “nekog shva-æanja”, zapravo, mo®da bi bilo prikladnije reæi da podrazumijeva ‘istrenira-nost’ èitatelja u naèinu razmišljanja koje pravi vrlo suptilna razlikovanja te usposobnosti da ta razlikovanja prati kroz jezgrovita, tehnièkom terminologi-jom pisana objašnjenja, bez sklonosti prema ponavljanju i podsjeæanju nareèeno. No ovaj moguæi nedostatak u dobroj je mjeri nadoknaðen opse®nimglosarom pojmova kao i opse®nom bibliografijom (uz primjedbu da bi novijaizdanja trebala ukljuèiti i referencije na neka novija relevantna djela).Konaèno, prijevod knjige zaista je vrlo vjeran originalu, što je za jednutako jezgrovito i tehnièki precizno pisanu knjigu dobar izbor prevoditeljskogstila.Dragana SekuliæHrvatski studiji Sveuèilišta u ZagrebuUlica grada Vukovara 68, HR-10000 Zagrebdragana-sekulic@zg.t-com.hr248 Prolegomena 4 (2/2005)

Susan Haack, Filozofija logikâ

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia