The role of positive cognitive bias in quality of life assessment

Abstract

Cilj ovoga rada bio je istražiti ulogu pozitivnih kognitivnih pristranosti prilikom procjene subjektivne kvalitete života na populaciji odraslih osoba. Istraživanje je provedeno na 360 sudionika u dobi od 18 do 64 godine sa područja Republike Hrvatske. Za ispitivanje subjektivne kvalitete života korišten je Indeks osobne kvalitete života (The International Wellbeing Group, 2006), pozitivno viđenje sebe mjereno je je Upitnikom „Kako vidim sebe“ (How I See Myself, Taylor i Gollwitzer, 1995), nerealistična kontrola mjerena je Skalom uvjerenja o kontroli (Control Beliefs Scale, Zuckerman i sur., 2004), dok je nerealistični optimizam ispitan pomoću Skale nerealističnog optimizma (Illusory Optimism Scale, Weinstein, 1980). Istraživanje je provedeno online i metodom papir-olovka. Prikazana je deskriptivna statistika te je provedena jednostavna analiza varijance, korelacijska analiza te hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati pokazuju kako postoji značajna razlika između kategorija kvalitete života u pozitivnom viđenju sebe i nerealističnom optimizmu, ali ne i nerealističnoj kontroli. Pronađene su značajne korelacije između dobi, ekonomskog statusa, pozitivnog viđenja sebe, nerealistične kontrole i nerealističnog optimizma i kvalitete života. Zatim, regresijskom analizom utvrđeno je kako dob, ekonomski status, pozitivno viđenje sebe i nerealistični optimizam značajno predviđaju kvalitetu života. Konačno, u radu se raspravlja o mogućim objašnjenjima dobivenih rezultata.The aim of this paper was to explore the role of positive cognitive bias in quality of life assessment. Research was conducted on 360 participants aged from 18 to 64 years from the Republic of Croatia. Subjective quality of life was measured by Personal Well-being Index (The International Wellbeing Group, 2006), positive self-enhancements were assessed by How I See Myself Scale (Taylor & Gollwitzer, 1995), unrealistic control was measured by subscale Unrealistic Control Beliefs of Control Beliefs Scale (Zuckerman et al., 2004) and unrealistic optimism was examined by Illusory Optimism Scale (Weinstein, 1980). Research was carried out online and by paper-and-pencil method. Descriptive statistics was presented, together with one way analysis of variance, correlation analysis and hierarchical regression analysis. Results indicate that there is a significant difference between quality of life categories in positive self-enhancement and unrealistic optimism, whereas unrealistic control does not differ significantly between the groups. Significant correlations were found between age, economic status, positive self-enhancement, unrealistic control, unrealistic optimism and quality of life. Furthermore, regression analysis revealed that age, economic status, positive self-enhancement and unrealistic optimism represent significant predictors of quality of life. The possible clarifications of the results were discussed

    Similar works