Ciljevi ovog rada su: analizirati strukturu šumske sastojine crnog bora i običnog bora te zaključiti o budućim postupcima u sastojini.
Područje istraživanja se nalazi u šumariji Đurđevac, koja pripada Upravi šuma podružnica Koprivnica, gospodarska jedinica Đurđevački Peski, odjel 6c. Odjel 6c ulazi u dio Gospodarske jedinice Đurđevački Peski, koji se zove park šuma Borik. Park šuma Borik je, zajedno s Posebnim geografsko-botaničkim rezervatom „Đurđevački Pijesci“, šuma s posebnom namjenom na području gospodarske jedinice Đurđevački Peski.
Osim običnog bora i crnog bora, na pokusnoj plohi su izmjerene i druge vrste i to ne samo pionirske vrste, pa možemo zaključiti kako sastojina crnog bora poprima značajke prijelazne šume jer su se pojavili elementi klimatogene šumske zajednice. To se vidi kroz nepostojanje pomlatka crnog i običnog bora. Ispod starih stabala običnog i crnog bora razvijaju se stabla prijelaznih i klimatogenih vrsta, što je ključno prilikom pošumljavanja. Daljnim postupcima u ovoj sastojini bi se trebalo podupirati klimatogene vrste i različitim postupcima omogućiti tim vrstama da se što bolje razviju od pomlatka. Faze njege koje se preporučuju su čišćenje i prorjeđivanje. Čišćenjem uklanjamo oštećena ili prekobrojna stabla borova, te ona stabla koja ugrožavaju starija kvalitetna stabla borova ili kvalitetna stabla ostalih vrsta drveća. Proredama pomažemo kvalitetnim stablima borova i stablima drugih vrsta za koja možemo smatrati da bi mogla biti budući proizvodni dio sastojine, te ona koja tvore buduću klimatogenu zajednicu. Obični i crni bor su vrste koje su se pokazale kao odličan izbor za pošumljavanje Pijesaka. Svaki postupak na terenu treba obaviti uz prethodno šumskouzgojno planiranje
