U ovom radu istražujemo fenomen jezične akomodacije kod srpskih korisnika Twittera analizirajući geokodirane poruke objavljene u razdoblju između 2013. i 2016. godine na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Jezičnu produkciju korisnika Twittera opi- sujemo s pomoću 16 varijabli za koje je poznato da variraju među govornicima policentričnog makrojezika BCHS. Uspoređujemo jezičnu produkciju mobilnih srpskih korisnika Twittera s produkcijom nemobilnih srpskih korisnika, kao i produkciju mobilnih korisnika u Srbiji i izvan nje. Dok prva analiza djelomično podržava teoriju akomodacije, druga analiza ne daje nikakve naznake tog fenomena
