University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of Croatian Language and Literature.
Abstract
Zelena gradnja je opravdana i knjižnice bi trebale biti zelene. Koristeći zelenu gradnju danas, čovjek pokazuje da se brine za budućnost. Arhitekti i građevinari se moraju pridržavati temeljnih smjernica zelene gradnje uz stare i nove arhitektonske elemente razmišljajući o održivom razvoju i obnovljivim izvorima dobara. Materijali za gradnju trebaju biti prirodni ili oni koji ne štete okolišu i ljudima. Ukoliko zgrada posjeduje certifikat energetske učinkovitosti znači da više vrijedi, da je bolja, zdravija, održavanija, isplativija, da je zgrada 21. stoljeća. Stoga je društveno odgovorno ulagati i u nove, zelene knjižnice, jer su one potreba modernog društva. Na primjeru najupečatljivijih svjetskih zelenih knjižnica vide se promjene u identitetu knjižnice – korisnik je u centru knjižnice, sudjeluje u kreiranju knjižnice i društva oko sebe, a knjižnica, nudeći sadržaje po mjeri korisnika, aktivno sudjeluje u zelenom načinu života. Iako u Hrvatskoj nema zeleno izgrađenih knjižnica, svojim knjižničnim programima i uslugama hrvatske knjižnice usmjeravaju se na razvoj zelene pismenosti i informiranosti o održivom društvu i zaštiti okoliša
