Bundeve (Cucurbita maxima) ubrajaju se u najstarije kultivirane biljke. One spadaju među najraznovrsnije među svim biljkama u prirodi. Zbog prilagodljivosti različitim uvjetima okoline, raširene su po cijelom svijetu, a raznolikost im omogućuje bezbroj načina upotrebe

Drvodelić, Damir

University of Zagreb Repository

23  15. studenoga 2010.   gospodarski listpovrćarstvoMeso bundeve sadrži dosta karotina (provitamina A), škro-ba, šećera i minerala. Od nje se mogu pripravljati različita jela. Mlada bundeva se pripre-ma kao varivo, a zrela se može koristiti pečena. Najbolja je za pripremu bučnice.Američka divovska bundeva Sorta „Atlantic“, razmnoža-va se sjemenom, a sjemenke se mogu sijati u tresetne tablete (po 1) u travnju, a zatim se pre-sađuju u dobro pripremljene kućice sredinom svibnja – kad prođe opasnost od mrazeva.Kad se siju direktno na otvo-reno (u svibnju na kontinentu, Divovske bundeveBundeve (Cucurbita maxima) ubrajaju se u najstarije kultivirane biljke. One spadaju među najraznovrsnije među svim biljkama u prirodi. Zbog prilagodljivosti ra-zličitim uvjetima okoline, raširene su po cijelom svijetu, a raznolikost im omogućuje bezbroj načina upotrebe. Američka divovska bundeva „Atlantic“          Divovska francuska bundeva „Gargantua“DANON d.o.o.Ledinska 7, 10255 DONJI STUPNIKtel.: 01/6530-985, 6531-056, 6530-843faks: 01/6530-983e-mail: danon@zg.t-com.hr• www.danon.hrPRODAJA OPREMEZA NAVODNJAVANJE:• PLASTENIKA• VOĆNJAKA• UKRASNIH POVRŠINA• SPORTSKIH TERENAVODOTOPIVA GNOJIVA, FOLIJA ZA PLASTENIKE,MALČ FOLIJA, SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA a u travnju u Primorju), tad se u kućicu stavljaju na dubinu od 3 do 5 cm 2-3 sjemenke, do-bro povlaže i prekriju folijom ili staklom. Kad sjeme nikne, tad se zaklon skloni i biljka se da-lje normalno razvija. U vrijeme cvjetanja, zametanja plodova i razvoja intenzivno se njeguje. Uvjeti uzgojaOdlikuje se velikim zahtje-vima u pogledu topline, vla-ge, svjetlosti i hranjivih tvari, te joj za uzgoj ponajbolje odgovaraju ravničarski i topli krajevi. Ova bundeva je veliki “izjelica”, te traži ponajbolja tla, dobro nagnojena stajnja-kom. Dobra varijanta sjetve je u neposrednoj blizini hrpe sagorjelog stajnjaka.“Atlantic” divovska bundeva ima golem genetski potencijal. Tako je 1993. godine u Ameri-ci uzgojena najveća bundeva svih vremena – 401,3 kg. Ova bundeva zameće više plodo-va, ali ih biljka najčešće od-baci kod težine od 3 do 5 kg. Ako se uzgaja 1 plod, tada on može lako težiti od 100 do 200 kg; ako su 2 ploda, težina se dijeli. Težina se povećava uz intenzivnu njegu: čestim zali-jevanjem ili navodnjavanjem, povremenim prignojavanjem i dodatnim zakorjenjivanjem vri-ježa u “rezervnim” kućicama.Velika njemačka bundeva Naziv sorte je „Zentner“ i postoji u tri varijeteta: crvena, narančasta i žuta i relativno se lako uzgaja. Plodovi mogu biti glatki ili rebrasti, a variraju po težini od 15 do 50 kg. Trebaju se držati na vriježi i tako će do-biti na kakvoći. Mladi se plodo-vi mogu pohati, pržiti ili od njih raditi varivo. Zreli se plodovi koriste na razne načine: mogu se raditi pite, stavljati u juhe…Da biste uzgajali ove bun-deve, trebate već od sredine travnja proizvesti presadnice. To je najbolje činiti u treset-nim tabletama ili u čašama od jogurta napunjenim mje-šavinom sagorjeloga stajnja-ka i prvoklasnoga humusa, a zatim ih presaditi u dobro pripremljene kućice sredinom svibnja – kad prođe opasnost od mrazeva. Odlikuje se velikim zahtje-vima u pogledu topline, vlage, svjetlosti i hranjivih tvari, te joj za uzgoj ponajbolje odgovara-ju nizinski i topli krajevi.Divovska francuska bundeva I ova sorta poznata pod nazivom „Gargantua“  ima golem genetski potencijal, često prekoračujući 250 kg, a težina od 200 kg sigurno se može uzgojiti i u našim uvje-tima, svakako, uz intenzivnu njegu i brigu. Osim spektaku-larnosti, ta golema bundeva omogućuje jeftino prehranji-vanje živadi i životinja na ima-nju za vrijeme zime. Sjetva ove sorte preporuču-je se na otvorenom u travnju, odnosno sadnja presadnica u svibnju. Berba je u jesen. Zahtijeva često zalijevanje ili navodnjavanje, povremeno prignojavanje i dodatno zakor-jenjivanje vriježa u “rezervnim” kućicama.Kao i ranije navedene sor-te, i ova bundeva traži tlo bogato hranjivima i  dobro nagnojena stajnjakom. Do-bra varijanta sjetve je u ne-posrednoj blizini hrpe sagor-jeloga stajnjaka.Od bolesti bundeva najopa-snije su pepelnica i plamenja-ča. Pepelnica se suzbija jed-nim od preparata: Systhane 12E 0,03%, Tilt 250 EC 0,01%, Karathane EC 0,035%, a pla-menjaču suzbija Ridomil MZ 72 WP, Polyram DF.Damir Drvodelić, dipl. ing.Velika njemačka bundeva „Zentner“

Divovske bundeve

https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/sumfak:1265/datastream/FILE0

Divovske bundeve

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

University of Zagreb Repository