Prikaz knjige John Greco (ed.), Ernest Sosa and His Critics, Blackwell Publishing 2004, 330 str

Laura Blažetić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

voðenjima ‘nove zbilje’, kada estetika ‘umjetnièkog djela’ potpuno prelazi u‘estetiku dogaðaja’. Intencija ovoga rada jest rasvijetliti pod kojim povijes-nim i filozofskim okolnostima u povijesti zapadne metafizike dolazi do uvje-ta za raðanje ‘ikonoklazma avangarde’ kao ‘slike kraja umjetnosti’ i toèkesvojevrsnog obrata u samorazumijevanju umjetnosti. U djelu Kazimira Ma-ljevièa autor vidi prijelomni trenutak potpunog oslobaðanja slike od svakefigurativnosti, predmeta i znaèenja. To je poèetak ‘umjetnosti nepredmet-nog svijeta’ koja nije više u odnosu s metafizièkim znaèenjem, veæ je okre-nuta sebi i ‘autoreferencijalna’, te kao takva ‘dovodi u pitanje samu idejuslikarstva’. ‘Slika išèezava iz svijeta kao slike u apsolutnu bezslikovnost ne-predmetnog svijeta’ (str. 220). Avangardni ‘ikonoklazam’ kao posljedicaepohalne promjene konstrukcije svijeta, otvorio je put postmodernoj suvre-menoj umjetnosti dogaðaja u ‘svijetu bez slike’. Na koncu autor pokušavarazriješiti pitanje: ‘što još mo®e preostati umjetnosti u svijetu bez slike?’Ovdje sabrani znanstveni prilozi, meðu ostalim su pokazali kako jeestetika mo®da jedina filozofska disciplina koja ulazi u ®ivot pod tolikomnogo aspekata. Skup raznovrsnih pristupa i tema predstavlja nam svukompleksnost i razlièitost onoga što le®i u estetièkome pitanju. To je vrije-dan i poticajan doprinos ove knjige.Nives Delija TrešæecSveuèilište u Zadru, Odjel za filozofijuObala kralja Petra Krešimira IV, 2, HR-23000 Zadarn.d.trescec@gmail.comJohn Greco (ed.), Ernest Sosa and His Critics, Blackwell Publishing2004, 330 str.Knjiga Ernest Sosa and His Critics dio je niza knjiga objavljenih pod naslo-vom “Philosophers and Their Critics”. Svaka knjiga u tom nizu zamišljena jekao zbirka tekstova interdisciplinarne grupe kritièara, posveæenih osnovnimtezama odreðenog još ®ivuæeg filozofa. Takoðer, svaka od knjiga ujednosadr®i i odgovore tog filozofa na mišljenja svojih kritièara. Knjiga ErnestSosa and His Critics tako je podijeljena na tri dijela. Prvi dio knjige, pod za-jednièkim naslovom “Critical Essays: Epistemology” èine doprinosi Sosinihkritièara s podruèja epistemologije. Drugi dio knjige (“Critical Essays: Me-taphysics”) posveæen je analitièkoj metafizici, a treæi dio (“Replies”) èineSosini odgovori kritièarima. Ovi su odgovori, kako navodi urednik knjigeJohn Greco, zbog uštede na vremenu i prostoru, ogranièeni samo na pro-bleme s podruèja epistemologije. Sam Greco u uvodnome poglavlju pod142 Prolegomena 4 (1/2005)naslovom “Introduction: Motivations for Sosa’s Epistemology” iznosi kratkiprikaz glavnih argumenata Sosine epistemologije.Prvi dio knjige saèinjen je od šesnaest kraæih tekstova. U tekstu podnaslovom “Intellectual Virtue and Epistemic Power” Robert Audi, uz isti-canje razlike izmeðu dvaju termina navedenih u naslovu, zagovara konceptintelektualne kreposti koji je u veæoj mjeri internalistièki od onog kakav za-govara Sosa. Stewart Cohen se u kratkom tekstu “Structure and Connec-tion: Comments on Sosa’s Epistemology” bavi strukturom znanja i prirodomepistemièke veze uma i svijeta u okviru Sosinih teorija, pokušavajuæi objas-niti na koji naèin Sosin pojam “sigurnost” (safety), kojeg Sosa predla®eumjesto Dretskeova i Nozickova pojma “praæenja” ili “osjetljivosti” (trackingor sensitivity) omoguæuje izbjegavanje neuspjeha kad se radi o deduktivnojzatvorenosti za znanje. Keith DeRose se, u tekstu “Safety, Sensitivity andSkeptical Hypotheses” bavi ulogom pojmova “safety” i “sensitivity” u sluèa-jevima davanja odgovora na skepticizam, usporeðujuæi Sosin pristup skepti-cizmu s vlastitim kontekstualistièkim stajalištem.Richard Feldman u tekstu “Foundational Justification” razmatra rje-šenja nekih specifiènih problema koje Sosa navodi vezano uz fundacionalis-tièki koncept opravdanja, a Richard Foley u tekstu “A Trial Separationbetween the Theory of Knowledge and the Theory of Justified Belief” po-kušava, kako sam navodi, ilustrirati nezgodne posljedice pretpostavke o po-stojanju konceptualne veze izmeðu epistemièkog opravdanja i znanja. TekstRicharda Fumertona “Achieving Epistemic Ascent” bavi se pitanjem pomi-renja fundacionalistièkih i koherentistièkih, te internalistièkih i eksternalis-tièkih pristupa epistemologiji, u okviru kojih se Sosin pristup smatra zna-èajnim pokušajem ujedinjavanja uvida predstavnika svih navedenih suprot-stavljenih strana. Alvin Goldman, u tekstu “Sosa on Reflective Knowledgeand Virtue Perspectivism”, usporeðuje Sosino stajalište, nazvano virtue per-spectivism, s vlastitim procesnim reliabilizmom, zakljuèujuæi da je virtue per-spectivism vrlo privlaèan pristup, no ne i nadmoæan u usporedbi s opisanomvarijantom reliabilizma.John Greco u tekstu “How to Preserve Your Virtue while Losing YourPerspective”, razmatrajuæi Sosin pristup koji ukljuèuje razlikovanje izmeðu®ivotinjskog i reflektivnog znanja, tvrdi kako Sosin zahtjev za epistemièkomperspektivom zapravo nije ni potreban za rješavanje problema opæenitostigenerièkog reliabilizma i problema meta-inkoherencije vezanih uz oprav-danje odreðenih istinitih vjerovanja. Tekst Allena Habiba i Keitha Lehrera“Sosa on Circularity and Coherence” postavlja Sosi pitanja vezana uz odnosnjegove virtue perspectivism teorije i koherentistièkog pristupa opravdanju,meðu kojima je jedno od znaèajnijih pitanje je li naš sustav vjerovanja, kadsu ona u dovoljnoj mjeri meðusobno koherentna da mogu braniti neko cilja-no vjerovanje, u sluèaju kad su vjerovanja potrebna za takvu obranu istinita,dovoljan za znanje? Peter Klein se u tekstu “Skepticism: Ascent and Assent?”bavi Sosinim odgovorima na skeptièke probleme, istièuæi pritom razliku kar-143Prikazi knjiga / Book Reviewstezijanskog i pironskog tipa skepticizma. U tekstu “Sosa on Human andAnimal Knowledge” Hilary Kornblith takoðer razmatra veæ ranije spome-nuto Sosino razlikovanje ®ivotinjskog i reflektivnog znanja, iznoseæi tvrdnjukako se motivacija za stapanjem eksternalistièkih i internalistièkih zahtjevaza znanje gubi èim maknemo zahtjev za reflektivim znanjem kao odgovara-juæim epistemièkim ciljem ljudskih biæa – u pogledu znanja, zahtjev za upo-rabom refleksije, kao i zahtjevi ostalih procesa formiranja vjerovanja, neukljuèuje ništa više od pouzdano proizvedenog istinitog vjerovanja. Tekst“Skepticism Undone” Paula Mosera predla®e naèin neutralizacije skepti-cizma putem semantièki utemeljenih indikatora istine (truth-indicators), aNicholas Rescher u tekstu “Sosa and Epistemic Justification” analizira onošto Sosa u svojem èlanku “Mythology of the Given” zove “epistemièkeposljedice osjetilnog iskustva na naše znanje”, navodeæi da ta Sosina disku-sija iz vida ispušta samo èimbenik procesa evolucije vezano uz naš spoznajnihardware i software.U tekstu “Perceptual Knowledge and Epistemological Satisfaction” BarryStroud ukratko analizira Sosinu obranu tradicionalnog pothvata epistemolo-gije protiv skepticizma temeljenog na prepoznavanju neizbje®ne cirkular-nosti potrage za filozofskom teorijom ljudskog znanja. Tekst MichaelaWilliamsa “Mythology of the Given: Sosa, Sellars and the Task of Episte-mology” govori o dva razlièita koncepta smještanja epistemologije u okvirfilozofije – o jednom èiji su zastupnici Descartes, skeptici i stoici, koji episte-mologiju stavljaju na prvo mjesto, što je stav koji po Wiliamsovom mišljenjuSosa pripisuje i Sellarsu, i drugom, kakav prema Williamsu zapravo zago-vara Sellars – o gledištu na zadatak epistemologije prema kojem je razma-tranje o znanju i opravdanju “samo dio zadatka objašnjavanja koncepta ra-cionalne ®ivotinje ili organizma koji koristi jezik koji je o svijetu u kojem gase koristi”. Linda Zagzebski u tekstu “Epistemic Value Monism” istièe sliè-nosti njenog pojma èina intelektualne kreposti i Sosinog objašnjenja vrijed-nosti koju ima znanje, gdje je znanje istinito vjerovanje steèeno na vrijedannaèin, navodeæi da slièan pristup znanju zagovaraju i Wayne Riggs i JohnGreco.Drugi dio knjige sastoji se od šest tekstova. William P. Alston u tekstu“Sosa on Realism” razmatra Sosinu analizu Putnamova realizma. TekstBilla Brewera “Reference and Subjectivity” bavi se Sosinom deskriptivnomteorijom znaèenja, utemeljenom na Fregeovoj teoriji znaèenja, a Elli Hirschu tekstu “Sosa’s Existential Relativism” istra®uje vezu egzistencijalnog rela-tivizma i ontološke pozicije Davida Lewisa, te konceptualnog relativizmaHilaryja Putnama. Tekst Hilaryja Putnama “Sosa on Internal Relativismand Conceptual Relativity” posveæen je Sosinu tektu “Putnam’s PragmaticRealism’ iz 1993, i predstavlja svojevrsni Putnamov odgovor na njega. JamesVan Cleve u tekstu “On What There Is Now: Sosa on Two Forms of Relati-vity” bavi se pitanjem Sosinog ontološkog relativizma, postavljajuæi pitanja ovezi Sosinog relativizma u pogledu ontologije i kontekstualizma kakav Sosa144 Prolegomena 4 (1/2005)u pogledu epistemologije odbacuje, te o istinosnom statusu tzv. present-tensepropozicija. Tekst Timothyja Williamsona “Sosa on Abilities, Concepts andExternalism” bavi se Sosinom strategijom rješavanja sukoba izmeðu inter-nalizma i eksternalizma u filozofiji uma.Treæi dio knjige (“Replies”) èine Sosini odgovori na gore navedenetekstove s podruèja epistemologije.Knjiga Ernest Sosa and His Critics predstavlja vrijedan doprinos su-vremenim filozofskim raspravama, prije svega onim s podruèja epistemolo-gije, ali i s podruèja analitièke metafizike i filozofije uma. Kao jednu odnjenih glavnih prednosti mo®e se istaknuti to što pokušava na svojevrstannaèin imitirati ®ivu diskusiju meðu struènjacima, prezentirajuæi njihove ras-prave u okviru jednog djela, vrlo poticajnog, ali i zahtjevnog u smislu pret-postavke èitateljevog prethodnog poznavanja teorija veæine autora tekstovakoje sadr®i.Laura Bla®etiæInstitut za filozofijuUlica grada Vukovara 54, HR-10000 Zagreblablazg@yahoo.comRobert Nozick, Anarhija, dr®ava i utopija, prevela Bo®ica Jakovlev,Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2003, 447 str.Jedna od najveæih “opasnosti” koja u knji®arama i knji®nicama vreba ne-iskusne èitatelje ®eljne anarhistièke literature jest knjiga Roberta NozickaAnarhija, dr®ava i utopija. Zgro®eni divljanjem globalnog i lokalnog kapita-lizma, razoèarani politièkim procesima u dr®avi i u svijetu, pred policom sknjigama dvoume se izmeðu osamnaest naslova Noama Chomskog i knjigeRoberta Nozicka. Naslov Nozickove knjige, brz pogled na njezin sadr®aj kaoi privlaèan, ‘darkerski’ izgled ovitka hrvatskog prijevoda ukazuju da je baš toono što tra®e – opis ®ivota u anarhiji, borba protiv svemoæne dr®ave i vizijautopije. Došavši kuæi naš èitatelj poèinje èitati. Prva bi reèenica predgovoramogla biti izvrstan slogan na transparentu: ‘Pojedinci imaju prava i postojestvari koje im nijedna osoba ili skupina ne smije uèiniti (a da ne povrijedi nji-hova prava).’ No veæ u drugom odlomku Nozick daje do znanje da je jedanoblik dr®ave ipak opravdan. I ne samo to: ‘dr®ava se ne smije poslu®iti svo-jim aparatom prisile da bi primorala jedne graðane da pomognu drugima.’Nakon te ideje koja iskljuèuje sve oblike dr®avno sponzorirane zdravstvene isocijalne zaštite, novi hladan tuš za našeg anarhistièkog èitatelja je i Nozicko-va ideja da se dr®avni poslovi ogranièe na policijsku i vojnu zaštitu. Daljnju145Prikazi knjiga / Book Reviews

John Greco (ed.), Ernest Sosa and His Critics

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia