Prikaz knjige Heidegger-Jahrbuch 1, herausgegeben von Alfred Denker und Holger Zaborowski, Verlag Karl Alber, Freiburg/München 2004, str. 598

Ivan Kordić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Heidegger-Jahrbuch 1, herausgegeben von Alfred Denker und HolgerZaborowski, Verlag Karl Alber, Freiburg/München 2004, str. 598.Na filozofijskom tr®ištu krajem prošle godine pojavila se jedna nova publi-kacija, za koju se s velikom mjerom sigurnosti veæ mo®e reæi da æe u slje-deæim godinama, pa mo®da i desetljeæima, bitno utjecati na tijek filozofijskemisli, osobito one zapadnjaèke provenijencije. Radi se o Heideggerovu go-dišnjaku (Heidegger-Jahrbuch), što su ga u Pont de Cirou (Francuska) i uFreiburgu (Njemaèka) pokrenuli Alfred Denker i Holger Zaborowski, anakladnik mu je Verlag Karl Alber, Freiburg/München.Prvi svezak Heideggerova godišnjaka (Heidegger-Jahrbuch 1), koji semo®e nazvati i programatskim, uredili su Alfred Denker, Hans-HelmuthGander i Holger Zaborowski. Predgovor ovom svesku, što su ga napisalisami pokretaèi Denker i Zaborowski, a koji nosi naslov ‘Heidegger und dieAnfänge seines Denkens’ (‘Heidegger i poèeci njegova mišljenja’) poèinjerijeèima, koje je za Heideggerov osamdeseti roðendan u listu Merkur 258(1969), str. 902, napisala Hannah Arendt: ‘Oluja, koja se provlaèi kroz Hei-deggerovo mišljenje – kao ona koja nam nakon tisuæljeæâ u lice puše još izPlatonova djela – ne potjeèe iz ovog stoljeæa. Ona dolazi iz onog prastarog, aono što ona iza sebe ostavlja jest ono dovršeno, koje kao dovršeno pripadaonom prastarom.’ Ovim citatom oni oèito hoæe sugerirati uvjerenje da æe seizvornost Heideggerova mišljenja pokazati sliènom onoj Platonovoj, buduæida oba mislioca crpe iz najdubljih dubina èovjekova postojanja, njegovihtajni i zagonetki, njegova znanja i neznanja.Motiv za pokretanje ovoga godišnjaka Denker i Zaborowski vide prijesvega u èinjenici što je Heidegger bitno odredio suvremenu filozofiju, štobez sumnje pripada najznaèajnijim misliocima 20. stoljeæa, a njegovo djelopostalo je predmetom brojnih znanstvenih istra®ivanja. No, oni ovu èinje-nicu ipak ne smatraju najva®nijim razlogom za osnivanje jednog godišnjaka,buduæi da je u 20. stoljeæu bilo još mnogo filozofa koji su postigli svjetskoznaèenje slièno onom Heideggerovom. Pogotovo što trenutni utjecaj i pri-hvaæenost jednog mislioca još nije jamstvo da æe njegovo djelo biti znaèajno idugoroèno, bez obzira koliko netko u to bio uvjeren i koliko mu se razlozi zato èinili uvjerljivima. U sluèaju Heideggera, prema njima, postoje i drugiva®ni razlozi za osnivanje godišnjaka, koji æe se prije svega baviti njegovimmišljenjem. Njegov utjecaj znaèajan je, naime, u mnogim kulturalnim i znan-stvenim podruèjima, prije svega u katolièkoj i protestantskoj teologiji, uznanosti o knji®evnosti, u klasiènoj filologiji, u psihologiji, medicini, u umjet-nosti i literaturi. Sve to zahtijeva široke moguænosti sustavne rasprave. Osimtoga, sveukupno izdanje Heideggerovih djela (Gesamtausgabe, Vittorio Klo-stermann, Frankfurt am Main), koje je planirano u oko stotinu svezaka,uvijek nanovo daje nove poticaje za raspravu o Heideggerovu mišljenju i o126 Prolegomena 4 (1/2005)centralnim filozofijskim pitanjima današnjice, te uvijek nudi pouèan materi-jal za istra®ivanje. Pritom je sve oèitije da je Heideggerovo djelo gotovo neis-crpno. Stoga postoji potreba za novom moguænošæu znanstvenog bavljenjanjime. Tu moguænost trebao bi ponuditi ovaj godišnjak, koji ®eli postati ši-roka tribina za predstavljanje Heideggerovih djela i njihovih raznovrsnih in-terpretacija.Heideggerov godišnjak ima, dakle, namjeru na internacionalnoj razinidati prilog tematskoj raspravi o Heideggerovu djelu i ponuditi forum zaznanstvenu diskusiju njegova djela, kao i pokazati nove perspektive istra®i-vanja. Tako æe se u njemu osim interpretacija Heideggerova mišljenja ob-javljivati i dokumenti o njegovu ®ivotu i djelu. To bi se trebalo dogaðati i izsustavne perspektive, tj. s obzirom na temeljna filozofijska pitanja, ali i s his-torijskom nakanom, tj. u kontekstu pitanja povijesti filozofije, odreðenogvremena i filozofijske recepcije. U svakom svesku nakon dokumentacijskogdijela dolazile bi sustavno-filozofijske i historijske interpretacije. Na to bi setrebala nadovezati izvješæa o istra®ivanju, kao i kratki prilozi i recenzije.Prvi svezak Heideggerova godišnjaka, koji nosi naslov Heidegger und dieAnfänge seines Denkens (Heidegger i poèeci njegova mišljenja) pokazuje da bisvaki sljedeæi svezak trebao biti pripremljen kao priruènik s jednim odre-ðenim tematskim te®ištem. Tako je u predgovoru ovog sveska veæ najavljenatema drugoga, Heidegger und Nietzsche, kao i treæega, Heidegger und Aristote-les. Daljnji svesci koji su planirani bit æe posveæeni Heideggerovu odnosuprema nacionalsocijalizmu, prema Husserlovoj fenomenologiji i prema is-toèno-azijskom mišljenju. Znanstveni savjet Heideggerova godišnjaka, kojiokuplja brojne i najznaèajnije mislioce koji se bave Heideggerom i njegovimdjelom jamstvo su ozbiljnog i filozofijski dalekose®nog rada, koji je ovdje za-poèet, pogotovo što je predviðeno da oni i izdaju pojedine sveske i pišupriloge u njima.U dokumentacijskom dijelu prvog sveska Heideggerova godišnjaka prviprilog odnosi se na popis predavanja i seminara, koje je Heidegger slušao zavrijeme svoga studiranja. Taj popis znaèajan je zbog toga što pru®a širokuvid u interese studenta Martina Heideggera, koji æe ga pratiti do kraja nje-gova filozofijskog promišljanja. Tu su objavljena i dva njegova rana teksta,koji svjedoèe o njegovoj ukorijenjenosti u duhovno i zavièajno okru®enjenjegova rodnog Meßkircha. Ovdje su takoðer objavljena mnoga pisma idokumenti iz vremenskog razdoblja od 1911. do 1919. Neki od ovih spisa veæsu poznati iz razlièitih publikacija, ali je va®no to što se oni sada nalaze najednom mjestu i pru®aju uvid u sustavnu i ®ivahnu komunikaciji mladogfreiburškog studenta i docenta s mnogim znaèajnim misliocima toga vre-mena, poput Romana Guardinija, Heinricha Finkea, Martina Grabmanna idrugih. Dakako, zanimljivo je proèitati i ovdje objavljene znanstvene recen-zije o Heideggerovu habilitacijskom radu.U interpretacijskom dijelu ovog sveska Alfred Denker piše o Heideg-gerovu ®ivotnom i misaonom putu od 1909. do 1919, a Holger Zaborowski127Prikazi knjiga / Book Reviewsraspravlja o Heideggerovoj religioznoj i teološkoj dimenziji u ovom razdob-lju, pri èemu promišlja njegov znaèajni i znakoviti iskaz da ‘podrijetlo ipakuvijek ostaje buduænost’ (‘Herkunft aber bleibt stets Zukunft’), koji potvr-ðuje da je Heidegger kroz cijeli svoj misaoni ®ivot na neki naèin ostao uko-rijenjen u svoju kršæansku, pa i katolièku tradiciju. Johannes Schaber u svomprilogu razmišlja o Heideggerovu ‘podrijetlu’ u zrcalu povijesti teologije ipovijesti Crkve 19. i poèetka 20. stoljeæa, a Otto Pöggeler izvješæuje o èitanjuLuthera u teološkom konviktu u Freiburgu, što je bilo znaèajno za proši-renje njegova teologijskog obzora. Hugo Ott u ovom prvom svesku temati-zira Heideggerove odnose sa Görresovim društvom (Görres-Gesellschaft)za njegovanje znanosti u katolièkoj Njemaèkoj, dok Christoph von Wolzo-gen razmišlja o relaciji izmeðu Martina Heideggera i teologa EngelbertaKrebsa pod motom: ‘kušati Bo®je tajne prije nego ih se gleda’ (‘Gottes Ge-heimnisse verkosten, bevor sie geschaut werden’). Günther Neumann do-nosi vrlo pouèan prilog o Heideggerovu studiju matematike i prirodnihznanosti, a Franco Volpi se bavi Brentanovom interpretacijom Aristotelovenauke o bitku i o njezinu utjecaju na Heideggera i njegovo mišljenje. Sean J.McGrath predstavlja skotistièku fenomenologiju mladog Heideggera, dokMichael Steinmann odnos Heideggera prema neokantijanizmu iz vremenanjegovih ranih filozofijskih promišljanja. Hans-Helmuth Gander se baviHeideggerovom fenomenologijom u prijelazu, gdje osobito dolazi do izra®a-ja njegov odnos prema Husserlu i njegovoj filozofiji, a Rudolf A. Makkreelreferira o odnosu Heideggera i Diltheya u kontekstu smislenog odvijanjapovijesti. Rainer Thurnher pokazuje da se veæ u ranim Heideggerovim dje-lima nalaze klice hermenuetike fakticiteta i fundamentalne ontologije, aPhilippe Capelle na kraju razmišlja o dometima i razgranièenjima Heideg-gerova mišljenja u odnosu na katolicizam, protestantizam, kršæanstvo i reli-giju uopæe.Svi ovi prilozi snabdjeveni su kratkim, ali vrlo informativnim sa®etkomna njemaèkom i engleskom jeziku, što olakšava pristup Heideggerovu miš-ljenju i neupuæenijima i onima koji nedovoljno poznaju njemaèki jezik.Prvi svezak Heideggerova godišnjaka u kontekstu izvješæa o istra®ivanjui bibliografijskih zapisa donosi studiju Alfreda Denkera o Heideggerovimranim publikacijama, o njihovu znaèenju, djelovanju i suvremenom ponov-nom otkrivanju, kao i o znaèenju i ulozi izdavanja Heideggerovih sveukup-nih djela (Gesamtausgabe), dok se meðu kratkim prinosima i recenzijamanalazi tekst Anne Pie Ruoppo o Heideggeru u Italiji, u kojem se naglašavasustavni i plodni dijalog freiburškog mislioca i talijanskih filozofa. Na krajuove rubrike objavljeno je devet recenzija aktualnih publikacija, koje tema-tiziraju mišljenje Martina Heideggera.Onima koji se bave Heideggerom i njegovim mišljenjem osobito æe odpomoæi biti popis njegovih djela, objavljenih od 1909. do 2004. Poznato je,naime, da su dosada objavljene tek oko dvije treæine njegovih spisa, ne raèu-najuæi njegov osobni arhiv, koji æe na raspolaganje za objavljivanje biti tek128 Prolegomena 4 (1/2005)2046, dok su mnogi objavljeni kao pojedinaèna izdanja kod razlièitih naklad-nika, a neki i u više izdanja. Nakana je da sva njegova djela budu objavljenakao sveukupno izdanje (Gesamtausgabe), koje je planirano u 102 sveska.Ovdje, meðutim, nalazimo pregled svih Heideggerovih spisa, kronološkipopis djela, kao i kazalo kronološkog popisa, gdje su ukljuèena predavanja,seminari, kolokviji, radni kru®oci i pripadajuæi rukopisi, za njegova ®ivotaobjavljene pjesme, èlanci, knjige, govori, predavanja, nagovori, pisma. Tu jerijeè i o ostavštini, o svjedoèanstvima, o protokoliranim razgovorima itd.Nedvojbeno je da veæ prvi svezak Heideggerova godišnjaka pokazuje dase radi o znaèajnom pothvatu, koji ®eli promišljati cjelinu i neiscrpnost Hei-deggerova djela, pri èemu je oèita nakana inicijatora da okupe sve znaèajnijemislioce, koje zanima Heideggerova filozofija. Èak se èini da je ambicija iveæa: okupiti sve one koje danas u svijetu ®ele ozbiljno i sustavno filozofirati.Jer, informacije i promišljanja koja su objavljena veæ u prvom svesku pozna-vateljima Heideggerova mišljenja i djela na jednom mjestu pru®aju neis-crpan izvor, onima pak koji o Heideggeru malo znaju, a ®ele znati više, nudeosnovne èinjenice, uvide i poticaje, koji mogu biti osnova za dug, muko-trpan, ali obeæavajuæi put prema obzorima mišljenja jednog nezaobilaznog,neiscrpnog filozofijskog uma, prema obzorima mišljenja Martina Heideg-gera. Pa i prema obzorima mišljenja kao takvog.Ivan KordiæInstitut za filozofijuUlica grada Vukovara 54, HR-10000 Zagrebivan.kordic1@zg.htnet.hrEvolucija: klasici i suvremene spoznaje, uredio Mark Ridley, NakladaJesenski i Turk, Zagreb 2004, 477 str.‘Ništa što sam tada nauèio (prije evolucijske teorije)nije imalo veze s velikim i zbiljskim pitanjima. Tko samja? Što ovdje radim? Što je svijet? Kakav je moj odnosprema njemu?’(G. G. Simpson, Stotinu godina bez Darwina je dovoljno)‘Va®nost evolucije nadilazi obiènu biologiju’, napisao je u uvodu zbornikaradova Evolucija: klasici i suvremene spoznaje njegov urednik Mark Ridley.Nama koji danas ®ivimo ta se tvrdnja èini i suviše toènom. Oduvijek, i mnogoprije prvog izdanja Darwinovog kapitalnog djela Postanak vrsta (1859), pi-tanja i pokušaji odgovora o porijeklu, strukturi i odnosu organizama plijenilisu ljudsku pa®nju radi sna®nih implikacija koje posjeduju o porijeklu èovje-129Prikazi knjiga / Book Reviews

Heidegger-Jahrbuch 1

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia