Svinjogojska proizvodnja u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Mnoge pasmine domaćih životinja nisu mogle izdržati modernu gospodarsku utakmicu te su stoga nepovratno nestale. U ovom radu prikazan je opis dvaju autohtonih pasmina iz dviju država članica EU koje su registirane kao zaštićene pasmine pojedine države. Jedna od njih je crna slavonska svinja registirana u Republici Hrvatskoj te krškopoljska svinja registirana u Republici Sloveniji. Crna slavonska svinja je bila najbrojnija pasmina nakon Drugog svjetskog rata na području istočne Hrvatske. Programom očuvanja crne slavonske pasmine koji je započeo 1996. ustanovljeno je da je preostalo još samo 46 krmača i 5 nerasta. Krškopoljska svinja je jedina sačuvana slovenska izvorna pasmina svinja. U razdobolju od 1993. do 2001. u je bilo Sloveniji nešto više od trideset rasplodnih krmača i samo četiri nerasta. Zahtjevi uzgoja su vrlo niski što znači da te dvije pasmine uspijevaju sa nešto oskudnijom hranidbom postizati dobre rezultate uzgoja. Izuzetno su pogodne za ekološki način uzgoja, bez koncentrata u prehrani, u slobodnom držanju i prirodnim uvjetima što vrlo dobro podnose. Prednost im je visoka kakvoća mesa. Trenutno brojno stanje je problem za krškopoljsku pasminu jer ima svega 300 krmača u selekcijskoj evidenciji, pa lako može doći do križanja u srodstvu. Za crnu slavonsku svinju brojno stanje nije problem, populacija se sastoji od 1064 krmače u selekcijskoj evidenciji. Broj proizvođača je porastao za skoro 50% posljednjih godina što potvrđuje zanimanje za uzgoj crne slavonske, vjerojatno iz razloga mogućnosti plasmana tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, što kao pozitivno ističu uzgajivači
