Cilj ovog završnog rada bio je prikazati analizu stanja i glavne karakteristike fiskalne
decentralizacije u Republici Hrvatskoj, kako bi se ukazalo na probleme i pružila osnova na
temelju koje nositelji ekonomske politike mogu djelovati s ciljem poboljšanja opisanog stanja.
Prva faza razvoja lokalne i regionalne samouprave trajala od 1990. Do 1993. godine, druga faza
razvoja lokalne i regionalne samouprave od 1993. do 2001. i treća faza razvoja lokalne i
regionalne samouprave od 2001. do 2010. koja je rezultirala današnjim ustrojem od 21 županije,
uključujući Grad Zagreb, 126 gradove i 429 općina. Provedena je analiza ključnih problema
uzrokovanih „krnjom“ decentralizacijom. Prikazani su prihodi i rashodi ukupnog stanja lokalnih i
regionalnih samoupravnih jedinica kroz tri proračunske godine (2014-2016.) te analiza indikatora
za opravdanje instrumenata regionalne politike nad županijama. Rješenje problema uzrokovanog
„krnjom“ decentralizacijom moguće je tražiti u fiskalnom izravnanju.The purpose of this paper was to present the analysis of the state and the main characteristics of
fiscal decentralization in the Republic of Croatia in order to address problems and provide the
basis on which economic policy holders can act to improve the described situation. The first
phase of local and regional self-government development lasted from 1990 to 1993. The second
phase of local and regional self-government development from 1993 to 2001 and the third phase
of local and regional self-government development from 2001 to 2010, resulting in today's 21
counties, including the City of Zagreb, 126 cities and 429 municipalities. The analysis of key
problems caused by "theft" of decentralization was made. It´s presented the revenues and
expenditures of the total state of local and regional self-government units through three budget
years (2014-2016), and analysis of indicators for justifying the regional policy instruments over
counties. The solution of the effective decentralization lies in fiscal equalization
