Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Medicine.
Abstract
Cilj istraživanja: Ispitati postoji li povezanost između bolesnikove dobi i spola, kao i stanja
svijesti, lokalizacije tumora, opsežnosti kirurškog uklanjanja, patohistološkog stupnja tumora,
poslijeoperacijskih komplikacija i konačnog ishoda liječenja meningeoma lubanjske osnovice.
Nacrt studije: Presječna studija.
Ispitanici i metode: U istraživanje su uključeni svi bolesnici s dijagnosticiranim
meningeomom lubanjske osnovice koji su liječeni u Klinici za neurokirurgiju KBC-a Osijek u
razdoblju od 2000. do 2015. godine. Podatci ispitanika preuzeti su iz medicinske
dokumentacije pohranjene u arhivu Klinike za neurokirurgiju KBC-a Osijek. Konačni ishod
liječenja određen je Karnofskyjevim indeksom (KPI) pri otpustu iz bolnice te Glasgowskom
ljestvicom ishoda (GOS) unutar jedne godine od otpusta iz bolnice.
Rezultati: Meningeom lubanjske osnovice dijagnosticiran je u 109 bolesnika. Medijan dobi
bio je 63,0 godine, a značajno je više bilo ispitanika ženskoga spola (72,5 %). Pokazatelji
ishoda, GOS i KPI, statistički su značajno povezani s dobi (p = 0,043; p = 0,047), stanjem
svijesti bolesnika (p = 0,010; p < 0,001) i opsežnosti kirurškog uklanjanja tumora (p = 0,032;
p < 0,001). Nije bilo statistički značajne povezanosti spola, lokalizacije tumora,
patohistološkog stupnja tumora i poslijeoperacijskih komplikacija s ishodom liječenja.
Zaključak: Bolesnici starije životne dobi imaju lošiji ishod liječenja. Spol bolesnika ne utječe
na ishod liječenja. Bolesnici s očuvanim ili manje narušenim stanjem svijesti imaju bolji ishod
liječenja. Lokalizacija tumora bitno ne utječe na ishod liječenja. Bolesnici kojima je tumor
uklonjen u cijelosti imaju bolji ishod liječenja. Patohistološki stupanj i poslijeoperacijske
komplikacije ne utječu na ishod liječenja.Objectives: To examine whether is a correlation between patient age and gender, level of
consciousness, tumor localization, extent of surgical resection, pathohistological grade of
tumor, postoperative complications and outcome of skull base meningioma management.
Study Design: Cross-sectional study.
Patients and methods: The study included all patients with skull base meningioma treated at
the Department of Neurosurgery, Osijek Clinical Hospital Centre from 2000 to 2015. The
partients' data were obtained from medical records contained in the archive of the Department
of Neurosurgery, Osijek Clinical Hospital Centre. The outcome measure was obtained by
Karnofsky Performance Index (KPI) at discharge and Glasgow Outcome Scale (GOS) at one
year follow-up.
Results: Skull base meningioma was diagnosed in 109 patients. Median age was 63 years,
with a significantly female predominance (72.5 %). Outcome measure variables, GOS and
KPI, showed statistically significant correlation with patients' age (p = 0.043; p = 0.047), level
of consciousness at admission (p = 0.010; p < 0.001) and extent of surgical resection (p =
0.032; p < 0.001). There was no statistically significant correlation between the outcome and
certain variables such as gender, tumor localization and pathohistological grade, as well as
postoperative complications.
Conclusion: The outcome was correlated to patients’ age, but not their gender. Older patients
experienced a poorer outcome. The level of consciousness at admission was a strong outcome
predictor too. Patients whose consciousness was unaffected had a better chance of favorable
outcome. The outcome was not affected by tumor localization, pathohistological grade and/or
postoperative complications. However, it was much better in patients whose tumor was
completely resected