Helle Krunke, Björg Thorarensen (eds.)



The nordic constitutions: A comparative and contextual study



Hart Publishing, 2018



ISBN 978150991093

Davor Trlin

Pravni vjesnik

Directory of Open Access Journals

235PRAVNI VJESNIK GOD. 34 BR. 3-4, 2018.Davor Trlin*HELLE KRUNKE, BJÖRG THORARENSEN (EDS.),  THE NORDIC CONSTITUTIONS A COMPARATIVE AND CONTEXTUAL STUDY, HART PUBLISHING 2018., 224 STR., ISBN 9781509910946– PRIKAZ KNJIGE / BOOK REVIEWDana 23. 8. 2018. objavljena je knjiga o nordijskim ustavnim sustavima koja predstavlja zbirku priloga vodećih nordijskih stručnjaka za Ustavno pravo i za Javno pravo. Ova knjiga analizira nordijske ustavne sustave Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske u kompara-tivnom kontekstu. Knjiga ima dva cilja. Prvi je da ispuni prazninu u literaturi omogućujući na engleskom jeziku prikaz nordijskih ustava, budući da je zaista postojala praznina u pravnoj literaturi u tom kontekstu. Drugi cilj je da ponudi njihovu komparativnu analizu, otkrivaju-ći njihove sličnosti i razlike u političkom, povijesnom i kulturnom kontekstu. U tom smislu, knjiga osporava pretpostavku da nordijske države čine homogeni ustavni sustav zbog svojih kulturnih i povijesnih afiniteta, što se ne mora nužno podupirati blisko komparativnim ispiti-vanjem. Ključno pitanje jest članstvo u EU-u – gdje su nordijske države donijele različite izbore u različito vrijeme – a knjiga će pokazati kako je to utjecalo na pojedine države i jesu li se javile podjele između država članica EU-a (Danska, Finska i Švedska) i nečlanica (Island i Norveška). Drugi ključni problem jest kako je Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava utjecala na nordijske ustavne sustave i da li Konvencija privlači nordijske sustave bliže jedni drugima. Knjiga predstavlja prvu takve vrste na engleskom jeziku i pružat će ustavnim znanstvenicima vrijedan komparativni resurs na nordijskoj regiji. U predgovoru se upravo naznačava veliki interes koji je postojao od strane kolega autora knjige van nordijskih država, da saznaju više o ovim ustavnim sustavima. Knjiga komparira ustavne sustave nordijskih država. Glavna teza ove knjige je da, posma-trano izvana (evropska ili globalna perspektiva), nordijski ustavni sustavi dijele zajedničke karakteristike, na funkcionalnom nivou, ali i na dubljem nivou vrijednosti. Ipak, gledano iz nordijske perspektive, razlike postoje, u okviru općeg obrasca. Idenficirani su neki ključni se-gmenti ustavnih sustava. U okviru svakog od njih izvedena je komparativna studija. Izabrana polja su: institucionalna struktura i podjela vlasti; mehanizmi za parlamentarnu kontrolu eg-zekutive; sudska kontrola legislative; ljudska prava u nordijskim ustavima i utjecaj međuna-rodnih obveza; utjecaj EU/EEP na nordijske ustave.Knjiga je podijeljena na osam poglavlja. Nakon uvodnog poglavlja, u kojoj su autori Helle Krunke, profesorica Ustavnog prava u Centru za Evropske i Komparativne Pravne Studije *  Dr. sc. Davor Trlin, viši stručni suradnik, Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH, predavač na postdiplomskom studiju Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, Fakultetska 3, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina. Adresa e-pošte: davor.trlin@cest.gov.ba. ORCID: https://orcid.org/0000-0001-6118-9757.UDK 342:340.5](048.1)DOI: https://doi.org/10.25234/pv/7830236PRAVNI VJESNIK GOD. 34 BR. 3-4, 2018.(CECS) Pravnog fakulteta Univerziteta u Copenhagenu i Björg Thorarernsen, profesor Ustav-nog prava Univerziteta Islanda, opisali svrhu, glavne teze, metodologiju i strukturu knji-ge, slijedi drugo poglavlje (koje je pisao Markku Suksi, profesor Javnog prava Åbo Akademi univerziteta) o zajedničkim korijenima nordijskog ustavnog prava. Ovo poglavlje analizira historijsko-pravne razvitke i odnose između ustavnih sustava pet nordijskih država. U tre-ćem poglavlju Thomas Bull, sudija Vrhovnog Upravnog suda Švedske, daje čitaocu kompara-tivni pregled političkih institucija i podjele vlasti. Profesor Thorarernsen u četvrtom poglavlju komparira parlamentarnu kontrolu egzekutive. Nakon ovoga komparativna analiza sudskog nadzora legislative je izvedena u petom poglavlju, od strane Eivinda Smitha, profesora Javnog prava Univerziteta u Oslu. Knjiga potom sa područja primarno institucionalnog fokusa prelazi na oblast ljudskih prava. Šesto poglavlje, koje je napisao Tuomas Ojanen, profesor Ustavnog prava na Univerzitetu Helsinki, komparira ljudska prava u nordijskim ustavima i utjecaj oba-veza međunarodnih ljudskih prava. Nakon adresiranja ljudskih prava, sedmo poglavlje (i to profesorica Krunke) raspravlja o uticaju koji je EU/EEP imao na ustavne sustave nordijskih država. Na osnovu ranijih poglavlja u zaključnom poglavlju Helle Krunke i Björg Thorarernsen kombiniraju historijsku analizu i funkcionalnu analizu da obezbijede generalni komparativni osvrt zajedničkih karakteristika, razlike i utjecaj EU/EEP kooperacije i međunarodnih konven-cija o ljudskim pravima na nordijske ustavne sustave.Najviše sličnosti između nordijskih pravnih sustava nalazi se u domenu privatnog prava, pa je ovo pravno područje uzimano kao primjer postojanja posebne nordijske pravne familije. Ustavno pravo nije bila grana prava koja je korištena kao argument u ovom kontekstu. Auto-ri Krunke i Thorarensen u prvom poglavlju ukazuju na to da se ponekad primjenjuje teorija Kaarla Tuorija o “tri razine prava”. Ideja je da tri nivoa prava egzistiraju: površinsko pravo (pravne norme), srednji sloj (pravna kultura) i duboka struktura (opći principi i vrijednosti). Zaključeno je da, ako se porede nordijski ustavni sustavi, sličnost raste što se više “silazi” u ove tri razine. Ovo znači da su razlike najveće na nivou pravnih normi izraženih kroz ustavni tekst, da se više sličnosti nalazi na nivou pravne kulture i najviše sličnosti na nivou općih principa i vrijednosti. Ustavni sustavi nordijskih država su interesantni jer nemaju tradiciju preambule ili ne-promjenjive ustavne odredbe, koje izražavaju ključne ustavne vrijednosti. S druge strane, posmatrano iz evropskog/globalnog konteksta, nordijske države dijele veliki broj zajedničkih vrijednosti, koje su posebno snažne u ovim ustavnim sustavima, uključujući jake države skrbi, transparentnost, javno povjerenje u državne institucije, politiku zasnovanu na konsenzusu, ljudska prava, demokratiju, vladavinu prava, dobro upravljanje, čist okoliš/održivost, rav-nopravnost spolova. Ove vrijednosti koje nordijski ustavni sustavi brane u evropskom prosto-ru istakli su autori Krunke i Ojanen. Drugo poglavlje je pokazalo da istorijski kontekst može osigurati manje podrške u objaš-njenju sličnosti i razlika u nordijskim ustavnim sustavima nego što se prvobitno može očeki-vati. Poglavlje je također pokazalo da podjela “Zapad-Istok” između ustavnih sustava Švedske i Finske s jedne strane, te Danske, Norveške i Islanda s druge strane, ne može u potpunosti biti objašnjena povijesnim kontekstom, već da je više zasnovana na modernom kontekstu. Ovo poglavlje naglašava neke ključne značajke koje imaju povijesni background. Prvo, pozicija Evangelističko-luteranske crkve, koja ima zajedničke povijesne korijene u reformaciji. Drugo je tradicija jake lokalne nadležnosti procesa donošenja odluka. Ovdje Suksi pravi interesantnu 237PRAVNI VJESNIK GOD. 34 BR. 3-4, 2018.paralelu između Nordijske tradicije za kolektivne kooperative i asocijacije izvan gradova, npr. resursi agrikulturnog društva, lokalne samouprave u gradovima i čak simpatetički pristup pre-ma specijalnim oblicima samouprave koja “lomi” unitarnu državu. Suksi tu piše o Ålandskim otocima, Grenlandu, Farskim otocima i Sami populaciji. Povijesni background iza jake tradicije lokalne samouprave može biti objašnjen činjenicom da su dvije nordijske države, Danska i Švedska, na kraju postale pet nordijskih država. Također, činjenica da su Danska, Norveška i Island članice NATO-a dok Švedska i Finska nisu, može biti konsekvenca povijesne činjenice da su zapadnonordijske države bile u Drugom svjetskom ratu pod okupacijom, dok istočno-nordijske nisu. U knjizi su predstavljene zajedničke karakteristike nordijskih ustavnih sustava: parlamen-tarna demokracija; jednodomni parlamenti; članovi parlamenta su izabrani na četiri godine (ako izbori nisu zakazani ranije); proporcionalno predstavništvo; snažna tradicija u parlamen-tarnom nadzoru egzekutive, uključujući, među drugim stvarima, parlamentarne komitete i ombudsmana; odluka o procesuiranju ministara za nezakonito ponašanje u uredu (pravna odgovornost) leži na parlamentu; izglasavanje nepovjerenja o vladi (politička odgovornost) može biti pokrenuta u parlamentu; novi nacrt zakona može biti predložen od strane vlade i pojedinačnih članova parlamenta i komiteta u nekim slučajevima; lična i funkcionalna zaštita nezavisnih sudova; nema tradicije ustavnog sudstva; katalog ljudskih prava je dio ustava; snaž-na tradicija sudskog nadzora nad egzekutivom koju izvode upravni sudovi na Istoku; nema tradicije: federalizma, preambula i nepromjenjivih/”vječnih” odredbi; prisutan je dualizam.Nakon glavnih zajedničkih karakteristika ustavnih sustava nordijskih država, prešlo se na bliži pogled na tradicionalnu podjelu na Istok (Švedska, Finska)/Zapad (Danska, Norveška, Island) u nordijskim ustavnim sustavima. Nakon isticanja područja u kojima se ta podjela naj-bolje vidi, pažnja je usmjerena na karakteristike diverziteta koji također postoji u nordijskim ustavnim sustavima uopće i kroz podjelu Istok/Zapad. Posebno se u knjizi u tom kontekstu naznačava oblik vladavine. Danska, Norveška i Švedska su ustavne nasljedne monarhije u ko-jima su kralj ili kraljica šef države, dok su Finska i Island republike sa izabranim predsjednici-ma koji funkcioniraju kao šef države. Funkcionalna analiza je potvrdila glavnu tezu također. Na makro-razini, idenfiticirane su neke zajedničke funkcionalne značajke koje, posmatrane iz vanjskog svijeta, opredmećuju nordijske ustavne sustave posebnim identitetom. Ako se kopa malo dublje u analizi, pojavljuje se distinkcija između institucionalnog dizajna Istoka i Zapada. Čak i dublji pogled otkriva mnoge razlike na mikro-razini u nordijskim ustavnim sustavima. Kroz nekoliko poglavlja u knjizi pokazano je da su EU/EEP saradnja i međunarodna ljudska prava (posebno EKLJP) imali uticaj na tradicionalne ustavne sustave u nordijskim državama. U nekim područjima ovo je približilo ustavne sustave nordijskih država u podjeli Istok/Zapad, dok je u nekim ova podjela postala izraženija, jer su se pojavile nove podjele.Knjiga predstavlja svježu kontekstualnu i kosmopolitsku perspektivu na komparativno pravo nordijskih država i za studente i za pripadnike znanstveno-istraživačke zajednice. Knji-ga je rezultat temeljitih istraživanja, kvalitetno je napisana i sumira razvoj transformacije ovih ustavnih sustava kroz povijest. Komparativna analiza napisana je tako da uključuje više od razmatranja sličnosti i razlika u pravnim pravilima i posljedicama. Napisana jasno, ova knjiga izaziva pravnike iz domena Ustavnog prava da izvrše uvid u nordijske ustave u savremenim, kompleksnim i međusobno povezanim društvima. Idealna je za sve znanstvenike, istraživače i predavače, koji se bave komparativnim ustavnim pravom.

HELLE KRUNKE, BJÖRG THORARENSEN (EDS.), THE NORDIC CONSTITUTIONS: A COMPARATIVE AND CONTEXTUAL STUDY. HART PUBLISHING, 2018.

Trlin, Davor

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Croatian

PRIKAZ KNJIGE / BOOK REVIEW: HELLE KRUNKE, BJÖRG THORARENSEN (EDS.), THE NORDIC CONSTITUTIONS A COMPARATIVE AND CONTEXTUAL STUDY, HART PUBLISHING 2018., 224 STR., ISBN 9781509910946

https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/pravni-vjesnik/article/download/7830/4769

HELLE KRUNKE, BJÖRG THORARENSEN (EDS.), THE NORDIC CONSTITUTIONS: A COMPARATIVE AND CONTEXTUAL STUDY. HART PUBLISHING, 2018.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia